Jezični savjetnik (3. izdanje)

[PracticingPat]

(...) koji će ustati Sudnjeg dana.

Ili:

(...) koji će ustati na Sudnji dan.

...ili nešto treće?

[pronađena]

Ovo drugo.

[Hekatonhir]

Može oboje. Prvo je samo stilski obilježeno. Ali takva sintaksa nije rijetka u književnoumjetničkom diskurzu.

[inflame]

Ako su ljudi dijabetičari, zašto je bolest dijabetes a ne dijabetis? Ne bi li onda trebali biti dijabetečari?

[Shain]

inflame kaže:

Ako su ljudi dijabetičari, zašto je bolest dijabetes a ne dijabetis?

Ne bi li onda trebali biti dijabetečari?

Dijabetes je porijeklom grčka riječ (διαβήτης). Nema istu tvorbu kao nazivi bolesti na -itis: bronhitis, rahitis, cistitis.

Dijabetičar ima /i/ i u drugim jezicima: diabetic, diabétique, Diabetiker, diabètico itd.

[Essegg]

Zbog čega se u hrvatskom jeziku na neke imenice kad se pretvore u glagol, dodaje sufiks -ovati(npr. njega-njegovati, škola-školovati), a na neke -irati(reakcija-reagirati, koncentracija-koncentrirati) ? Po kojem pravilu i zašto?

[Maloumni]

Essegi kaže:

Zbog čega se u hrvatskom jeziku na neke imenice kad se pretvore u glagol, dodaje sufiks -ovati(npr. njega-njegovati, škola-školovati), a na neke -irati(reakcija-reagirati, koncentracija-koncentrirati) ? Po kojem pravilu i zašto?

Koliko ja znam, sufiks -ovati normalno koristi za tvorba glagola od domaće osnove (kao u tvojim primjerima njegovati ili školovati) dok je sufiks -irati uobičajen za tvorbu glagola od strane osnove (kao što su npr. reagirati i koncentrirati). Sufiks -irati dolazi od njemačkoga (-ieren) i postao je norma jer je dominirao kod formiranja glagola od strane osnove u 19. i ranom 20. st. (u uvjetima dovoljno jakog njemačkog utjecaja), kada se formirao standardni hrvatski jezik. Kasnije je -irati postao dosta manje produktivan i preferira se -ati za tvorbu novih glagola od strane osnove krajem 20. i početkom 20. st. (npr. boksati, trollati, downloadati).
Za razliku od srpskog i bosanskog jezika, hrvatski standard nije prihvatio tvorbu glagola od strane osnove sufiksom -ovati.

[Essegg]

Maloumni kaže:

Koliko ja znam, sufiks -ovati normalno koristi za tvorba glagola od domaće osnove (kao u tvojim primjerima njegovati ili školovati) dok je sufiks -irati uobičajen za tvorbu glagola od strane osnove (kao što su npr. reagirati i koncentrirati). Sufiks -irati dolazi od njemačkoga (-ieren) i postao je norma jer je dominirao kod formiranja glagola od strane osnove u 19. i ranom 20. st. (u uvjetima dovoljno jakog njemačkog utjecaja), kada se formirao standardni hrvatski jezik. Kasnije je -irati postao dosta manje produktivan i preferira se -ati za tvorbu novih glagola od strane osnove krajem 20. i početkom 20. st. (npr. boksati, trollati, downloadati).
Za razliku od srpskog i bosanskog jezika, hrvatski standard nije prihvatio tvorbu glagola od strane osnove sufiksom -ovati.

Hvala na objašnjenju, u srpskom se koriste -ovati/-isati/-irati bez nekog pravila tj. riječi stranog porijekla mogu završavati na bilo koji od ta 3 sufiksa. Što zvuči bolje cenzuriiiirati ili cenzurisati? Koncentriiiirati ili koncentrisati? Iskreno ne znam.

Možda bi i hrvatskom trebao neki, kako da kažem, fleksibilan pristup, a ne da svi završavaju na -irati. Samo zato što je riječ stranog porijekla odmah mora završavati na -irati, ma hajde.

[Maloumni]

Essegi kaže:

Možda bi i hrvatskom trebao neki, kako da kažem, fleksibilan pristup, a ne da svi završavaju na -irati. Samo zato što je riječ stranog porijekla odmah mora završavati na -irati, ma hajde.

Po meni je hrvatski pristup racionalniji od srpskoga jer je unificiranija tvorba dosljednija i olakšava učenje jezika, ali ne mislim da je ovo glavni razlog za davanje prednosti sufiksa -irati, već neke sociopolitičke okolnosti - za razliku od Srba, većina je Hrvata živjela u njemačkojezičnoj državi do 1. svj. rata, pa je normalno da je njemački dobio društveni prestiž; osim toga, skoro svim hrvatskim glagolima na -irati odgovaraju njemački na -ieren, pa se može pretpostaviti da su hrvatski glagoli slavenizacije njemačkih. Vidi se i da je nakon gubitka značenja njemačkog jezika sufiks -irati izgubio dominaciju u tvorbi najnovijih glagola od strane osnove dok su stariji glagoli na -irati ostali jer bu bili dovoljno brojni i uobičajeni.
U srpskom jeziku za vrijeme standardizacije u 19. st. vladali su sasvim drugi uvjeti, pa nije nijedan od 3 konkurentna sufiksa za tvorbu glagola od strane osnove različitog porijekla - -ovati (slavenskog), -isati (grčkog) i -irati (njemačkog) dobio dovoljnu prednost kako bi prevladao, i rezultat je bio kaotičniji i po mojem mišljenju malo lošiji (npr. to otežava učenje srpskog jezika).

[Maloumni]

Je li Haaški tribunal ili Haški? Od Haag bi trebalo biti Haaški?

[Hekatonhir]

Može oboje. Posvojne pridjeve smiješ pisati na dva načina, fonetski i etimološki.

[MarnieM]

Je li ispravno imenski atribut, imenični atribut ili imenički atribut?

[Hekatonhir]

Riječ je o imenu, ne o imenici. Imenskim riječima u gramatici nazivamo riječi koje se mijenjaju po padežima, a to su imenice, pridjevi, zamjenice i brojevi.

[cirith]

Atributi mogu biti i imenički (gdjegod, sigurno, i imenični), za razliku od pridjevskih ili pridjevnih.

[Pretzel]

Pozdrav !

Molim vas za pomoć!
S obzirom na odraz glasa jat, u tekstu ispod govori se ikavski ili (i)jekavski?

Prvo i prvo, ovo je zdrav zavičaj. Tu na kamenu ni jedna boleština ne mere preživit. Sunce je oprlji i sažga, a bura skočanji.

Jedino nam je ža kad Zrmanja presuši...

Još niko nije umro od žeđi, a od pića bome jes!

Da samo znaš, učo, kako ribe lovimo na suvo! Kad nestane vode, u lokvama ima ribe kol`ko ti srce želi! Pastrve, mrene i ugore moreš rukama faćati.

A jes l` kad proba našu divlju pastrvu sa žućkastim pjegicama? Ma prste bi poliza! Još kad i` s proljeća uloviš na vino i rakiju...!

Moraš otijti do gornjeg mlina i ponijet bocu vina ili rakije jer brez tog mlinar ne zna omamiti ribu. Kad dođeš, sve će ti se drugo samo kaz`ti!

Riječ je o području između Knina i Benkovca (Bukovica).
Hvala, ljudi!

[Wikiceha]

Pretzel kaže:

Pozdrav !
Molim vas za pomoć!
S obzirom na odraz glasa jat, u tekstu ispod govori se ikavski ili (i)jekavski?
Prvo i prvo, ovo je zdrav zavičaj. Tu na kamenu ni jedna boleština ne mere preživit. Sunce je oprlji i sažga, a bura skočanji.
Jedino nam je ža kad Zrmanja presuši...
Još niko nije umro od žeđi, a od pića bome jes!
Da samo znaš, učo, kako ribe lovimo na suvo! Kad nestane vode, u lokvama ima ribe kol`ko ti srce želi! Pastrve, mrene i ugore moreš rukama faćati.
A jes l` kad proba našu divlju pastrvu sa žućkastim pjegicama? Ma prste bi poliza! Još kad i` s proljeća uloviš na vino i rakiju...!
Moraš otijti do gornjeg mlina i ponijet bocu vina ili rakije jer brez tog mlinar ne zna omamiti ribu. Kad dođeš, sve će ti se drugo samo kaz`ti!
Riječ je o području između Knina i Benkovca (Bukovica).
Hvala, ljudi!

Područje između Knina i Benkovca (Bukovica) se inače svrstava u jekavsku novoštokavicu.
Ako gledaš reflekse jata (2 sam ih tu našao) imaš ikavski i jekavski.
Međutim, za dijalekt to ne mora biti presudno
Plavom sam pocrtao adrijatizme (skraćivanje kombinacije ao u a, a ne u o).
Otijti je "čakavizam"/arhaizam. To je nekoć davno prešlo u otitji, pa kod štokavaca u otići.
Imaš refleks glasa h u v, ali je on općenito novoštokavski, a ne samo jekavski (ili koji drugi).
Gubitak samoglasnika (kol'ko umjesto koliko, kaz'ti umjesto kazati npr.) je isto opća odlika novoštokavice.
Osobno bih rekao da riječ o prijelaznim govorima, ali nisam lingvist

[Laki001]

Je li pravilo da se nazivi knjiga u navodnike stavljaju samo ako se pojavljuju u nominativu?

[cirith]

Nije. Svejedno je.

[Laki001]

cirith kaže:

Nije. Svejedno je.

A jel itko to tako radi? Jer to sam nedavno čuo od nekog.

[MmeTipfeler]

Laki001 kaže:

A jel itko to tako radi? Jer to sam nedavno čuo od nekog.

Nadam se da ne. Ja naslove knjiga stavljam u kurziv, a naslove članaka u navodnike. Kad bolje razmisliš, nelogično je išta mijenjati: neki se naslovi uopće i ne mogu deklinirati (A sunce izlazi) pa bi to u startu dovelo do poteškoća, a s druge strane, naslov ostaje naslov bez obzira na to u kojemu je padežu. Ili si informaciju dobio od nekoga tko govori napamet ili ste se pogrešno razumjeli.