Sto za vas znaci diverzifikacija?

[SgtHartmann]

Evo pa da ja pocnem.

Za mene diverzifikacija znaci ovo:"Dolazim u kladionicu i kladim se na SVE sto postoji jer jedan ce pobijediti".Diverzifikacija je po mom misljenju uvaljivanje produkata koji se prodaju samo zbog principa a ne zbog tako i tako klimavog "osiguranja" investicije putem diverzifikacije.

Ima nesto sto je po mom misljenju puno efektivnije i kud i kamo jeftiniji aparat za "osigurati" svoj kapital ali to je off topic.

Ajde ljudi zanima me sta mislite o tome.

[bilokoje]

Pa nije ti baš neki uvodni post, ali je naslov dobar pa nek ostane.
Diverzifikacija ulaganja, o tome bi trebalo pričati? Ili o diverzifikaciji ulaganja u fondove? Jer o kladionici sasvim sigurno nećemo

[SgtHartmann]

Vidi ovako nadam se da si shvatila da sam karikirao situaciju diverzifikacije.Uvodni post i nije namjenjen da se svidi vec da prikaze jedan nacin razmisljanja.Ako si mod slobodno zatvori temu i cijeli post izbrisi ja tu ne mogu nista.
Diverzifikacija kao pojam a ne vrste iste.

Nadam se da si shvatila okvire rasprave i da mozemo dalje.

[_Mystical_]

diverzifikacija je zapravo raspršivanje rizika. Što je veća diverzifikacija to će ti prinosi biti stabilniji, tj. imati ćeš manje oscilacija i dugoročno veći prinos.

[SgtHartmann]

Znaci to je kako sam shvatio rasprsivanje kapitala tako da u slucaju nekih promjena se ne bi previse izgubilo.
Hvala ti puno sto si se ukljucio u temu jer svaki pojam ima za svakog drukcije znacenje.

[_Mystical_]

SgtHartmann kaže:

Znaci to je kako sam shvatio rasprsivanje kapitala tako da u slucaju nekih promjena se ne bi previse izgubilo.
Hvala ti puno sto si se ukljucio u temu jer svaki pojam ima za svakog drukcije znacenje.

Pa mislim da nije cilj što manje izgubiti, nego što više dobiti. Primjer, ulažeš u dionice 50 000 eura. E sad, što raste kad dionice padaju? Zlato. Uložiš 50 000 eura u zlato i ove dvije krizne godine bi izašao s plusom, a ne minusom.

Uglavnom postoje dosta takvih obrnuto proporcionalnih stvari gdje možeš podjeliti svoj kapital, te skoro s sigurnošću reći da nećeš izgubit.

Ali kod nas je to dosta teško ostvariti jer smo stvarno malo tržište gdje ne možeš trgovati ničim a da ti ne odrape 10% provizije.

[SgtHartmann]

_Mystical_ kaže:

Pa mislim da nije cilj što manje izgubiti, nego što više dobiti. Primjer, ulažeš u dionice 50 000 eura. E sad, što raste kad dionice padaju? Zlato. Uložiš 50 000 eura u zlato i ove dvije krizne godine bi izašao s plusom, a ne minusom.

Uglavnom postoje dosta takvih obrnuto proporcionalnih stvari gdje možeš podjeliti svoj kapital, te skoro s sigurnošću reći da nećeš izgubit.

Ali kod nas je to dosta teško ostvariti jer smo stvarno malo tržište gdje ne možeš trgovati ničim a da ti ne odrape 10% provizije.

Kako mozes znati kako ce se npr. zlato ili bilo sta ponasati?

[horn]

Pa najbolje je ulaganja što više raspršiti s tim da ti provizije procentualno ne rastu. Nisutu najveći mogući prinosi ali je najveća moguća sigurnost sa veoma kvalitetnim prosječnim prinosima gledajući period od pet godinaperiodične cikluse od pet godina.
Moja šema je jedna trećina nekretnine jedna tržište kapitala a jedna keš.
Međutim teško je zadržati visinu keša i ulaganja u nekretnine.

[SgtHartmann]

horn kaže:

Pa najbolje je ulaganja što više raspršiti s tim da ti provizije procentualno ne rastu. Nisutu najveći mogući prinosi ali je najveća moguća sigurnost sa veoma kvalitetnim prosječnim prinosima gledajući period od pet godinaperiodične cikluse od pet godina.
Moja šema je jedna trećina nekretnine jedna tržište kapitala a jedna keš.
Međutim teško je zadržati visinu keša i ulaganja u nekretnine.

Vrlo razuman nacin ulaganja pozdravljam to.Iskreno imam slican nacin.

[_Mystical_]

SgtHartmann kaže:

Kako mozes znati kako ce se npr. zlato ili bilo sta ponasati?

Kako ne znaš?

Pa zlato raste kad dionice padaju, a dionice rastu kada zlato pada. I to otprilike istom stopom.
Jer se lova preljeva iz jednog u drugo, ovisno o tome da li je kriza ili blagostanje.

[SgtHartmann]

_Mystical_ kaže:

Kako ne znaš?

Pa zlato raste kad dionice padaju, a dionice rastu kada zlato pada. I to otprilike istom stopom.
Jer se lova preljeva iz jednog u drugo, ovisno o tome da li je kriza ili blagostanje.

Ima ljudi koji to rade sa valutama i naftom pa neko vrijeme ide ali opet se postavlja pitanje koje glasi cemu diverzifikacija ako se na jednoj strani gubi i ako se za jednu stranu NADA da ce ono drugo malo porasti?
Mogu dionice past do totalnog gubitka a zlato porast samo malo jer je i ono ovisno o trzistu derivativima jer se zlatom osiguravaju mnoge stvari ali i suprotno.Ako se gleda u omjerima onda je sad psenica u Rusiji vrednija od suhog zlata kad gledas na skokove cijene.

[_Mystical_]

SgtHartmann kaže:

Ima ljudi koji to rade sa valutama i naftom pa neko vrijeme ide ali opet se postavlja pitanje koje glasi cemu diverzifikacija ako se na jednoj strani gubi i ako se za jednu stranu NADA da ce ono drugo malo porasti?
Mogu dionice past do totalnog gubitka a zlato porast samo malo jer je i ono ovisno o trzistu derivativima jer se zlatom osiguravaju mnoge stvari ali i suprotno.Ako se gleda u omjerima onda je sad psenica u Rusiji vrednija od suhog zlata kad gledas na skokove cijene.

ali jel ti mene slušaš, dionice i zlato su povezane, da kad jedno raste drugo pada podjednakim postotcima, Nema tu nikakvog nadanja. Takva diverzifikacija ti jamči stabilan prinos od recimo 10% što je odličan prinos.

Tebi koji nećeš diverzificirati svoj novac, je vrh vrhova dobiti jednu godinu +80%, a onda sljedeću spušiti sve. to je rulet, a stabilan prinos kroz godine je već umijeće.

[bilokoje]

Mystical, jesi siguran da ne blebećeš o ovom odnosu zlata i dionica? Jer ja sam prilično sigurna da lupetaš gluposti .

Evo, jedan graf, nisam baš sigurna da bi znala kad šta kupiti od 1990 do 2005

[SgtHartmann]

_Mystical_ kaže:

ali jel ti mene slušaš, dionice i zlato su povezane, da kad jedno raste drugo pada podjednakim postotcima, Nema tu nikakvog nadanja. Takva diverzifikacija ti jamči stabilan prinos od recimo 10% što je odličan prinos.

Tebi koji nećeš diverzificirati svoj novac, je vrh vrhova dobiti jednu godinu +80%, a onda sljedeću spušiti sve. to je rulet, a stabilan prinos kroz godine je već umijeće.

Ne osudjujem tvoj stav prema diverzifikaciji jer smo ti i ja razliciti sto se tice nacina analize diverzifikacije a nacelno smo razliciti investitori.
Dok je za tebe diverzifikacija nacin ostvarivanja dobiti te na taj nacin radis onda je to stav tehnickog investitora koji odlucuje o raspodjeli kapitala na temelju "flow charts"-a i statistika u rastu i padu cijena neceg u sto ulazes.
Za to treba jako puno znanja i hrabrosti i osobno se divim nekome tko radi nesto za sto ja nemam hrabrosti.
Ako si adresirao mene znajuci da u principu ne diverzificiram jer mi je "vrh vrhova" ostvariti dobitak od cak 80% onda mi nije jasno na temelju cega si donio zakljucak da ja tako i radim?
Nisam te napao jer ti diverzificiras niti sam sebe pravdao jer ja to ne radim,samo sam iznio razloge sto za mene znaci diverzifikacija eto to je to.

[_Mystical_]

SgtHartmann kaže:

Ne osudjujem tvoj stav prema diverzifikaciji jer smo ti i ja razliciti sto se tice nacina analize diverzifikacije a nacelno smo razliciti investitori.
Dok je za tebe diverzifikacija nacin ostvarivanja dobiti te na taj nacin radis onda je to stav tehnickog investitora koji odlucuje o raspodjeli kapitala na temelju "flow charts"-a i statistika u rastu i padu cijena neceg u sto ulazes.
Za to treba jako puno znanja i hrabrosti i osobno se divim nekome tko radi nesto za sto ja nemam hrabrosti.
Ako si adresirao mene znajuci da u principu ne diverzificiram jer mi je "vrh vrhova" ostvariti dobitak od cak 80% onda mi nije jasno na temelju cega si donio zakljucak da ja tako i radim?
Nisam te napao jer ti diverzificiras niti sam sebe pravdao jer ja to ne radim,samo sam iznio razloge sto za mene znaci diverzifikacija eto to je to.

Ne osuđujem ja, ispričavam se ako je tako zvučalo, ali ovo što ja iznosim nije moje mišljenje nego činjenice koje su iznjeli autoriteti u finacijama kao što su Van Horne(Osnove financija).
Svi sve znaju, a zapravo ništa ne znaju. Ni ja ništa ne znam o recimo poljoprivredi pa ne uletavam tamo i govorim zašto obrezivati biljke, pa zar nije logično da ćemo onda manje dobivati ploda?

Također nisam financijski guru, ali pokušavam naučiti neke osnove, a osnova je da svako ulaganje ima svoju "protutežu" te da se pomoću nje osigurava od rizika.
Isto tako, dokazano je da diverzifikacija povećava prinos. Nemojte me pitati da dokažem, jer je to malo viša matematika za mene, uputio bih te na knjigu od Van Hornea ali znam da nećeš pročitati. Možda nije jak argument, ali slušao sam par predavanja na fakultetu o tome na predmetima kao što su osnove financije i tržište kapitala.


Zna se što u recesija pada, a što raste i na temelju toga se odlučuju neke stvari, barem jači igrači. Mi mali hrlimo u dionice i čao miki pušimo 80%. A da si stavio pola love na oročenu štednju pola u dionice imao bi gubitak od 36%.


@bilokoje

Ako si već stavila graf, mogla si ga već staviti u vremenskom periodu od 5-6 desetaka godina gdje vidiš par ciklusa. Na ovom grafu je vidljiv rast ulaganja u zlato što sugerira da će dionice pasti, što se i dogodilo. Zlato je nastavilo rasti i dalje.
Isto tako će neko vrijeme zlato ostati na višim razinama, dok će dionice rasti, ali je relativno sigurno da će ukoliko rast dionica potraje, zlato padati.

[SgtHartmann]

_Mystical_ kaže:

Ne osuđujem ja, ispričavam se ako je tako zvučalo, ali ovo što ja iznosim nije moje mišljenje nego činjenice koje su iznjeli autoriteti u finacijama kao što su Van Horne(Osnove financija).
Svi sve znaju, a zapravo ništa ne znaju. Ni ja ništa ne znam o recimo poljoprivredi pa ne uletavam tamo i govorim zašto obrezivati biljke, pa zar nije logično da ćemo onda manje dobivati ploda?

Također nisam financijski guru, ali pokušavam naučiti neke osnove, a osnova je da svako ulaganje ima svoju "protutežu" te da se pomoću nje osigurava od rizika.
Isto tako, dokazano je da diverzifikacija povećava prinos. Nemojte me pitati da dokažem, jer je to malo viša matematika za mene, uputio bih te na knjigu od Van Hornea ali znam da nećeš pročitati. Možda nije jak argument, ali slušao sam par predavanja na fakultetu o tome na predmetima kao što su osnove financije i tržište kapitala.

Zasto ne bih procitao tu knjigu?Dapace!!!Ako se vec educiras da budes investitor onda prouci sta znace pojmovi temeljnog ili fundamentalnog investitora i tehnickog.Razvijam se i radim u polju prvog od navedenih.

Hvala ti da si mi skrenuo paznju na tu knjigu pa ne zelim da se uopce stvori dojam a kamoli da se misli kako ja drzim za sebe da sam najpametniji sto se tice polja investiranja
Istina da je trziste dionica puno i prepuno matematike kojoj nisam ni priblizno dorastao pa sam bas zato krenuo drugacijim pristupom od pocetka sto se tice investiranja ali sam spreman svakodnevno na dobru priliku cak i na trzistu dionicama ali JEDINO sa aparatima ZASTITE protiv gubitka kao sto su:"close put" pa sam "put" pa postavljanjem najnize granice kad prodaja nastupa bez obzira na kretanje trzista i tako dalje.Zato sam bas napisao da je to off topic i
bas zato ja ne diverzificiram nego se bavim sa instrumentima zastite i zato ja za svoj kapital na dionicama upotrebljavam bas takve aparate a to je HEDGE.

Hvala ti za praporuku knjige

P.S.Jel to ova knjiga?
http://www.amazon.com/Van-Horne-Fund.../dp/0273713639

[_Mystical_]

ma puno ljudi je doživjelo od jednom financijsko uskrsnuće, katarzu i sl. samo što su pročitali onaj preporod, ili kako postati milijunaš i ostale feel good priče

Knjiga je debela i ima nepotrebnih stvari, ali smatra se biblijom financija. Ima je i na hrvatskom. http://www.mate.hr/ProductDetails.as...3-92fdd2b2619f

[SgtHartmann]

Raditi financijama je jedino moguce kad se ima sa cim jel tako?Razumijem na koje knjige ciljas cak sam cuo za jednu od nasih a zove se "Kako postat bogat u Hrvatskoj" i te stvari.
Mislim da su feel good knjige opcenito dobra stvar za nekoga tko pronadje bar jednu recenicu unutra koja ga natjera da promisli o kvaliteti svog zivota i o mogucnostima koje je moguce ostvariti.
Procitaj si Henry Forda:"My life and work" ako zelis steci dojam o tome zasto mislim da je tako vazno stvarati kapital i zasto mislim da je najpametnije ici na trziste dionica sa kapitalom kojeg si spreman izgubiti a ne sa pretpostavkom da ces zaraditi.


Hvala ti za preporuku sto se mene osobno tice odlomak o analizi financijskih izvjesca(osobno uvijek platim profesionalca za to) ce me narocito interesirati.

[horn]

_Mystical_ kaže:

ali jel ti mene slušaš, dionice i zlato su povezane, da kad jedno raste drugo pada podjednakim postotcima, Nema tu nikakvog nadanja. Takva diverzifikacija ti jamči stabilan prinos od recimo 10% što je odličan prinos.

Tebi koji nećeš diverzificirati svoj novac, je vrh vrhova dobiti jednu godinu +80%, a onda sljedeću spušiti sve. to je rulet, a stabilan prinos kroz godine je već umijeće.

Trebao bi objasniti zbog čeg tržište tako funkcionira.
Kažeš zlatu cijena raste dok dionicama pada, zbog čeg.
Kad cijena dionicama pada dali je skuplje kopati rudu i prerađivati je uz utrošak veće količine energije ili kopanje rude te obrada iste je uz iste uslove kao pre pada cijene dionica.

Zbog čeg pada cijena dionica, zbog čeg raste. Veoma je opasno ulagati prateći trendove a nepoznavajući stvarne vrijednosti.
Opasno je kupovati zlato ako neznaš koliko treba rude da se iskopa i preradi da se dobije naprimjer kilogram zlata te koliko je potrebno energije i ostalih resursa u procesu prerade rude i dobivanja zlata. Kolioke su potrebe, zalihe, kao i koliki su mogući kapaciteti povećanja proizvodnje te smanjenja troškova prilikom te proizvodnje.
Uzmimo primjer da nam je sad potrebno da iskopamo 100 tona rude i obradimo je pa da iz nje dobijemo raznih korisnih proizvoda zlata,srebra, bakra i ostalih ruda u vrijednosti 2000 grama zlata.
Pri tom procesu moramo potrošiti 40tona goriva i ostalih resursa te platiti koncesija u vrjednosti od 1950 grama zlata.
Ako izračunamo sve troškove i dobijemo iznos 40.000eura možemo zaključiti da cijena zlata nebi trebala biti ispod 20.000 eura za kilogram.
Dok neke pretjerane cijene gdje bi oni što učestvuju u procesu dobivanja zlata ostvarivali neke izuzetno velike dobiti na uloženo dovešće do sve veće proizvodnje i vratiti cijenu u realne okvire.
Zbog tog smatram da ras cijena zlatu kad padaju dionice je manipulativan i može nekog mnogo koštati jer nije baziran na stvarnim troškovima.

[_Mystical_]

horn kaže:

Trebao bi objasniti zbog čeg tržište tako funkcionira.
Kažeš zlatu cijena raste dok dionicama pada, zbog čeg.
Kad cijena dionicama pada dali je skuplje kopati rudu i prerađivati je uz utrošak veće količine energije ili kopanje rude te obrada iste je uz iste uslove kao pre pada cijene dionica.

Zbog čeg pada cijena dionica, zbog čeg raste. Veoma je opasno ulagati prateći trendove a nepoznavajući stvarne vrijednosti.
Opasno je kupovati zlato ako neznaš koliko treba rude da se iskopa i preradi da se dobije naprimjer kilogram zlata te koliko je potrebno energije i ostalih resursa u procesu prerade rude i dobivanja zlata. Kolioke su potrebe, zalihe, kao i koliki su mogući kapaciteti povećanja proizvodnje te smanjenja troškova prilikom te proizvodnje.
Uzmimo primjer da nam je sad potrebno da iskopamo 100 tona rude i obradimo je pa da iz nje dobijemo raznih korisnih proizvoda zlata,srebra, bakra i ostalih ruda u vrijednosti 2000 grama zlata.
Pri tom procesu moramo potrošiti 40tona goriva i ostalih resursa te platiti koncesija u vrjednosti od 1950 grama zlata.
Ako izračunamo sve troškove i dobijemo iznos 40.000eura možemo zaključiti da cijena zlata nebi trebala biti ispod 20.000 eura za kilogram.
Dok neke pretjerane cijene gdje bi oni što učestvuju u procesu dobivanja zlata ostvarivali neke izuzetno velike dobiti na uloženo dovešće do sve veće proizvodnje i vratiti cijenu u realne okvire.
Zbog tog smatram da ras cijena zlatu kad padaju dionice je manipulativan i može nekog mnogo koštati jer nije baziran na stvarnim troškovima.

Cijena zlata ne ovisi toliko o troškovima proizvodnje, ona je otprilike ista već nekoliko stotina godina, jer kako se troše izvori iz kojih je jeftinije vaditi, tako se usporedno razvija tehnologija koja olakšava vađenje iz "teževadljivih" izvora. A zlato nije pšenica da se svake godine pojede.

Zlato je sigurnost-sredstvo plaćanja koje vrijedi i u najvećoj krizi, a dionice rizik-koji ti potencijano može donjesti veliku dobit. I onda se novac preljeva iz jedne u drugu, ovisno o ciklusu