Jesmo li sami u Svemiru II

[Jango Fett]

Štrok kaže:
U toj slavnoj "Saganovoj" (nije ju on postavio) formuli postoji desetak parametara.

Od toga znamo samo broj sunaca u galaksiji.
Odnedavno se ustanovilo i da su planete obična pojava, a ne izuzetak.

Sve daljnje parametre (koliko planeta je pogodno za život, koliko je takvih i iznjedrilo život itd.) su posve proizvoljne, današnja znanja su u tom pogledu na nuli. Ako se ovi parametri postave pesimistički, dobijete 1, 2 ili max 10, ali ako se postave samo malo šire ruke, dobijete milion i više.

Zaključak: formula zgodna za razmišljanje, ali podatkovno bezvrijedna.

Znam da ju Sagan nije osmislio, samo sam rekao da sam o njoj čitao u Saganu (za slučaj da si me krivo shvatio).


Da, što je je, samo jedan ili dva parametra su znanstveno potkovani, a svi ostali ne da su baš proizvoljni, nego određeni metodom best-guess po vjeroatnosti.

Rješenje formule jest daleko od točnog, ali po best-guess prema uočenim stvarima dobijamo uvid u to da se ipak ne radi o velikom broju civilizacija - prije će to biti mali broj - ili nijedna.

S vremenom ćemo eliminirati best-guess parametre i zamijenjivati ih sa novima, znanstveno utvrđenima.

U novije vrijeme došli smo blizu znanstvenoj osnovanosti slijedećeg pretpostavljenog parametra - broj planeta strukturalno i dimenzijski sličnih Zemlji. Sada znamo da ih postoji vrlo velik broj, za razliku od prije 20 godina kada je ta činjenica bila u pitanju.

[Štrok]

Ne ljuti se, kom ju je nazvao Saganovom, ne ti. Makar to i nije bitno za priču.

Za mene ta formula ne predstavlja baš ništa, makar jako pametno zvuči. Parametri u njoj su lupanje na temelju nečijih želja, to nema veze čak ni s "učenim nagađanjem". Bez obzira kojim redom što otkrivali, od te formule nećemo imati nikakve koristi. Njeno samo postavljanje je besmisleno. Sve dok ne ispitamo SVE postojeće planete SVIH postojećih sunaca u SVIM galaksijama - ne možemo postaviti čak ni prvi parametar (postotak sunaca koja imaju planetne sustave). To što u našem lokalnom svemiru postoji 50tak sunaca s planetama, opet ne mora značiti da je tako i drugdje - i tako dalje.

Mislim da bi nam točniji odgovor dalo otkriće jedne jedine fosilizirane bakterije na Marsu ili Evropi, uz dokaz da nije riječ o međuplanetnoj zarazi. Tada bismo mogli tvrditi da je život općenita pojava. Što se inteligencije tiče, usuđujem se glasati na njenu nužnost svugdje gdje je evolucija imala dovoljno vremena i dovoljno raznolika staništa. Nije dokaz, već indicija: danas na našoj planeti neke oblike inteligencije (apstraktnog ponašanja i planiranja, ali i učenja) pokazuju vrlo različite životinje poput čimpanzi, morskih sisavaca, ptica kao vrana, glavonožaca kao lignja i hobotnica. Svi oni ne materijaliziraju stvari, ali čimpanze koriste - i izrađuju - alat, za dupine se istražuje imaju li pravi jezik (sa značenjima riječi, ne samo signala), vrane prepoznaju predmete i povezuju pojam oružja s pojmom opasnosti - a to ne čine kod običnog štapa, hobotnice mogu primjenjivati naučeno itd. Meni je ovdje najvažnija činjenica da su do nekakve inteligencije stigla stvorenja s drugih razvojnih grana, jer to upućuje da je razvoj inteligencije također svodiv na konvergentni razvoj.

Doduše, neki bi rekli da tek treba dokazati da na Zemlji postoje razumna bića pa onda ići dalje.

[Jango Fett]

Štrok kaže:

Za mene ta formula ne predstavlja baš ništa, makar jako pametno zvuči. Parametri u njoj su lupanje na temelju nečijih želja, to nema veze čak ni s "učenim nagađanjem". Bez obzira kojim redom što otkrivali, od te formule nećemo imati nikakve koristi. Njeno samo postavljanje je besmisleno. Sve dok ne ispitamo SVE postojeće planete SVIH postojećih sunaca u SVIM galaksijama - ne možemo postaviti čak ni prvi parametar (postotak sunaca koja imaju planetne sustave). To što u našem lokalnom svemiru postoji 50tak sunaca s planetama, opet ne mora značiti da je tako i drugdje - i tako dalje.



Doduše, neki bi rekli da tek treba dokazati da na Zemlji postoje razumna bića pa onda ići dalje.

Parametri i jednadžbi nisu lupanje, nego najbolja procjena, ne nekoga, već nekih.

Njeno je postavljanje besmisleno samo ako služi za egzaktni rezultat. Ali to nije tako jer ona služi za rezultat sa najvećom vjerojatnošću u ovisnosti o parametrima.

Kada bi znali sve parametre do kraja, jednadžba ne samo da bi davala točan rezultat, nego bi tek onda postala besmislena, jer bi smo već otkrili druge civilizacija - tada ti ne treba jednadžba kojom računaš vjerojatnost njihovog postojanja.

To što ti govoriš odnosi se na egzaktna istraživanja, ali to ti je krivo područje jer se jednadžba bavi vjerojatnostima, a ne 100%-tnim činjenicama.

To što smo otkrili 50-tak planetnih sustava u našoj lokalnoj okolini, trebalo bi značiti da je tako svugdje u svemiru, prema praćenjima fizikalnih procesa koji su prema promatranjima svugdje u Svemiru slični. Vrlo je mala vjerojatnost da je naš uzorak karakterističan samo za našu bližu zvjezdanu okolinu.

[Štrok]

Čak i za izračun vjerojatnosti mora se imati neke podatke. Reci; kojom teorijom ili podatkom možemo odrediti, s bilo kojom vjerojatnošču, koliki je prosječan broj planeta u sustavu? Koji god broj rekao, može proći, čak se nismo dogovorili što ćemo smatrati planetom. I tako dalje. Vrijednost takve formule se vidi baš u tome što je dobila rezultate između 1 i milion (a, ako se dobro sjećam, to je rezultat samo za našu galaksiju). Zgodna je za popularizaciju znanosti i potrebe istraživanja (netko mora dati i lovu, puno je lakše kad je javnost zainteresirana), možda može poslužiti za primjer koliki je nivo neznanja i koliko se može špekulirati, ali je za nešto konkretno doslovno bezvrijedna.

A zašto se mi inače natežemo? Slažemo se u svemu, osim što ja tu formulu uopće ne volim: jer "izračunava" vjerojatnost nečega na temelju proizvoljnih postavki, a ne podataka.

[Jango Fett]

Štrok kaže:
Čak i za izračun vjerojatnosti mora se imati neke podatke. Reci; kojom teorijom ili podatkom možemo odrediti, s bilo kojom vjerojatnošču, koliki je prosječan broj planeta u sustavu? Koji god broj rekao, može proći, čak se nismo dogovorili što ćemo smatrati planetom. I tako dalje. Vrijednost takve formule se vidi baš u tome što je dobila rezultate između 1 i milion (a, ako se dobro sjećam, to je rezultat samo za našu galaksiju). Zgodna je za popularizaciju znanosti i potrebe istraživanja (netko mora dati i lovu, puno je lakše kad je javnost zainteresirana), možda može poslužiti za primjer koliki je nivo neznanja i koliko se može špekulirati, ali je za nešto konkretno doslovno bezvrijedna.

A zašto se mi inače natežemo? Slažemo se u svemu, osim što ja tu formulu uopće ne volim: jer "izračunava" vjerojatnost nečega na temelju proizvoljnih postavki, a ne podataka.

BTW, daleko najpreciznija izračunata vjerojatnost je bila 2, a ne od 1-milijun.

Svejedno, pretpostavljani parametri, barem oni na početku jedbnadžbe, su najvjerojatnije blizu istini, tako da je ukupan rezultat nešto dalje od istine, ali svejedno nam govori da se radi o malom broju sa najviše 2-3 decimale, a ne milijunima.

To je, naime, vrlo bitno, jer ako uzmemo u obzir mogućnost da je broj naprednih civilizacija u našoj galaksiji najviše troznamenkasti broj, najvjerojatnije će biti relativno homogeno raspoređeni, što povlači za sobom činjenicu da je vrlo mala vjerojatnost da se nalazi unutar našeg lokalnog svemirskog prostornog kruga vrlo mala. Recimo da je taj naš krug dio svemira kojeg smo danas u stanju pretražiti.

[Soran]

Nismo, ako je zemlja okrugla.
Jesmo ako je ravna.
Jango Fett je prilično informiran

[auto182]

Svemir je ogroman, ako ne i beskonačan. Što je veći, veća je vjerojatnost za planet sličan Zemlji i sa nekim inteligentnim životom.

[Roodonja]

Milky Way je otprilike 100000 svjetlosnih godina…
Mi emitujemo EM signale nekih 100 godina…
Mislim da cemo se nacekati dok nam neko ne “pokuca na vrata”…

[barusha]

Ne znam da li mogu ovdje pitati ,ali zanima
me kako se zove dogadjaj u kojem recimo nesto “civilizacija”ili “svemir”putuje i razvija se te dodje do kraja napredovanja kada vise ne moze napredovati i tada se dijeli u nove pravce?
Ne znam da li sam na dobru temu pogodio ,ali se nadam odgovoru od nekoga posto 3 mj razmisljam o tome kao
i o toj mogucnosti da ukoliko se radi o svemiru da li je to moguce jer je beskonacan te ,ako je kako bi se to dalje razvijalo.
Hvala unaprijed


Sent from my iPhone using Tapatalk

[mravac8]

Ne otvara mi se nova tema pa ću pitanje postaviti ovdje:

Znamo da je život na Zemlji nastao vrlo rano, čim su se za to stvorili minimalni uvjeti i zatim se razmnožavao, širio i razvijao dalje i ujedno oblikovao planet za nove oblike života.

Možemo zaključiti da je to fizikalna nužnost, odnosno da se upravo tako ponaša materija prema fizikalnim zakonima.

U fizici nema jedinstvenih događaja, pa možemo pretpostaviti da se svuda u svemiru događa isto. To je, ujedno, odgovor na pitanje jesmo li sami u svemiru.

Međutim, s druge strane Život na zemlji nastao je samo jednom i zatim su se svi ostali oblici razvili iz tog prvog oblika života.

To je kontradiktorno. S jedne strane imamo fizikalne zakone i život koji je nastao čim su se za to stvorili uvjeti, a s druge, sada kada postoje uvjeti ne nastaje više novi život već sam život nastaje iz žive materije. Sigurna sam da nisam prva koja je uočila tu nedosljednost pa postavljam pitanje: kako to tumače znanstvenici? Zna li tko?

[MrBlc]

mravac8 kaže:

Možemo zaključiti da je to fizikalna nužnost, odnosno da se upravo tako ponaša materija prema fizikalnim zakonima.

Možemo zaključiti da je to ili fizikalna nužnost u takvim okolnostima ili stohastički proces koji ima određenu vjerojatnost da rezultira životom.

U fizici nema jedinstvenih događaja, pa možemo pretpostaviti da se svuda u svemiru događa isto. To je, ujedno, odgovor na pitanje jesmo li sami u svemiru.

Ako je fizikalna nužnost, onda se postavlja pitanje kolika je vjerojatnost nalaska planeta s istim okolnostima u kojima ta fizikalna nužnost vrijedi. Ako je stohastički proces, onda iz jednog primjera (Zemlje) ne možemo izračunati vjerojatnost tog događaja.

Međutim, s druge strane Život na zemlji nastao je samo jednom i zatim su se svi ostali oblici razvili iz tog prvog oblika života.

To je kontradiktorno. S jedne strane imamo fizikalne zakone i život koji je nastao čim su se za to stvorili uvjeti, a s druge, sada kada postoje uvjeti ne nastaje više novi život već sam život nastaje iz žive materije. Sigurna sam da nisam prva koja je uočila tu nedosljednost pa postavljam pitanje: kako to tumače znanstvenici? Zna li tko?

Ako gledamo na nastanak života kao na stohastički proces, ukoliko ima dovoljno nisu vjerojatnost, onda to nije kontradiktorno.

Međutim, čak i ako zaključimo da se radi o fizikalnoj nužnosti, i dalje imamo vrlo elegantno rješenje te kontradiktornosti - jednom kad je nastao život, promijenili su se uvjeti - imamo život koji konzumira određene resurse, pa ti resursi nisu dostupni drugim fizikalnim procesima.

Također, mi ne znamo da li je život nastao jednom ili više puta - možda se više praživotnih procesa spojilo u jedan složeniji, možda je jedan, koji je bio efikasniji, preuzeo resurse i potisnuo ostale...

[wand_1]

mravac8 kaže:

Znamo da je život na Zemlji nastao vrlo rano, čim su se za to stvorili minimalni uvjeti i zatim se razmnožavao, širio i razvijao dalje i ujedno oblikovao planet za nove oblike života.

Možemo zaključiti da je to fizikalna nužnost, odnosno da se upravo tako ponaša materija prema fizikalnim zakonima.

Ne možemo zaključiti da je nužnost, nego u najboljem slučaju mogućnost.

Međutim, s druge strane Život na zemlji nastao je samo jednom i zatim su se svi ostali oblici razvili iz tog prvog oblika života.

To ne znamo. Potraga za tzv shadow biosferom (organizmima koji su nastali u neovisnoj (a)biogenezi) stalno traje. Logično je da dominiraju organizmi iz ove "naše" abiogeneze, ali još jedan ili više nastanaka života na Zemlji i okolici nisu isključeni.

Sigurna sam da nisam prva koja je uočila tu nedosljednost pa postavljam pitanje: kako to tumače znanstvenici? Zna li tko?

Očito je da nastanak života iz nežive materije (abiogeneza) nije čest događaj, ali je i činjenica da mi to nismo baš niti istražili.

Recimo, ukoliko se pokaže da je nekada postojao jednostavni život na Marsu ili možda još postoji na nekim tijelima Sunčevog sustava (ispod površine), onda će biti vrlo zanimljivo vidjeti je li taj nastanak neovisan od našeg.

[mravac8]

wand_1 kaže:

Ne možemo zaključiti da je nužnost, nego u najboljem slučaju mogućnost.

Materija se uvijek ponaša na točno određeni način. Jabuka će uvijek pasti sa drveta, voda će se uvijek pretvoriti u led kada temperatura padne ispod nule nedostatak kisika u organizmu uvijek će dovesti do .....

Naglašavam - uvijek. U fizici, kemiji i biokemiji nema jednom hoće, drugi puta neće, postoji samo uvijek. Potrebni su samo preduvjeti.

Dakle, ako su u jednom trenutku nastali uvjeti za život - život će nastati. Međutim, sada jesu uvjeti za život (znamo to po tome što život jeste) ali ne nastaje novi život. A trebao bi stalno nastajati. Ne još jednom ili ne još nekoliko puta već stalno.

wand_1 kaže:

Recimo, ukoliko se pokaže da je nekada postojao jednostavni život na Marsu ili možda još postoji na nekim tijelima Sunčevog sustava (ispod površine), onda će biti vrlo zanimljivo vidjeti je li taj nastanak neovisan od našeg.

Što se tiče života negdje drugdje veća je mogućnost da je, kada su se stvorili preduvjeti, nastao kao što je nastao i na Zemlji. Zemlja nije nešto specifično u svemiru kada su fizikalno kemijski uvjeti u pitanju.

[wand_1]

mravac8 kaže:

Materija se uvijek ponaša na točno određeni način. Jabuka će uvijek pasti sa drveta, voda će se uvijek pretvoriti u led kada temperatura padne ispod nule nedostatak kisika u organizmu uvijek će dovesti do .....

Naglašavam - uvijek. U fizici, kemiji i biokemiji nema jednom hoće, drugi puta neće, postoji samo uvijek. Potrebni su samo preduvjeti.

Još jednom, ovdje se ne radi o nužnom događaju kao što je fizikalna ili kemijska reakcija koja je uvijek ista.

Jasno je da se radi o slučajnom događaju koji zahtijeva određene uvjete i koji ima određenu vjerojatnost da se raealizira. Po svemu sudeći, ta vjerojatnost je vrlo niska.

Dakle, ako su u jednom trenutku nastali uvjeti za život - život će nastati. Međutim, sada jesu uvjeti za život (znamo to po tome što život jeste) ali ne nastaje novi život. A trebao bi stalno nastajati. Ne još jednom ili ne još nekoliko puta već stalno.

Ovo je vrlo slično izjavi da ako jednom dobiješ na lutriji - jasno je da ćeš dobivati svaki tjedan.

Nije baš tako. Svaki tjedan netko dobije na lutriji, ali ne ti. Tako je vjerojatno i sa životom u svemiru. Svaki planet/mjesec koji ima nekakve uvjete (voda, energija, kompleksni ugljikovi spojevi) je uplaćeni listić.

Mislim da neopravdano očekuješ da je vjerojatnost događa kao što je abiogeneza tako visoka da bi se ona čak i na Zemlji morala često neovisno ponavljati.

Mjesto na kojem treba tražiti neovisnu abiogenezu je duboko ispod zemlje, u vodi i u blizini geotermalnih izvora.

Na istim mjestima neovisnu abiogenezu treba tražiti i na drugim tijelima Sunčevog sustava (Titan, Europa, Mars...) .

[mravac8]

wand_1 kaže:

Još jednom, ovdje se ne radi o nužnom događaju kao što je fizikalna ili kemijska reakcija koja je uvijek ista.

.

Zašto ne? Fizika može objasniti sve, u podlozi svega su fizikalni zakoni, biokemijski procesi također podliježu strogim pravilima, zakonima materije i fizike. Nema ništa *nad* u biokemijskim procesima koji se odvijaju u živim organizmima. Sve se može objasniti fizikom, to je temeljna znanost.

wand_1 kaže:

Jasno je da se radi o slučajnom događaju koji zahtijeva određene uvjete i koji ima određenu vjerojatnost da se raealizira. Po svemu sudeći, ta vjerojatnost je vrlo niska.
.

Fizika, kemija biokemija ... ne poznaju slučajnosti. Kada se stvore uvjeti za neki fizički, kemijski ili biokemijski događaj - on se i događa. Kada se stvore uvijeti da se voda pretvori u led - ona se uvijek pretvara. Biokemijski procesi u živim organizmima podliježu istim pravilima.

wand_1 kaže:

Ovo je vrlo slično izjavi da ako jednom dobiješ na lutriji - jasno je da ćeš dobivati svaki tjedan.

Nije.

Ja tvrdim da, kad god se stvore uvjeti da dobijem sedmicu, uvijek dobijam sedmicu. Dakle, ako su uvjeti identični kao onda kada sam dobila sedmicu, opet ću dobiti sedmicu.

Ti tvrdiš da, unatoč stvorenim uvjetima za dobijanje sedmice jednom ću dobiti sedmicu a ostalih bezbroj puta neću.

[vamvam]

Meni se čini da danas nisu idealni uvjeti za nastanak novog oblika života od nule. Naime, ako nešto takvo nastane biti će brzo pojedeno. Kada je život nastao prvi put onda nije bilo živih neprijatelja i kasnije su se razvijali u skladu sa onima koje jedu. Uvijek je morala biti neka ravnoteža.

Takav nastanak života od nule bi bio kao da neko izolirano pleme pokrene tehnološku kompaniju koja na kraju bude veća nego google.

[mravac8]

MrBlc kaže:

Međutim, čak i ako zaključimo da se radi o fizikalnoj nužnosti, i dalje imamo vrlo elegantno rješenje te kontradiktornosti - jednom kad je nastao život, promijenili su se uvjeti - imamo život koji konzumira određene resurse, pa ti resursi nisu dostupni drugim fizikalnim procesima.

.

To je i meni palo na pamet. Ali, zar uvjeti koji podržavaju život i uvjeti koji omogućuju nastanak života ne bi trebali biti isti?

Tvoj post sam previdjela pa mislim da sam na sve ostalo već dala komentar.

vamvam kaže:

Meni se čini da danas nisu idealni uvjeti za nastanak novog oblika života od nule. Naime, ako nešto takvo nastane biti će brzo pojedeno. Kada je život nastao prvi put onda nije bilo živih neprijatelja i kasnije su se razvijali u skladu sa onima koje jedu. Uvijek je morala biti neka ravnoteža.

Takav nastanak života od nule bi bio kao da neko izolirano pleme pokrene tehnološku kompaniju koja na kraju bude veća nego google.

Ok, moglo bi biti tako. Međutim, s druge strane, imamo puno bakterija i virusa koji ne samo da nisu pojedeni već vrlo uspješno preživljavaju i dalje. A neki novi prvi život trebao bi biti u obliku virusa ili bakterija.

[MrBlc]

mravac8 kaže:

To je i meni palo na pamet. Ali, zar uvjeti koji podržavaju život i uvjeti koji omogućuju nastanak života ne bi trebali biti isti?

Ne. Uvjeti koji omogućuju nastanak života mogu biti subset uvjeta koji ga podržavaju, a mi ne znamo koliko dugo su takvi uvjeti bili prisutni.

Nastanak života je vjerojatno krenuo od neke autokatalitičke reakcije - nakon što se ona jednom pokrenula, uvjeti potrebni za pokretanje više nisu nužni, nužni su samo uvjeti potrebni za održavanje iste. Za prelaz u neki drugi oblik su vjerojatno bili prikladniji neki drugi uvjeti koji su se preklapali s uvjetima za održavanje te reakcije, ali ne i za nastanak...

[wand_1]

mravac8 kaže:

Zašto ne? Fizika može objasniti sve, u podlozi svega su fizikalni zakoni, biokemijski procesi također podliježu strogim pravilima, zakonima materije i fizike. Nema ništa *nad* u biokemijskim procesima koji se odvijaju u živim organizmima. Sve se može objasniti fizikom, to je temeljna znanost.

U teoriji fizika može objasniti kemiju i biologiju. U praksi ne može. Probaj pa ćeš vidjeti.

Pokušaj bilo koju kemijsku reakciju objasniti pomoću kvantne fizike. Pa mi reci do kud si došla. A kamoli biologiju.

Da je to tako, nijedna druga znanost osim fizike ne bi postojala. Niti bi postojala ijedna grana fizike osim kvantne fizike.

Međutim, to tako ne ide. Čak niti neke grane fizike ne možeš u praksi objasniti fundamentalnijom fizikom, a kamoli što drugo.

Fizika, kemija biokemija ... ne poznaju slučajnosti.

Naprotiv slučajnost je temelj. Posebno kod fizike, najviše dolazi do izražaja u kvantnoj fizici i termodinamici (obje važne za abiogenezu)

Kada se stvore uvjeti za neki fizički, kemijski ili biokemijski događaj - on se i događa. Kada se stvore uvijeti da se voda pretvori u led - ona se uvijek pretvara. Biokemijski procesi u živim organizmima podliježu istim pravilima.

Pokušaj procijeniti koliki je prostor događaja za led, a koliki za život. Te usporedbe su smiješne.

Kao da veličinom uspoređuješ lopticu za golf i galaksiju.

Ja tvrdim da, kad god se stvore uvjeti da dobijem sedmicu, uvijek dobijam sedmicu. Dakle, ako su uvjeti identični kao onda kada sam dobila sedmicu, opet ću dobiti sedmicu.

Ti tvrdiš da, unatoč stvorenim uvjetima za dobijanje sedmice jednom ću dobiti sedmicu a ostalih bezbroj puta neću

Mislim da sam bio jasan, ali ponovimo:

- uvjeti povoljni za abiogenezu (voda, kompleksni ugljikovi spojevi, energija)
su tek uplata listića za loto

- poklapanje apsolutno svih uvjeta za abiogenezu je sedmica na lotu.

Naravno, kada se poklopi, poklopilo se. Samo je stvar u tome da je previše varijabli u igri (čak i kad su uvjeti povoljni) da bi se sve poklopilo.

[mravac8]

wand_1 kaže:

Pokušaj procijeniti koliki je prostor događaja za led, a koliki za život. Te usporedbe su smiješne.

Kao da veličinom uspoređuješ lopticu za golf i galaksiju.

Budući da led nastaje samo na 0 stupnjeva i da može postojati samo na temperaturi nižoj od te, a da život uspješno nastaje i postoji u puno raznolikijim uvjetima mislim da su puno manje mogućnosti da nastane led nego da nastane život.

MrBlc kaže:

Ne. Uvjeti koji omogućuju nastanak života mogu biti subset uvjeta koji ga podržavaju, a mi ne znamo koliko dugo su takvi uvjeti bili prisutni.

Nastanak života je vjerojatno krenuo od neke autokatalitičke reakcije - nakon što se ona jednom pokrenula, uvjeti potrebni za pokretanje više nisu nužni, nužni su samo uvjeti potrebni za održavanje iste. Za prelaz u neki drugi oblik su vjerojatno bili prikladniji neki drugi uvjeti koji su se preklapali s uvjetima za održavanje te reakcije, ali ne i za nastanak...

Da, moglo je tako biti. Iako mi i dalje nije logično, najviše zbog toga što se neki uvjeti ne događaju jednom i nikad više već puno puta.

Znači li to da je život vrlo rijedak? Naime da se tada nisu stvorili uvjeti za reakaciju i da se tada reakcija nije dogodila - života ne bi bilo.