Natrag   Forum.hr > Društvo > Svijet oko nas > Poljoprivreda

Poljoprivreda Kako privređivati plodovima zemlje

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 13.11.2009., 09:57   #1
Hidroponija

Pozdrav svima.

Zapocinjem ovu temu jer me zanima sto ovdje prisutni poljoprivrednici misle o tome.


Da li ste upoznati sa tom tehnologijom?

Sto mislite o takvom nacinu uzgoja sa ekonomskog i zdravstvenog aspekta?

Da li namjeravate zapoceti takvu proizvodnju?

Da li je moguce uzgojiti voce ili povrce takvom tehnologijim, a da bude "ekoloski" uzgojeno?

...
Dzovaniii is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.11.2009., 19:45   #2
imam ja u stanu mini rajcicu koju uzgajam hidroponskim nacinom i za sada jako dobro cak me iznenadilo urodom.
Mislim da je to buducnost jer je skoro svopovrce moguc euzgajati za svoje potrebe u stanu samo treba ideje i malo mjesta
homosapiens is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.11.2009., 12:12   #3
Bas razmisljam da pocnem uzgajati rajcicu u stanu (vise iz hobija) i naletim na tvoj post

Imas kakve smjernice za pocetnika? Literaturu i barem ukratko od kuda si poceo?
johnny2211 is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.11.2009., 19:07   #4
Kupio sam dva paketa razlicite vrste mini rajcica u jednom trg. lancu izvadio sjemenke koje sam zatim posadio u dvije case da proklijaju i izrastu cca 15cm visine.
U svaku casu sam stavio obicnog humusa i 7 sjemenki.

Kasnije sam pripremio plasticne male loncanice 4kom promjera 15cm u koji sam stavio aquaclay podlogu koja se kupi u pet shopovima jako je lagan i porozna ne sadrzi u sebi nikakve hranjive tvari.
U te posudice sam presadio po dvije stabljike rajcice, a posudice sam umetnuo u jednu vecu pvc posudu sa poklopcem na kojem sam izdubio rupe taman da stanu posudice sa rajcicom i da rajcica moze pustiti korijenje u tu veliku posudu u kojoj se nalazi hranjiva voda koju cirkulira mala akavristicka pumpica 200l/h.

Hranjivu vodu ne pravim sa nikakvim kupovnim prepratima vec posto se bavim biljnom akvaristikom i imam biljne akvarije kod kuce koji su puni riba i raznog bilja kojeg gnojim redovito sa makroelementima i mikroelementima jednostavno tu vodu iz akvarija dodajem u ovu veliku pvc posudu u kojoj cirkulira voda i to je to...

Inace sam ideju nasao na netu ima malih milijun primjera hidroponskog uzgoja samo malo guglaj
homosapiens is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.11.2009., 11:06   #5
Kul, fala na odgovoru.
johnny2211 is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.11.2009., 13:27   #6


To je "aquaponija" i ta voda je osim mikro i makroelementima obogacena i ribljim izmetom.
Dzovaniii is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.11.2009., 21:30   #7
A sta je riblji izmet nego makroelementi (fosfati, nitrati, nitriti...) samo sto mi ta kolicina ribljeg izmeta nije dovoljan za rast bilja, pa moram dodavati jos posebno makroelemente u obliku koji mi nedostaje prema testerima...
homosapiens is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.11.2009., 10:47   #8
Slazem s tobom da je u hidroponiji buducnost, pogotovo u kucnoj ili hobi hidroponiji, a kao najbolji od svih hidroponskih sustava je upravo taj koji ti imas "aquaponija".

Istina je da se organska gnojiva svode makro i mikro elemente, ali osim toga ima jos tvari za koje ja smatram da obogacuju tu otopinu kao sto su neki elementi koji nisu esencijalni, ali su korisni,
prirodni antibiotici koji biljci pomazu da bude otpornija na neke bolesti,
osim toga sam oblik tih hranjiva moze biti drugaciji kelati ili sl,
tko zna kakav jos utjecaj moze imati ta organska tvar u otopini a da mi ni ne znamo za to.

Vjerujem (ali ne mogu biti siguran) da doprinosi boljem ukusu.
Dzovaniii is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.01.2010., 21:37   #9
Quote:
Dzovaniii kaže: Pogledaj post
Pozdrav svima.

Zapocinjem ovu temu jer me zanima sto ovdje prisutni poljoprivrednici misle o tome.


Da li ste upoznati sa tom tehnologijom?

Sto mislite o takvom nacinu uzgoja sa ekonomskog i zdravstvenog aspekta?

Da li namjeravate zapoceti takvu proizvodnju?

Da li je moguce uzgojiti voce ili povrce takvom tehnologijim, a da bude "ekoloski" uzgojeno?

...
Svake godine posjetim sajam u Amsterdamu,tamo se stvarno mogu vidjeti najnovije tehnologije uzgoja cvijeća i povrća...
Činjenica je da su proizvođači opreme za hidroponiju sa aspekta ekonomske održivosti takve proizvodnje prisiljeni na nove tehnike uzgoja...
Kod njih se sve manje koristi kamena vuna i perlit,a sve više prirodni materijali,kao što su razni prirodni supstrati...
Razlog je preskupa proizvodnja i kasniji problem zbrinjavanja otpada...
Činjenica je da kamena vuna je inertni supstrat kroz kojega hranjiva samo prolaze i potrebno je oko 20 prihranjivanja kemikalijama dnevno (koristi se fosforna ili sulfatna kiselina kao medij+hranjiva)...
Tresetni supstrat sa raznim dodatcima (kao što su glina,kokosova vlakna...) ima mogućnost upijanja hranjiva,pa je potrebna samo jedna prihrana dnevno...
Umjetna gnojiva su drastično poskupila u zadnjih par godina i ova druga varijanta je puno jeftinija,zbrinjavanje ostataka nakon ciklusa proizvodnje je badava...dok u europskoj uniji baš nije jeftino zbrinuti kamenu vunu...
Činjenica je da je povrće uzgojeno u kamenoj vuni i perlitu izuzetno nezdravo,jer se koriste isključivo GMO hibridi,dok se u ovom drugom slučaju mogu koristiti svi hibridi na tržištu...
Često se može pročitati u našim medijima kako je to zdravo i ekološki uzgojeno povrće,što je čista laž,jer u razvijenim zemljama svijeta je takav proizvod posebno označen i ima najmanju cijenu...
Hidroponija je uzela dosta maha u zadnjih par godina i u Hrvatskoj,čak se takva rajčica reklamira u trgovačkim centrima kao "domaći proizvod"...
Ako je kamena vuna iz Mađarske,sjeme iz Nizozemske,kemikalije iz Izraela,što je onda u toj proizvodnji "domaće"?
fahrenheit 37 is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.01.2010., 00:10   #10
Quote:
salel kaže: Pogledaj post
u hrvatskim uvijetima ta proizvodnja je ekonomski neodrživa a sa stajališta neeksploatiranosti poljoprivrednog zemljišta i potpuno nepotrebna.
kakvi su to hrvatski uvjeti, jedino mozda sto nemamo dovoljno znanja, a sto se tice tih pustih povrsina sto leze prazne to uopce nema smisla spominjati u ovom kontekstu jer staklenicki uzgoj je intenzivan uzgoj koji traje cijelu godinu i nema veze sa vanjskim uzgojem.

Quote:
fahrenheit 37 kaže: Pogledaj post
jer se koriste isključivo GMO hibridi,
http://www.gmo-free-regions.org/

kome vjerovati?

Poljska je cijela GMO-free, a ima na tisuce ha hidroponskog uzgoja.
Malo provjeri prije nego iznosis dezinformacije GMO rajcica se ne uzgaja cak ni u SAD-u.

Kad god je neki uzgoj masovnog karaktera kvaliteta proizvoda je upitna.


Moje misljenje jedno obiteljsko gospodarstvo moze hidroponski uzgojiti vrhunski proizvod koji po nicemu nece zaostajati kvalitetom za onim uzgojenim u zemlji, a pri tome ce izbjeci nebrojene probleme.

Takodjer se moze doma za svoje potrebe uzgojiti dobar dio povrca sa mini hidroponskim sustavom vlastite izrade i to u stanu na balkonu.
U tome ja vjerujem da je buducnost i jedini nacin da se prestanemo trovati hranom.
Dzovaniii is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.01.2010., 18:01   #11
Quote:
Dzovaniii kaže: Pogledaj post
kakvi su to hrvatski uvjeti, jedino mozda sto nemamo dovoljno znanja, a sto se tice tih pustih povrsina sto leze prazne to uopce nema smisla spominjati u ovom kontekstu jer staklenicki uzgoj je intenzivan uzgoj koji traje cijelu godinu i nema veze sa vanjskim uzgojem.



http://www.gmo-free-regions.org/

kome vjerovati?

Poljska je cijela GMO-free, a ima na tisuce ha hidroponskog uzgoja.
Malo provjeri prije nego iznosis dezinformacije GMO rajcica se ne uzgaja cak ni u SAD-u.

Kad god je neki uzgoj masovnog karaktera kvaliteta proizvoda je upitna.


Moje misljenje jedno obiteljsko gospodarstvo moze hidroponski uzgojiti vrhunski proizvod koji po nicemu nece zaostajati kvalitetom za onim uzgojenim u zemlji, a pri tome ce izbjeci nebrojene probleme.

Takodjer se moze doma za svoje potrebe uzgojiti dobar dio povrca sa mini hidroponskim sustavom vlastite izrade i to u stanu na balkonu.
U tome ja vjerujem da je buducnost i jedini nacin da se prestanemo trovati hranom.
Svi LSL (long self life) hibridi rajčice su GMO i uglavnom se još cijepe na razne podloge,ovisno o vrsti supstrata u kojem se uzgajaju...
Ne misliš valjda da su i te podloge prirodno uzgojene i da tu isto nema genetike?
Naravno da se u Poljskoj,Mađarskoj i ostalim novopečenim članicama Europske unije širi hidroponija,pa moraju Nizozemci i Švabe nekom prodat zastarjelu tehnologiju,koju oni više ne koriste...
fahrenheit 37 is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.01.2010., 01:09   #12
Daj molim te malo provjeri te podatke (google), bilo je pokusa (sorta FlavrSavr) prva GMO namirnica, ali nikad u europi, a nije ni u americi zazivjela.

Sto to znaci prirodno uzgojena, selekcija vrsena od strane ljudi nije prirodna, prirodna selekcija ne bi isla u tom smjeru, ali to ne znaci da je GMO.

Ne znam odakle tebi te informacije, a volio bi znati.
Dzovaniii is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.01.2010., 14:33   #13
Quote:
Dzovaniii kaže: Pogledaj post
Daj molim te malo provjeri te podatke (google), bilo je pokusa (sorta FlavrSavr) prva GMO namirnica, ali nikad u europi, a nije ni u americi zazivjela.

Sto to znaci prirodno uzgojena, selekcija vrsena od strane ljudi nije prirodna, prirodna selekcija ne bi isla u tom smjeru, ali to ne znaci da je GMO.

Ne znam odakle tebi te informacije, a volio bi znati.
Pa već i vrapci na grani pjevaju da se u rajčicu dodaje životinjski gen da se pospješi tvrdoća i otpornost na transport,a što ti ne želiš u to povjerovat je tvoj problem,a naravno da će lobi koji se bavi proizvodnjom sjemena plasirati u javnost informacije koje potrošači žele čut...
Pa u našim medijima se nerijetko može pročitat kak je hidroponija zdravija od uzgoja u tlu,pa tko voli takve proizvode i misli da je to istina samo naprijed...
fahrenheit 37 is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.08.2010., 10:00   #14
Quote:
Dzovaniii kaže: Pogledaj post
Daj molim te malo provjeri te podatke (google), bilo je pokusa (sorta FlavrSavr) prva GMO namirnica, ali nikad u europi, a nije ni u americi zazivjela.

Sto to znaci prirodno uzgojena, selekcija vrsena od strane ljudi nije prirodna, prirodna selekcija ne bi isla u tom smjeru, ali to ne znaci da je GMO.

Ne znam odakle tebi te informacije, a volio bi znati.
Povrće.com
Od povrtnih kultura genetski se inženjering u oplemenjivanju i stvaranju novih sorti komercijalno za sada koristi kod rajčice.Determinirajući gen koji kontrolira omekšanje plodova,genetskim ga se inženjeringom uspjelo blokirati i isključiti iz daljnjeg nasljeđivanja,bez da je u rajčicu unešen gen bilo koje strane vrste.Tehnikom genetskog inženjeringa moguće je u svaku postojeću sortu ili hibrid,sačuvajući sva svojstva okusa,oblik ploda i prinosa unijeti svojstvo sporog prezrijevanja.Proizvodnja genetski preinačenih biljaka rajčice,sa svojstvom očuvanja svježine,kako one za svježu potrošnju,tako i one za industrijsku preradu najraširenija je u SAD-u.Jedna od zemalja koja uvozi koncentrat od genetski preinačenih biljaka rajčice je i Velika Britanija,u kojoj je obavezno označavati proizvode od genetski preinačenih biljaka.Kad su prije sedam godina,dva velika britanska trgovačka lanca prehrambenim proizvodima,Sainsbury i Safeway tržištu ponudili prvi prehrambeni proizvod od genetski preinačenih biljaka,koncentrat rajčice,prodaja ispočetka zbog označavanja proizvoda nije krenula optimistički,iako je proizvod bio jeftiniji od ovog običnog...danas Sainsbury u Velikoj Britaniji prodaje dvostruko više koncentrata od genetski preinačenih biljaka rajčice,nego od onih bez preinaka.
F@@hrenheit is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.01.2011., 14:06   #15
Quote:
Dzovaniii kaže: Pogledaj post
Daj molim te malo provjeri te podatke, bilo je pokusa prva GMO namirnica, ali nikad u europi, a nije ni u americi zazivjela.
Trenutno nemam vremena pročitati cijelu ovu temu, ali ovo što pišete treba još jako puno guglanja i zapažanja stvari oko sebe...

Hidroponska proizvodnja rajčice (uzeto iz razvoja Vrgorca)

Uzgajanje rajčice na hidroponima u zaštićenom prostoru temelji se na izboru plastenika, klimatskim prilikama područja i potrebama kulture za određenim vegetacijskim činiocima, po fenofazama tijekom vegetacije, uzgojnoj tehici i tehničkoj opremi radnog procesa.

Plastenik koji je predviđen ovim modelom multipli je - sa 3 lađe širine 10 m, i dužine 100 m. Visina konstrukcije na razini oluka iznosi 3,2 m i 5,15 m na sljemenu - vrhu plastenika. Plastenik ima ukupnu površinu 3000 m2 . Ulaz u plastenik izvodi se bočno s kliznim vratima širine 2 m i visine 2,5 m, sa stazom kroz sredinu plastenika tako da je dužina plastenika podijeljena u 2 dijela radi lakšeg transporta u plasteniku.

Za zagrijavanje i održavanje potrebne temperature izabran je sustav grijanja od visećih termogena za grijanje zraka s plinskim plamenicima. Za svaku lađu predviđen je termogen snage 147 KW, što osigurava temperaturu zraka +150 C u plasteniku dok je vanjska temperatura - 150 C. Kao energent koristit će se tekući plin butan u kontejneru INE, smještenom u okolici plastenika. Maksimalna potrošnja plina iznosi 14,9 m3/h.

Za hidroponsku proizvodnju rajčice navodnjavanje se izvodi metodom kapanja pomoću uređaja - fertirigatora s programiranjem i doziranjem hranjive otopine. Za pripremu hranjive otopine potrebna je voda koja se osigurava iz bunara na parceli kraj plastenika. Maksimalna količina potrebne vode iznosi 165 litara u minuti.
Hidroponi su zaštićeni prostori s inertnim supstratom preko kojega biljke primaju vodu u kojoj su dodane hranjive tvari. Hidroponska proizvodnja ima prednosti:
• uzgoj biljaka na neplodnim tlima ili bez tla,
• uzgoj jedne kulture ne zahtijeva plodosmjenu,
• biljke bolje kontroliraju opskrbu vodom,
• bolja kontrola opskrbe hranjivim tvarima,
• smanjena pojava biljnih štetočina,
• čuvanje podzemnih voda.
Kao supstrat u kojem se uzgajaju rajčice koriste se ploče kamene vune upakirane u crnobijelu foliju. Na svakoj ploči sade se 3 biljke u međusobni razmak 33 cm. Razmak između redova je 120 cm. U otvore na ploči kamene vune sadi se uzgojena rajčica u kockama kamene vune.

Važno je da biljka treba imati najviše 20-22 lista. Vrh biljke reže se 50-60 dana prije završetka berbe. Iznad zadnjeg cvata ostavlja se 3 lista. Svi dijelovi biljaka iznose se iz plastenika.
Sjemenarske kuće nude veliki izbor sorata rajčice. Sorta Belle za sada je najzastupljenija u proizvodnji u zaštićenom prostoru. Prinosi koji se mogu očekivati su 50 kg/m2 , što za predviđenu površćinu od 3.000 m2 iznosi 150.000 kg.
(Ovo je dobro za vodoopskrbu - voda je svakim danom sve skuplja a hidroponska proizvodnja ju treba, plinski sektor će biti zadovoljan, trgovina će obrtati novce, a i ljudi će raditi.... kad dijete potječe iz obitelji alkoholičara u dvije generacije i više, oni koji se bave građom čovjeka i organizma vide po crtama lica da je to potomak alkoholičara... za 50 godina i više, ako će nas opće biti - moći će reči proizvođači da taj uzgoj nije štetan i ne ostavlja posljedice i trag u čovjekovom razvoju!)

Za takav uzgoj znam kod nas u Samoboru, Ivanić Gradu, Novskoj a žele ju mnogi Pitomača, Vrgorac....

"Hrvatska u količinama dostatnim za domaće potrebe proizvodi samo krumpir i jabuke, ističe Nikola Vrcan, vlasnik i direktor tvrtke Vrni koja se od 1988. godine bavi proizvodnjom te uvozom i izvozom povrća i voća."

Izgleda da ima u večini prihvaljivoj poljoprivredi dosta potreba i posla, ali kod uzgoja voća i povrća nemreš furt biti na bolovanju da kolege odrade tvoj posao - svakodnevno ispijanje kavica dok se razmišlja da li se ima računice raditi ili bolje ništa ne raditi...

Zadnje uređivanje komar : 20.01.2011. at 14:28.
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.01.2010., 04:39   #16
u hrvatskim uvijetima ta proizvodnja je ekonomski neodrživa a sa stajališta neeksploatiranosti poljoprivrednog zemljišta i potpuno nepotrebna.
__________________
tkošto
salel is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.01.2010., 12:23   #17
To je istina,ali ima puno bedaka koji su zbetonirali svoje plastenike,kupili skupu tehnologiju i već sad lagano grcaju u dugovima,a šta će se tek dogoditi za par godina kad to Hrvati neće htjeti jesti i ne budu imali tržište za takve proizvode...
Ali to je jedna velika mašinerija,GMO lobi koji evo uspijeva prodavati zastarjelu i totalno ekonomski neisplativu tehnologiju nerazvijenim zemljama...
To zlo sigurno nije došlo u našu zemlju bez podrške iz najvećih krugova državne vlasti,a tu je sigurno netko pobrao i vrhnje,čak su bili i seminari o hidroponskom uzgoju po županijama...
fahrenheit 37 is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.03.2012., 00:50   #18
Quote:
salel kaže: Pogledaj post
u hrvatskim uvijetima ta proizvodnja je ekonomski neodrživa a sa stajališta neeksploatiranosti poljoprivrednog zemljišta i potpuno nepotrebna.
Na početku ovog vašeg pisanja nije bilo paradajza nešto posebno na tržištu. Danas okolica Zagreba vrvi takvim prostorima gdje sve raste bez oranja i kopanja...

Malo se piše o tome u dnevnim novinama http://www.poslovni.hr/vijesti/ekopr...na-165702.aspx - moj prijatelj je u Holandiji prije 25 godina bio u voćnjaku koji stoji na betoniranom prostoru u nekim tekućinama. Mi smo još jako daleko od znanja što se u svijetu jede i kako se proizvodi voće i povrće bez velikih rizika za proizvođače i trgovačke lance. Moram reči da nisam sigurna u potpunu zdravstvenu ispravnost - što je manje bitno jer kupac si je sam kriv, ako krene po zlu.
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.01.2010., 16:54   #19
Sva grapolo rajčica je GMO,velika većina LSL hibrida u sebi ima ugrađen gen ribe,gotovo sva rajčica na tržištu je tretirna etefonom ili drugim plinom,a sve to u našim uvjetima je nepotrebno a dugoročno je vrlo štetno i nisu mi jasni ljudi koji bez imalo dodatnog truda imaju privilegiju da jedu domaću i relativno zdravu hranu, teže nečemu što je prvenstveno štetno za zdravlje a zatim i bez okusa.Zato narode jedite uvijek samo sezonsko povrće i uživajte u hrani.Šta će meni hidroponija da ja mogu sada imati rajčicu kada mi se sada ne jede.


p.s. Još mlatim po tankim kobasicama,a onda stižu kulinove seke.
__________________
tkošto
salel is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.01.2010., 16:04   #20
mislio sam se da li uopce odgovarati na ovakve postove, ali radi drugih koji ce mozda citati ovu temu sam se ipak prisilio.

Dr.sc. Snježana Kereša sa zavoda za oplemenjivanje na agronomskom fakultetu u Zg-u u clanku "Genetski modificirane biljke u poljoprivrednoj proizvodnji" izmedju ostaloga kaze:

"Nemali broj puta se je moglo pročitati i čuti u medijima kako "jedemo rajčicu s genom ribe". Ovo je tipičan primjer krivog prenošenja informacija. Činjenica je da su znanstvenici u SAD-u (Kalifornija) još 1990. g. zaista izolirali iz ribe koja živi u polarnim vodama gen za otpornost na smrzavanje i transformacijom gen unijeli u rajčicu. Protein koji inače štiti ribu od smrzavanja bio je prisutan u rajčici, ali tekstura ploda rajčice nakon zamrzavanja nije se pokazala puno boljom od netransformirane. Ova rajčica nije nikad bila u komercijalnoj proizvodnji i općenito govoreći, do danas u komercijalnoj proizvodnji nema biljaka sa životinjskim ili ljudskim genima."

Sad ako laze i svi ostali koji to tvrde, a ima ih puno idemo dici tuzbu protiv sjemenarskih kuca, a za svjedoke cemo zvati vrapce sa grana i vas dvojicu, bit ce para .

Sto se tice plinova za prisilno dozrijevanje (etefonom, ethrel...) oni se vise koriste u vanjskom uzgoju, kod uzgoja industrijske rajcice koja se bere strojno, jednokratno ili dvokratno radi ujednacenog dozrijevaja.
Dzovaniii is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 09:58.