Natrag   Forum.hr > Društvo > Povijest

Povijest Politička, društvena, kulturna, univerzalna povijest.
Podforumi: Vojna povijest i tehnologija, Domovinski rat

Zatvorena tema
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 06.02.2003., 01:56   #481
Exclamation

Aganor i postanje u ovom topicu!

Nitko nije obavezan s nekim diskutirati.
Tako niti vi koji ste stalni na ovom topicu niste obavezni diskutirati s Aganorom.
Ako mislite da s njim ne mozete i ne trebate razgovarati imate jednu jedinu opciju, a to je IGNORE!
Ne zelim vidjeti nikakvo vrijedjanje i provociranje.
Bude li on nekoga bez povoda vrijedjao dobiti ce zabranu pisanja u ovome topicu (to isto vrijedi za cijeli forum).

Svako neizazvano vrijedjanje prijavite moderatorima i oni ce poduzeti potrebne mjere.
Dogodi li se slucajno da moderatori ne reagiraju posaljite mi pm.
Vienna is offline  
Old 06.02.2003., 10:03   #482
Hočeš reči da ako moderatori ne reagiraju da ih pošaljemo u PM? Baš lijepo. A rekli smo bez psovanja.
Legion is offline  
Old 06.02.2003., 11:44   #483
Nakon dugoh premišljanja i vaganja ipak odlućih da odlazim sa ovog foruma. Ipak, ostavit ću si malo manevrskog prostora, da nebi bilo jedno priča drugo radi, ali moram priznati da se kompletna atmosfera na ovom podforumu debelo srozala. Još se u meni kuha, ali znam se, kad se jednom neš krene kuvat, onda se najčešće i skuva.
Razlozi? Ima ih puno, ali probat ću navest samo nekoliko najbitnijih.
Svađe, zakulisne igre, veze i protekcije, bojkoti, štrajkovi, vrijeđanje....., Hvala bogu toga je bilo malo-naspram ostatka foruma-na ovoj temi, ali nažalost nismo izdvojeni iz svoje okoline i njenih loših utjecaja. Dolazak nekih velikih autoriteta na forum, a ja mrzim VELKE AUTORITETE. Di ste bili kad je trebalo????
Zatim, odlazak nekoliko ljudi bez kojih ova tema nebude što je nekad bila, a neka zamjena im se ne nazire. Uostalom zamjena je samo zamjena, meni su draži originali, ali poštujem njihove odluke i ne zamjeram im. Možda sam u krivu? Možda tu ima još hrpa isto tako zabavnih, zanimljivih i pametnih ljudi, ali ja za njih neznam, niti se oni nešto aktivnije uključuju. Svaka čast Sekiriću koji si s vremena na vrijeme stvarno daje truda, ali znam ga, i znam da ima posla preko glave, tako da stvarno nemože biti često tu. No ne želim više upadati u zamku poimenog nabrajanja takvih osoba jer bi nekoga izostavio, a to nebi bilo lijepo od mene. Svi koji su tu bili znaju ko su ti. Slafka ne stavljam u tu kategoriju, jer je on i inače dečko van svih poznatih kategorija, a i bio je, i ostao, nakon odlaska nekih ljudi, jedini stvarno aktivni sudionik foruma.
A i meni je više dosta svaki dan tu visit i pisat ogromne postove. Ponavljam,nisam jedini, ima njih još kaj si daju truda, ali takvih je malo i/ili rijetko dolaze ovdje. No da su ekipa, atmosfera i okolina ko nekad....., ali nisu.
Svi smo u ovoj svađi pustili sa lanca svoje demone i oni sad upravljaju našim postupcima. Možda ih uspijemo ponovo zaključat, negdje duboko, ali jednom pušteni sa lanca-dočekat će opet, kad-tad, svojih pet minuta.
Ovo nisam postao zato da bi me ljudi nagovarali da ostanem. Ne nagovarajet me, uostalom mene se baš i neda na nekaj nagovorit, samo iznosim svoja intimna razmišljanja, kao što sam i do sada uvijek ćinio i bio otovren ko knjiga i nosio, kak bi se reklo, svoje osječaje na rukavu. Napisat ću u nekoj skoroj budućnosti te Vještice, da započeto i završim, a kaj bu nakon toga neznam.
Kad doznam znat ćete i vi. Kako sada stvari stoje nebu dobro.
Ali tko zna, ah nitko ništa nezna, krhko je znanje, moda je pao trak istine u me,......
Legion is offline  
Old 06.02.2003., 13:09   #484
Legion, ja se vratim, privremeno , a ti odeš. No dobro , u svakom slučaju ako te što bude zanimalo iz rimske povijesti ili povijesti uopće pošalji mi pitanje na mail [email protected]. Ovo vrijedi i za vas sve ostale, ali ponavljam samo povijest, jedan od razloga što sam otišao bila su pitanja iz moje struke. Ja sam ovaj topik gledao kao hobi, nešto što volim i želim da podijelim sa drugima, a onda ste počeli sa pitanjima o kojima slušam cijeli dan na poslu . Magisterij se zahuktao , rokovi me stežu, posao se treba napraviti..... Sve je to utjecalo na moju odluku, nije kriva Luce sa svojim pitanjima, pa ja sam vam praktično sve rekao, samo trebate sve povezati i tvrdim da mi možete banuti na vrata .
Mislio sam vam idući mjesec poslati jednu skraćenu biografiju Dioklecijana, ipak je on rođen na našim prostorima, a možda je još jedan imperator rodom iz Dalmacije - Klaudije II.

Stojte mi svi dobro
SPQR is offline  
Old 06.02.2003., 20:29   #485
pls, don't give up......
__________________
... drago dormiens nunquam titillandus.....
krijesnica is offline  
Old 06.02.2003., 21:23   #486
Kuho sam kuho, i na kraju nekaj i skuho. Neću poduzimati neke drastične korake ali ću prihvatiti savjet gospodične pes i još nekih ljudi da se ovaj forum prevaci na Best of. Stoga molim "nadležne" da ga tamo stave.
Ave Imperatore-drago mi je da si se vratio.
Legion is offline  
Old 07.02.2003., 00:12   #487
Talking Obavijest za stanovnike Besta:

Nekima od vas ovaj topic mozda nije poznat.
Do sada je bio na Znanosti i tema mu je povijest.
Bilo tko moze pisati o bilo cemu iz povijesti sto mu je poznato i zanimljivo ili nesto pitati ako ga zanima, a Legion ili neki drugi frajer ce se potruditi odgovoriti.

Ovo je topic koji mozda nece svakoga zanimati, ali definitivno odgovara imenu podforuma i tko ne zeli sudjelovati na nacin na koji je stvar zamisljena, bilo bi lijepo da se drzi dalje i ne smeta besmislenim primjedbama i chatom jer ce mu i tako nestati cim ih ja vidim, a najkasnije kad mi se Legion pozali.

Zadnjih par stranica nemojte uzeti za primjer, na Znanosti je bilo nekih nesuglasica koje su se i na ovaj topic odrazile.
Zato je za sada ovdje i nadam se da ce se nastaviti po starom.

Sef topica je Legion, tako da znate kome se trebate ulizivati i slati mito.
__________________

Biti razuman medju ludjacima je ludost za sebe.
Gospon Pes is offline  
Old 07.02.2003., 09:28   #488
pozdrav svima na bestofu

najveći pozdrav pesici koja nas je ovako lijepo primila.
dobili ste dva refugeez sa znanosti. treći je negdje daleko...

a sad na konačno nazad na temu topica. ajmo, pitanja.
__________________
"And that is the most important topic on earth: peace. What kind of peace do I mean and what kind of a peace do we seek? Not a Pax Americana enforced on the world by American weapons of war. Not the peace of the grave or the security of the slave. I am talking about genuine peace, the kind of peace that makes life on earth worth living, ..."
slafko is offline  
Old 07.02.2003., 10:04   #489
Pri pisanju ove kratke biografije Dioklecijana koristio sam se ponajviše knjigom Bogdana Šušnjara «Rimski imperator Dioklecijan» koje je izdalo Narodno sveučilište u Splitu 1995.godine. Šušnjar je napisao pitko štivo premda sam primjetio neke nejasnoće, recimo spominjanje nekih legija (XXI RAPAX, IX HISPANIA) koje u to vrijeme više nisu postojale jer su uništene ili rasformirane za Domicijana i Hadrijana.
No onima koje ovakva tematika zanima preporučio bih knjigu u svakom slučaju.

"TRIDESET TIRANA"

3.stoljeće bilo je stoljeće loma za Rimski Imperij. Nasilnom smrću cara Aleksandra Severa 235. godine propada građanska vlast i na sve strane se javljaju pretendenti na prijestolje podržani od vojnih jedinica kojima zapovijedaju. Taj period poznat je u povijesti kao «vojna anarhija».Rimljani idu na Rimljane dok sa granica stižu zabrinjavajuće vijesti. Uzduž Rajne i Dunava stvaraju se federacije Franaka i Alemana, Goti su stigli na donji Dunav, a na istoku je srušena vlast Parta i uspostavljena nova centralizirana perzijska država.
Svi vojnički odabrani carevi (priznati i nepriznati) od Maksimina Tračanina 235. godine do Dioklecijana 284.godine zajedničke se spominju kao «trideset tirana» i većina njih je bila porijeklom sa Balkanskog poluotoka. U to doba priznati car je u prosjeku vladao 3 godine prije nego što bi bio ubijen ( najviše je vladao Galijen od 253 do 268, a negativni rekorder je Florijan koji je 276. godine vladao punih 88 dana).
Do 251. godine carstvo se uglavnom odupiralo stranim najezdama, no te godine car Decije upada u klopku gotskog kralja Knive kod Abritusa i gine skupa sa cijelom vojskom. Nevolje se nakon toga redaju jedna za drugom. Perzijanci vrše sve jači pristisak na Istoku. Perzijski kralj Šapur I 253.godine anektira cijelu Siriju i zauzima Antiohiju. 253. godine carevi postaju Valerijan i njegov sin Galijen. Valerijan daje sinu Zapad na upravljanje, a on se okreće Istoku i Perzijancima. U početku je imao uspjeha vrativši Antiohiju, no 257. godine horde Gota upadaju u Malu Aziju (barbarske flote su stigle sve do Atene koju su opljačkali). 259. godine pošao je sa vojskom braniti grad Edesu na Eufratu od Perzijanaca. Njegova vojska bila je znatno oslabljena zbog epidemije. Pokušao je pregovarati sa Perzijancima, no prevarom je uhvaćen i ubijen 260.godine. Priča kaže da je bio ponižavan tako što je koristio Šapuru kao stolac preko kojeg se kralj penjao na konja. Pošto su ga ubili, oderali su mu kožu i napunili je slamom da plaši Rimljane. Za to vrijeme na Zapadu barbari se pokreću, Franci stižu sve do Taragone u Španjolskoj, a Alemani zauzimaju rimski teritorij poznat kao agri decumates između Dunava i Rajne, te ih Galijen uspija suzbiti tek kod Milana 260.godine. U Galiji Postumus proglašava Galsko carstvo te otima Galijenu Španjolsku, Galiju, rimsku Germaniju i Britaniju. Vladaru grada Palmire Odenatu daje Galijen Istok na upravljanje pd uvjetom da ga čuva od Perzijanaca (Odenat je u tome imao uspjeha). Odenata je naslijedila njegova žena Zenobija. Pritisnut sa svih strana Galijen je uvidio da treba reformirati vojsku pa počinje stvarati konjičke korpuse kao brze mobilne jedinice koje će moći odgovoriti na učestale prijetnje. Period u umjetnosti i kulturi za vrijeme Galijena nazvan je Galijenova renesansa. On je također prvi od careva počeo dijeliti vojnu od civilne vlasti.Galijen je ubijen 268. godine i naslijeđuje ga Klaudije II. Goti skupa sa Herulima okupljaju 300000 ratnika i 2000 transportnih brodova , te napadaju carstvo. Kod Niša 269.godine Klaudije II uništava gotsku vojsku (50000 mrtvih barbara) i dobiva nadimak Gotski. 270. godine Klaudije II umire od kuge, a naslijeđuje ga Aurelijan. On će u samo 5 godine koliko je vladao odbiti barbarske navale, srušiti Palmiru i vratiti Istok Rimu, a na zapadu uništiti Galsko carstvo. Aurelijan je sagradio zidine oko Rima, prvi je imperator koji je počeo koristiti orijentalne vladarske oznake - dijademu (svilena traka oko glave ukrašena dragim kamenjem) od koje se poslije razvila kraljevska kruna. Prvi se od careva proglasio gospodarom i Bogom (Dominus et Deus ) , te je uveo kult štovanja Nepobjedivog Sunca ( Sol Invictus ). Od njega je Dioklecijan koji je tada bio general učio. 275. godine Aurelijan je ubijen, a naslijeđuju ga Tacit (275-276), Florijan (276), Prob (276-282), Kar (282-283), a Kara njegovi sinovi od kojih Zapadom vlada Karin (283-285), a Istokom Numerijan (283-285). 285. godine vojska je igrom slučaja za cara izabrala čovjeka kojega pisci tog doba nazivaju VIR REI PUBLICAE NECESSARIUS ( čovjek neophodan rimskoj državi). Ime mu je bilo Gaius Aurelius Valerius Diocletianus.
SPQR is offline  
Old 07.02.2003., 12:18   #490
Pozdrav svima. Ovaj topic nema šefa, ALL POWER TO THE PEOPLE, ulizivanje me ne zanima, a mito? Ak već inzistirate-nemam niš protiv.
Imperator nam se vratil u velikom stilu, pa sad moram i ja malo prionut poslu. Navećer definitivno dobivate nastavak vještica. Nego Imperatore danas ću pisat o čarobnjaštvu u starom Rimu i nadalje, pa se slobodno uključi.
Uh-ova promjena okoline mislim da dobro utjeće na našu temu, još samo da mi Amerikanac napiše nešto o onim avionima kako je obačao??

Koga zanima, u postu prije nekoliko dana-kad mi je pukao film sam objasnio koje su stvari poželjne i dobrodošle na ovoj stranici a koje su nepoželjne. Pročitajte si, jer tu ima mnogo više nego samo povijest.
Pozdrav svima.
Legion is offline  
Old 07.02.2003., 12:26   #491
Za koju je obavjestajnu sluzbu radio agent Blaskowitz?
 
Old 07.02.2003., 13:00   #492
neznam za koju je radio, ali...

...za BSA nije sigurno
__________________
"And that is the most important topic on earth: peace. What kind of peace do I mean and what kind of a peace do we seek? Not a Pax Americana enforced on the world by American weapons of war. Not the peace of the grave or the security of the slave. I am talking about genuine peace, the kind of peace that makes life on earth worth living, ..."
slafko is offline  
Old 07.02.2003., 13:09   #493
VOJNIK DIOCLES

Gaius Aurelius Valerius Diocletianus rođen je kao Diokles (ime potječe iz grčke mitologije, heroj grada Megare koji se žrtvovao da spasi svoga druga), vjerovatno 236/237 godine, no uz te godinu spominju se i 225, 239, 243, 245 i 246. godina kao godine njegovog rođenja. Danas se smatra da je rođen u okolici antičkog grada MARTIA IULIA VALERIA SALONA FELIX, tj. današnjeg Solina, premda postoje podaci koji njegovo mjesto rođenja sele u današnju Crnu Goru. Zbog gradnje palače iz koje je izrastao današnji Split predpostavlja se da je Dalmacija njegov rodni kraj. No i ovo treba uzeti sa oprezom jer je Dioklecijanov suvladar Maksimijan svoju palaču u koju je otišao nakon abdikacije sagradio na Siciliji premda je rođen u Sirmiumu.
Smatra se da je bio niskog roda, sin pisara ili nekog činovnika. Mnogi crkveni rukopisi povezuju ga sa brojnim kršćanskim mučenicima koji su mu navodno bili rod, spominju se papa Kajo, biskup Gabinije i sveta Suzana, a i njegova žena Priska i kćer Valerija bile su kršćanke. Čak se navodi da su kršćani zaslužni što je dobio prijestolje. Iz ovoga svega upravo je čudno što je on pri kraju života preko nekoliko edikata otvorio lov na kršćane. O ovome će biti riječi poslije. Evo kako Šušnjar opisuje Dioklesa: «Bio je visokog stasa i plavih očiju. Škrt na riječima. Istakao se kao misaoni vladar, na neki način mistični intelekualac, uravnotežen u svojim postupcima, odlučan u namjerama, pristalica stoičke filozofije. Osobnim primjerom njegovao je stari rimski moral i vrline». Na kasnijim novčićima sa kraja njegove vladavine vidi se mršav i bolestan čovjek (navodno je patio od reume).Dioklecijan je bio jako pobožan. Bio je metodičan vojskovođa koji je tražio pobjedu, a ne slavu.
Diokles je izabrao vojnički poziv kao zanimanje. U to vrijeme carstvo je bilo u neprestanoj potrazi za regrutima. Naime novačenje se moglo izbjeći ako bi se platila određena novčana suma, pa su oni imućniji to sve češće koristili kako bi izbjegli vojnu službu. Od uplaćenog novca carevi su regrutirali barbarske ratnike što će se kasnije pokazati pogubnim po carstvo pošto su barbari naučili rimske metode ratovanja. Vjerovatno je u vojnu službu stupio za vrijeme cara Galijena služeći u nekoj od konjičkih postrojba. U to vrijeme su konjanici iz rimske provincije Dalmacije bili na glasu u carstvu. Među rimskim postrojbama se spominju COHORS I DELMATARUM MILLIARIA, COHORS II DELMATARUM, COHORS III DELMATARUM MILLIARIA EQUITA CIVIUM ROMANORUM, COHORS IV DELMATARUM, te ALA I MILLIARIA DELMATARUM i ALA II MILLIARIA DELMATARUM. I neke od legija su novačile na području Dalmacije npr. VII CLAUDIA PIA FIDELIS, XI CLAUDIA PIA FIDELIS, IV FLAVIA, XX VALERIA VICTRIX.
Postoji priča o tome kako je saznao da će postati car još dok je bio mladi časnik. U to vrijeme je navodno služio na Rajni u području današnjeg Tongresa u Belgiji. Vojnici su bili smješteni po privatnim kućama gdje bi dobili hranu i krevet, a vojnici su za to domaćinu platili određenu sumu novca. Za domaćina su Dioklecijan i Maksimijan dobili krčmaricu po imenu Drijada ( Drijade su šumske vile koje mogu utjecati na sudbinu čovjeka). Nakon objeda koji im je spremila Drijada Diokles je izvadio novac da plati i dao točno onu sumu koju je krčmarica tražila. Na to mu je ova odgovorila da mu ne bi ruka otpala da je dao koji novčić više. Diokles je na to rekao da će biti šire ruke kad postane car. Potom je Drijada rekla: «Dioklese, ne šalite se sa sudbinom, jer ćete uistinu postati imperator, ali kad ubijete sudbonosnog vepra.»
Te je riječi Diokles shvatio doslovno pa je stalno išao u lov na veprove (to je tada bilo užasno upasno jer se vepar lovio pješice sa kopljem i mačem) nadajući se da je možda baš danas ubio sudbonosnog vepra.
Dioklecijanov vojnički talent je prepoznat i on za cara Aurelijana postaje general
( Magister militum). Sa carom sudjeluje u pohodima protiv Palmire i Egipta gdje se odmetnuo Firmo. Za vladavine Proba postaje vojni zapovjednik provincije Moesia. Probov nasljednik Kar postavlja Dioklesa za zapovjednika careve konjaničke tjelesne garde (Comes domesticorum equitum ) 283. godine Diokles je konzul. Kar je poginuo kada je njegov šator udario grom 283. godine po povratku iz uspješnog rata sa Perzijancima. Naslijeđuju ga njegovi sinovi, Numerijan na Istoku i Karin na Zapadu. Diokles pod Numerijanom zadržava svoj položaj zapovjednika careve konjaničke tjelesne garde. U to vrijeme car je u pratnji imao pravu vojsku koja se sastojala od 2 konjičke legije (svaka po 5000 vojnika), te 9 pješačkih kohorti od po 500 vojnika. Tom vojskom zapovijedao je Diokles. Nadalje uz tu pratnju car je imao uz sebe i pretorijance, kojima je tada zapovijedao Numerijanov tast, prefekt Arije Flavije Aper (aper na latinskom znači vepar). Postavljanje Apera na taj položaj u Dioklesu je probudilo sjećanje na proročanstvo. 284. godine Numerijan pokreće pohod na Perzijance no ponovo izbija nekakva epidemija među vojskom, te je naređeno vojsci nakon početnih uspjeha da se vrati. Numerijan je vjerovatno u strahu od bolesti naredio svojoj pratnji od pretorijanaca da se odvoje od glavnine i ubrzano krenu prema Kalcedonu (današnja četvrt Istanbula). Jednog jutra car je nađen ubijen u svojem šatoru. Ostali generali vojske Orijenta odmah su optužili Apera pošto je on bio odgovoran za carevu sigurnost i dali su ga uhititi. Cijela Numerijanova smrt je obavijena velom tajne i u svemu tome možda ni Dioklesove ruke nisu čiste jer bi se on ovakvim potezom riješio cara i suparnika u borbi za prijestolje u što se Aper zasigurno mogao pretvoriti. Dana 17.rujna 284.godine Diokles je proglašen imperatorom uzimajući ime Dioklecijan. Šušnjar navodi Dioklecijanov pozdravni govor vojsci okupljenoj na ustoličenju u Nikomediji :
« Zdravo ratnici! Za sreću naše Imperije koja je besmrtna i nepobjediva, koliko nas ratna memorija podsjeća, služit ćemo se mačem i kopljem, sve dok ne nastane vječni mir, kad će vrata hrama boga Marsa i Janusa biti zatvorena i kad će mačevi rđati, a plugovi se sjati. Dok to ne postignemo, Jupiteru Bože, Marsu i Belona i naš Mitrase učinite da naša koplja i naši mačevi nikad ne promaše cilj.»

Potom je ispred cijele vojske Dioklecijan izveo Apera i ubio ga mačem uz povik «Napokon sam ubio sudbonosnog vepra». Potom je cijela vojska zapjevala staru vojnu pjesmu «Sunce se na Orijentu rađa». Pjesma ide:

« Tiho u zoru izgleda pustinja,
Sjajni disk Sunca se ukaza,
Zrak u izmaglici oko rastinja.
Pjesma je naša zadnja oaza.
Beskraj pustinje lomi nam tijela,
Kroz pijesak gubi se staza,
Valjda je sudbina tako htjela,
Da nam je duša osjetljiva ko vaza.
Idemo na Orijent, biser u vlasti Rima,
Zbog kojeg je davno s Partima izbila svađa,
Beskrajnom pustinjom hrlimo k njima?
Na krilima pjesme Sunce se na Orijentu rađa.»

Nakon ovog glazbeno- scenskog nastupa Dioklecijan je započeo sa popunjavanjem svojih legija. Karinu se glazbeno- scenski nastup nije nimalo svidio (nakon smrti Numerijana on je trebao biti car cijelog carstva). Karin je bio jako nepopularan i među vojskom i među senatorima (285. spalio je rimsku kuriju pošto je Senat podržao Julijana Panonca kao protucara Karinu). Nakon pobjede nad Julijanom Karin je preko Istre i Panonije sa vojskom krenuo na Istok. Dana 1.travnja 285. godine vojske Istoka i Zapada stajale su jedna nasuprot drugoj na ušću Morave u Dunav (oko 100000 vojnika skupa, s time da je Karinova vojska bila nešto brojnija). U toj bitki uz Dioklecijana su Maksimijan, Konstancije Klor ( budući tetrarh, otac Konstantina Velikog) i general Aristobul. U početku bitke Karin je uspio raširivši svoj poredak obuhvatiti vojsku Istoka na krilima, no bitka je bila neodlučna do momenta kad su sve trube utihnule i vojske se prestale boriti. Ispred vojske Zapada tada su izjahali generali Julije Asklepiodot i Afranije Hanibalijan i obratili se Dioklecijanu : «Pozdravljamo te Imperatore, tiranin je mrtav.» Izgleda da je Karina ubio jedan od časnika njegove vlastite vojske kojem je car oteo ženu. Zadovoljni Dioklecijan naređuje da se cijeloj vojsci (Istoka i Zapada) podijeli jedna i pol plaća, te šalje delegaciju u Rim kako bi dobio potvrdu od Senata. Senat ga prihvaća kao cara i on u kolovozu 285.godine stiže u Rim i obnavlja kuriju gdje su se sastajali senatori.
Dana 1.svibnja 285.godine postavlja Maksimijana za svoga suvladara na Zapadu, s time da on za sebe zadržava titulu senior augustusa. Započinje diarhija Dioklecijana i Maksimijana.
SPQR is offline  
Old 07.02.2003., 13:33   #494
Neregistrirani, ako misliš na agenta BJ Blaskowitza on radi za OSA (Office of Secret Actions) i glavni je junak PC igre "Return to Castle Wolfenstain" gdje se suprostavlja super-vojnicima, zombijima i mutantima proizvedenim po naređenju bolesnog uma Heinricha Himmlera. Tako bar kažu na reklami .


Stoj mi dobro
SPQR is offline  
Old 07.02.2003., 15:25   #495
LEGION, počisti si PMbox, Jupitera mu!
__________________
"And that is the most important topic on earth: peace. What kind of peace do I mean and what kind of a peace do we seek? Not a Pax Americana enforced on the world by American weapons of war. Not the peace of the grave or the security of the slave. I am talking about genuine peace, the kind of peace that makes life on earth worth living, ..."
slafko is offline  
Old 07.02.2003., 15:38   #496
Ma CIA, ljudi, CIA, već su pola svijeta upropastili , tako bar tvrdi Đuro Čvorović he he.

SPQR, ti kad se uvatiš posla-uh la ga zapneš, ali nemam niš protiv, dapače. Drago mi je da si opet u formi. Samo nasavi tako i dalje. A kada smo već kod konjice. Znate li vi da su Hrvati u 30. godišnjem ratu-mislim-ovak bez gledanja 1619-1649, tu negdje, bili poznati baš po svojoj lakoj konjici. Čak se tokom cijelog 17. st u Evropi udomačio naziv Croat, za cijeli rod vojske-laku konjicu, tek su te i takve konjaničke postrojbe sredinom 18 st. preimenovane u Husare.
Francuski kralj, koji li je već tada bio u igri, imao je konjaničkupostrojbu koja se zvaše Royal Croats-mada je u njoj bila jako malo Hrvata. Eh, da. 30. godišnji rat. Zna li netko nekaj više o tome? Ja na tom polju i nisam baš jako stručan, znam neke sitnice koje sam pokupio iz nekih drugih knjiga, ali nikad nisam pročitao niti jednu koja bi se ticala samo tog sukoba. Kažu da su gubitci u tom ratu bili strašni, da je Evropa ostala čak bez 50% stanovništva, a da su razaranja u pojedinim dijelovima Njemčake bila toliko ogromna da je pobijeno preko 80% ljudi na tim prostorima. Užas. Ima li koji stručnjak za to područje???
Legion is offline  
Old 07.02.2003., 15:39   #497
Tako mi mlijeka u prahu odmah krećem.
Legion is offline  
Old 07.02.2003., 16:02   #498
Thumbs up 500tee POST

Legion, mislim da bi bilo u redu da postaš 500tee POST na svom threadu i tim simboličnim činom označiš novi život ovog threada na novom podforumu. LONG LIVE frajerski thread!
__________________
"And that is the most important topic on earth: peace. What kind of peace do I mean and what kind of a peace do we seek? Not a Pax Americana enforced on the world by American weapons of war. Not the peace of the grave or the security of the slave. I am talking about genuine peace, the kind of peace that makes life on earth worth living, ..."
slafko is offline  
Old 07.02.2003., 16:44   #499
Quote:
Legion kaže:
Eh, da. 30. godišnji rat. Zna li netko nekaj više o tome?
Znam prepisati malo generalnih zbivanja...
Ali ako te neki dio posebno zanima, a nitko ne zna, mogu prekopati internet i po potrebi prevesti, jedino je gnjavaza ako te zanimaju vojne stvari jer TAJ prijevod ne znam na sto bi licio.

Tridesetogodisnji rat (1618-1648) posljedica je vjerskih, drustvenih, ekonomskih, politickih i ideoloskih sukoba koji izbijaju na povrsinu u 17. stoljecu.
Naziv rata nije najsretniji jer se ratne operacije zavrsavaju prije 1648. mada ih Francuska i Spanjolska nastavljaju do 1659. godine. I ne radi se o jednom - iako su zbivanja od 1618. do 1648. vrhunac dugotrajnih i ostrih sukoba - vec o nizu uzajamno povezanih i povremenih ratova. Iako se rat vodi na njemackom tlu, glavne zaracene strane nisu njemacke drzave.
Tako Njemacko carstvo (tocnije Sveto Rimsko carstvo njemacke narodnosti) postaje bojiste na kojem se sukobljavaju vojske Spanjolske, Danske, Svedske i Francuske. Rat pocinje zbog lokalnih razloga, ali njegove posljedice imaju evropski znacaj.

Cesko-falacki period rata (1618-1623) poceo je ustankom ceskih protestanata protiv cara Ferdinanda III (tzv. defenstracijom) (ceski velikasi su pobacali dva kraljevska upravnika i pisara kroz prozor, prezivjeli su - opaska Pes) i izborom falackog izbornog kneza Friedricha V za ceskog kralja. Protiv Ceha, na strani Ferdinanda, istupila je Katolicka liga (osnovana 1609), cija je vojska u bici na Biloj Hori kod Praga (1620) tesko porazila cesku.

Dansko-donjosaksonski period rata (1625-1629). Nastavivsi, poslije Ceske, sa nasilnom rekatolizacijom i progonima, prije svega u Falackoj (Pfalz), Ferdinand II izazvao je susjedne protestantske vladare koji su se pobojali sirenja habzburske i katolicke moci. Ratiste od tuda prelazi iz juzne u sjevernu Njemacku, a predvodnik protestanata nije falacki Friedrich V, vec danski kralj Christian IV. Kao vojvoda od Holsteina, Christian ulazi u rat s ciljem da zastiti protestante u sjevernoj Njemackoj i ostvari neke teritorijalne dobiti. Potucen od Albrechta Wallensteina i njegovih najamnika, danski kralj sklapa mir u Lübbecku i povlaci se iz rata. Nakon ovog Ferdinandovog uspeha gotovo cijelu Njemacku do baltickih obala zauzimaju carske trupe. Ediktom o Restituciji (1629) Ferdinand II proglasava sve vjerske i politicke promjene nastale tokom posljednjih sedamdeset godina nevazecim i nezakonitim. Edikt obezvrijedjuje posjed zemlje koju uzivaju protestantski knezevi. Luterani mogu uzivati pravo u skladu sa nacelom cuius regio eius religio, dok se kalvinistima to pravo ne priznaje. Svi koji se nalaze pod vlascu katolickih vladara moraju promijeniti vjeru ili napustiti zemlju. Bio je to trijumf cara i katolicizma. Ali, edikt ozivljava snagu protestanata i umanjuje odusevljenje katolika da vode krizarski rat u korist Habzburgovaca. Car Ferdinand predstavlja posebnu opasnost zbog Wallensteina i njegove vijske koja prijeti svima.

Svedski period rata (1630-1635). Istaknuti ratnik, drzavnik i protestant, svedski kralj Gustav Adolf zeli da Svedska postane prva balticka sila, a on da bude zastitnik njemackog protestantizma i ustavnih sloboda od nasrtaja Ferdinanda i jezuita. Zeli i osvajati i dobiti druge koristi. Na celu odlicno uvjezbane i naoruzane narodne vojske Gustav Adolf je pobjedonosno prosao kroz srednju i juznu Njemacku i pobijedio Wallensteinovu vojsku u bici kod Licena (1632), ali je u boju poginuo. Uplasen porastom Wallensteinove moci, car je naredio da ga potajno ubiju, a uspio je i pobijediti trenutno demoraliziranu svedsku vojsku. Dio protestantskih knezeva sklapa s carem separatni mir u Pragu (1635).

Svedsko-francuski period rata (1635-1648). Kardinal Richelieu podrzavao je Svedsku u borbi protiv Habzburgovaca i novcano do pogibije Gustava Adolfa i careve pobjede. Poslije toga, Francuska je sklopila savez sa Holandijom i Svedskom i 1635. usla u otvoren rat. Njena vojska zauzela je rajnske oblasti i prodrla u Bavarsku natjerujuci pojedine od njemackih zemalja da traze separatno primirje. Ferdinand III (1637-1657) manje ratoboran od oca, bio je sve vise usamljen u ratu, a zemlja mu je bila potpuno opustosena. Poslije dugih pregovora mir je sklopljen u vestfalskim gradovima Münsteru i Osnabrücku.
Tako je zavrsen dugotrajni vjerski rat, po zrtvama i razaranju (Njemacka je izgubila oko polovine svog stanovnistva i u svakom pogledu bila strasno bacena unatrag) jedan od najsvirepijih ratova feudalnog doba. Odredbama ovog mirovnog ugovora najvise je bilo pogodjeno Njemacko carstvo od kojeg je oduzeto oko 100 000 km² teritorije. Svedska je dobila Westpommern i manje dijelove na Baltiku (uz znatnu ratnu odstetu i mjesto u njemackom Reichstagu); Francuska osigurava vlast nad gradovima Metzom, Toulousom i Verdunom i kontrolu nad Elzasom. Na stetu Carstva teritorijalno su prosireni Bavarska, Sachsen i Brandenburg. Svicarska je izdvojena iz Carstva kao nezavisna republika, a nezavisnost je priznata i Holandiji. Nacela Augsburskog vjerskog mira (1555) - cuius regio illius religio - postaju dio mirovnog ugovora. On priznaje kalviniste i potvrdjuje protestantima sve tekovine ostvarene poslije 1624. godine. Njemacka ostaje podijeljena na mnoge drzave u kojima zive katolici, luterani i kalvinisti. Vestfalski mir oborio je autoritet cara i pape (koji ga nije ni priznao jer je potpuno zaobidjen u pregovorima) i izmijenio politicku ravnotezu u Europi ojacavsi uticaj Francuske, Svedske i Holandije. Priznanje »starih njemackih sloboda« pretvara cara u ceremonijalnog vladara sarolike skupine njemackih drzava.
Bio je to kraj vjerskog rata u Nemackoj, ciji se poceci vezu za pojavu Martina Luthera (1517).
Od ovog vremena zapocinje period sekulariziranih drzava s vjerskom tolerancijom, odnosno Vestfalski mir postavlja nacela koja ce biti na snazi u narednim vijekovima.

Legion, krajnje je drsko i bezobrazno prisvajati si moj broj i zato sam ti laznu izjavu obrisala, hehe...
Sljedeci post je tvoj.
Da se netko nije usudio pregurati!
Gospon Pes is offline  
Old 07.02.2003., 17:28   #500
daj legion, svi čekaju petstoti post!! koji ti je vrag?


za one koji neznaju, ovo je PETSTOTI POST na ovom threadu...
__________________
"And that is the most important topic on earth: peace. What kind of peace do I mean and what kind of a peace do we seek? Not a Pax Americana enforced on the world by American weapons of war. Not the peace of the grave or the security of the slave. I am talking about genuine peace, the kind of peace that makes life on earth worth living, ..."

Zadnje uređivanje slafko : 08.02.2003. at 00:18.
slafko is offline  
Zatvorena tema


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 00:55.