Natrag   Forum.hr > Društvo > Roditelji i djeca > Školarci i adolescenti

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 06.06.2012., 10:54   #1
Hajka na kalupe - a kakvo nam je tijesto?

Vrlo se često čuje povika o obrazovanju koje "ukalupljuje" djecu; u linkovima koje je nedavno postavio kohortaš, sve je prštalo od zalaganja za poticanje kreativnosti, mašte, ovoga i onoga. Sve je to sjajnobajno - ali, ne radi li se dobrim dijelom tek o izricanju šarmantnih rečenica koje "dobro sjednu" u slušateljske uši?

Naravno da ću biti jebeno šarmantan i da će mi slušateljstvo "jesti iz ruke" ako (duhovito efektno, uz naramak usputnih šala i pošalica) zagovaram slobodu, ljepotu, ptičice i cvijeće... čekaj, ne valja mi rečenica, ja sam već sad jebeno šarmantan... ma ništa, idemo dalje . Naravno da će svako dodavanje tamnih tonova realnosti, u publici biti primljeno hladnije nego ružičaste bajkovite rečenice o tome kako je samo nebo granica.

Međutim, drže li te rečenice vodu i nakon suočavanja sa stvarnom, ovozemaljskom djecom?

Zadržimo se na metafori kalupa i ukalupljivanja: ukalupljivanje je teško, nepotrebno, ograničavajuće itditditd., samo u situacijama u kojima imamo "višak supstance"; ali, što sa situacijama kad imamo točno onoliku količinu supstance koja nam treba za popuniti kalup - pogotovo, što sa situacijama u kojima se moramo postaviti na glavu kako bi nam "proizvod" sličio na nešto?

Nepopularno je (a ne može se izreći šarmantno i uz splet šala i pošalica) izreći banalnu činjenicu: sva djeca nisu bogomdani silno pametni kreativci; postoje i glupa djeca, lijena djeca, neambiciozna djeca... Štoviše, zli Gauss nam kaže da te djece ima nezanemarivo mnogo. Gurati takvu djecu u obrazovanje modelirano prema "vrhu" populacije je na granici zločina.

Moje je mišljenje da se, iz čisto šminkerskih razloga, u većini zagovaranja ovakvog i onakvog "neukalupljenog" obrazovanja radi jedna grozna zamjena teza: ono što itekako ima smisla za odabranu, malobrojnu populaciju djece, prodaje se kao univerzalno poželjna receptura za svu djecu.

Drugim riječima: jedan se kalup zamjenjuje drugim - samo što je ovaj drugi ružičast i ima Hello Kitty na sebi, pa je svekolokoj publici "wiiiiii".
Lord Byron is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.06.2012., 11:25   #2
A čuj... svatko od nas je rodio GENIJA samo što zatucano društvo to ne prepoznaje
Ok je tražiti potencijal djeteta i koristiti ga do maksimuma. Osim "zatupljujuće" škole i obrazovnog sustava - u ponudi su raznorazne aktivnosti - van škole... samo mislim da smo ponekad prekomotni da bi se genijem zabavljali u slobodno vrijeme, pa očekujemo da škola odradi sve. Ok! I - može odraditi sve... ili dobar dio... kroz neke vannastavne aktivnosti, izborne predmete, napredne ove -ili one slobodne aktivnosti...
Kad pričamo o kalupu - onda bih svejedno rekla da profesori koji pristupaju svom predmetu na ispravan način - ne traže kalup, nego potiču razmišljanje vlastitom glavom. Problem nastaje u ukalupljivanju - kad se drže "dobrih starih običaja" da predmet i način učenja istog izlože na način "nisi ti tu da misliš, nego da štrebaš" - e... tu bi se već složila s tezom ukalupljivanja. Ali... ovisi individualno o nastavniku...
__________________
Vidiš, godine nas obrade različito... Nekom postane važno s kim će leći, a nekom s kim će se probuditi
daru is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.06.2012., 11:31   #3
Quote:
daru kaže: Pogledaj post
Kad pričamo o kalupu - onda bih svejedno rekla da profesori koji pristupaju svom predmetu na ispravan način - ne traže kalup, nego potiču razmišljanje vlastitom glavom.
To bi bila nekakva "mikro-razina" (ne)ukalupljivanja.

Promotori kreativnosti i ostaloga u obrazovnom procesu, smatraju cijeli sadašnji obrazovni proces kao takav jednim velikim kalupom koji bi trebalo ukliniti/razbiti/nešto.

Pogledaj one kohortaševe linkove: na prvi pogled, svaka govornikova rečenica k'o da bi trebala biti uklesana u kamenu ploču - a onda pogledaš još jednom...
Lord Byron is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.06.2012., 11:45   #4
Quote:
Lord Byron kaže: Pogledaj post
Promotori kreativnosti i ostaloga u obrazovnom procesu, smatraju cijeli sadašnji obrazovni proces kao takav jednim velikim kalupom koji bi trebalo ukliniti/razbiti/nešto.
Promotori kreativnosti i ostaloga zaboravljaju često da neće SVA djeca biti - kreativci i umjetnici. Većina njih završit će kad-tad u NEKOM kalupu... i - kad tad će im bit teže nosit se s tim ako djelomično nisu - ukalupljeni.
To da li bi trebali naučiti misliti vlastitom glavom - bi. A ono što recimo mene može zasmetati u školstvu je - neusklađenost. Sad je popularno mahati na sve strane sa HNOSom, koji potiče više kreativnost i ovo i ono ... pa upisujemo djecu i učimo ih po HNOS-u prva 4 razreda (opet -individualno pitanje koliko i na koji način se to sprovodi!), a onda - kad pređu u više razrede - odjednom su u "starom dobrom kalupu od 20-30 godina unatrag" - fućkaš kreativnost, ŠTREBAJ! Ako se već zaokreće na neki novi način - zašto ne taj novi način protegnuti nekako kroz cijelo obrazovanje, a ne - u početku ih driblati na jedan način, i onda - gumicom to bristati...
__________________
Vidiš, godine nas obrade različito... Nekom postane važno s kim će leći, a nekom s kim će se probuditi
daru is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.06.2012., 22:35   #5
Quote:
Lord Byron kaže: Pogledaj post
Vrlo se često čuje povika o obrazovanju koje "ukalupljuje" djecu; u linkovima koje je nedavno postavio kohortaš, sve je prštalo od zalaganja za poticanje kreativnosti, mašte, ovoga i onoga. Sve je to sjajnobajno - ali, ne radi li se dobrim dijelom tek o izricanju šarmantnih rečenica koje "dobro sjednu" u slušateljske uši?

Naravno da ću biti jebeno šarmantan i da će mi slušateljstvo "jesti iz ruke" ako (duhovito efektno, uz naramak usputnih šala i pošalica) zagovaram slobodu, ljepotu, ptičice i cvijeće... čekaj, ne valja mi rečenica, ja sam već sad jebeno šarmantan... ma ništa, idemo dalje . Naravno da će svako dodavanje tamnih tonova realnosti, u publici biti primljeno hladnije nego ružičaste bajkovite rečenice o tome kako je samo nebo granica.

Međutim, drže li te rečenice vodu i nakon suočavanja sa stvarnom, ovozemaljskom djecom?

Zadržimo se na metafori kalupa i ukalupljivanja: ukalupljivanje je teško, nepotrebno, ograničavajuće itditditd., samo u situacijama u kojima imamo "višak supstance"; ali, što sa situacijama kad imamo točno onoliku količinu supstance koja nam treba za popuniti kalup - pogotovo, što sa situacijama u kojima se moramo postaviti na glavu kako bi nam "proizvod" sličio na nešto?

Nepopularno je (a ne može se izreći šarmantno i uz splet šala i pošalica) izreći banalnu činjenicu: sva djeca nisu bogomdani silno pametni kreativci; postoje i glupa djeca, lijena djeca, neambiciozna djeca... Štoviše, zli Gauss nam kaže da te djece ima nezanemarivo mnogo. Gurati takvu djecu u obrazovanje modelirano prema "vrhu" populacije je na granici zločina.

Moje je mišljenje da se, iz čisto šminkerskih razloga, u većini zagovaranja ovakvog i onakvog "neukalupljenog" obrazovanja radi jedna grozna zamjena teza: ono što itekako ima smisla za odabranu, malobrojnu populaciju djece, prodaje se kao univerzalno poželjna receptura za svu djecu.

Drugim riječima: jedan se kalup zamjenjuje drugim - samo što je ovaj drugi ružičast i ima Hello Kitty na sebi, pa je svekolokoj publici "wiiiiii".
Kalup u koji stavljaju našu djecu jest kalup koji je oblikovala manjina tzv. svjetske elite, da bi podredila ostatak i pripremila ih (i kroz obrazovne sustave) za do da što kvalitetnije služe svrsi - da budu podanici tog svjetskog sustava koji nastoje ostvariti i koji već prilično uspješno ostvaruju. U obrazovnim sustavima nastoje odgojiti generacije koje ne misle svojom glavom - to su najbolji podanici. I prosječni, ne govorim o iznadprosječnima, dragocjena je vojska tog tihog imperijalizma. Kad govorim o tome da djecu ne treba ukalupljivati, ne mislim da bi ih trebalo odgajati za umjetnost ili filozofiju, nego im otvarati umove za kritičko mišljenje.

Ne vjerujem da svoje dijete, ma kako prosječno ili ispodprosječno bilo, itko želi učiniti promotorom velikoga svjetskoga kapitala.

U 20 godina staža imala sam samo jedno visokoiznadprosječno dijete. Iznadprosječnih je između 10 i 15 %, no to jedno visokoiznadprosječno ne može biti motor društvene zajednice ako su ostali ukalupljeni i ako ih odgajamo da budu poslušnici korporacija i velikog kapitala.

Nažalost, duboko sumnjam da se tomu možemo oduprijeti. Većina je spremna samo šutjeti i prilagoditi se "vremenu".
buditedobro is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.06.2012., 23:18   #6
Ovakav izljev teorije zavjere odavno ne vidjeh. Fale još samo masoni.
Lord Byron is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.06.2012., 00:06   #7
Quote:
buditedobro kaže: Pogledaj post
svjetske elite
Quote:
Lord Byron kaže: Pogledaj post
Fale još samo masoni.
ne fale ... samo ne čitaš pozorno

No... ne mogu reći da se baš u potpunosti ne slažem ... teorija zavjere ili - nazovi to kako god hoćeš... Da li se radi o svjetskoj eliti - ili samo o "očuvanju poretka" - koji zaboga - postoji od kad je svijeta, zašto ne bi i sad? Je li feudalac plaćao obrazovanje kmetu - da mu bude pametan, načitan, da misli svojom glavom? Naravno! Pametan kmet zna bolje obradit zemlju! NIJE! Jer - nije trebao da MISLI, nego - da RADI. Ako previše MISLI - skužit će da ga ovaj TLAČI. Od kad je svijeta - postoji sistem - kako zaštititi postojeći sustav, naravno - od onih kojima postojeće stanje odgovara. Čemu bi mi sad bili - iznimka? Sad je samo sve - malo ljepše upakirano...
__________________
Vidiš, godine nas obrade različito... Nekom postane važno s kim će leći, a nekom s kim će se probuditi
daru is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.06.2012., 21:44   #8
Quote:
Lord Byron kaže: Pogledaj post
Ovakav izljev teorije zavjere odavno ne vidjeh. Fale još samo masoni.
Ni na kakvu zavjeru nisam mislila, osim ako se zavjerenicima ne smatraju korporacije koje vladaju moćnim zapadnim državama pomoću kapitala i koje drže ili nastoje držati u rukama energente, prehrambenu industriju, znanstvene ustanove. Ne mislim da imaju ugovor o ekspolataciji niti zatupljivanju, jednostavno štite svoje bogatstvo i moć.

Mnogo toga što bi moglo biti besplatno ili jeftino (poput zdrave hrane i zdravih pripravaka za prevenciju pa i liječenje bolesti, a ima toga još), skupo je i mnogima nedostupno jer te korporacije štite svoj interes.
Samo pogledaj ovu stranicu http://www.pranapositive.com/shm/.
Hoću li sutra smjeti u vrtu imati kamilicu, kadulju, češnjak... Ne bih se čudila da zabrane i privatne vrtove s povrćem.

Zapad se tomu pokorava - živi sve brže, sve nekvalitetnije, život čovjeka počinje nalikovati na hrčkovo trčanje po kotaču. Prezentira nam se da moramo biti dio tog mahnitog trčanja za novcem kako bismo ostvarili osnovne potrebe.

Ne znam zašto bi mi se to trebalo sviđati i zašto bih se morala s tim pomiriti.

Ukalupljivanjem dječjih umova umjesto razvoja kritičkoga mišljenja, takvu se poretku osigurava budućnost. Voljela bih da možemo odgajati djecu da misle otvorena uma, i ispodprosječne, i prosječne, i iznadprosječne. Tko zna, možda će, ako ih ne ukalupimo, smisliti nešto što mi nismo bili u mogućnosti.
buditedobro is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.06.2012., 22:41   #9
Možda ću sad biti malo off, ali mislim da bismo se prvo trebali posvetiti vlastitoj djeci- osobama kakve jesu, obratiti pažnju na njihove potrebe i mogućnosti, a ne raditi od vlastitog djeteta debila pokušavajući iz njega izvući NEŠTO, ono što bismo voljeli da ima.
Čitave generacije sad se odgajaju principom "ti si ultimativni car, najpametniji i najbolji i najljepši na svijetu", ter "naučimo dijete da bude samopouzdano i svjesno da je vrijedno", a što se dogodi kad dijete odraste i suoči se s tim da... ovaj... nije ultimativni car i da mu vrijednosti baš i nisu einsteinovske?

Nije problem u tome što ljudi očekuju da će škola njihovoj djeci pružiti razvijanje njihovog nepostojećeg genija. Problem je u tome što smatraju da su im djeca geniji. Znate koliko ima genija u prosječnoj populaciji?

Nije se jednom desilo da sam vidjela izjavu neke nadobudne majke "moje dijete je za mene Bog".
Jebote idiotizma.
Onda se nađemo u situaciji u kojoj se roditelji odriču mira, sreće, popodnevne kafe, i najjednostavnijih užitaka jer se djetetu treba sve donositi na pladnju, posvetiti mu svaki slobodni trenutak i ako treba položiti život na oltar Njegove Veličanstvenosti. A mogli bi isto i učitelji, pa On To Zaslužuje!

Jebote, ako ćemo realno, moje dijete je jako pametno. Bez pretjerivanja. Nije baš genijalac, ali zbilja je inteligentna. Znala je čitati i pisati s 4. Evo sad kreće u školu, bila je na testiranju kod pedagoga, pa su joj ovacije priređivali, nagovarali nas da ostanemo u jednoj školi (selimo se pa je išla na dva testiranja, pogana birokratija) kad smo došli po potvrdu. Ono, "jeste sigurni da će ići u SSK, ali nama je taaaako diiivna..."

I šta sad? Da okinem i idem tražiti privatnog tutora jer je ona GENIJE, majka je rodila pametnu, nije škola za nju?

Pokušala sam joj naći dobru školu, u okvirima standardnih osnovnih, preselili smo se zato, i što bi još trebalo? Pa neka dijete nauči nositi se s učiteljima, kolegama, malo dosade, mrvicu razočaranja, ponešto štrebanja i svakakvim situacijama. Još će joj to najbolje doći.

A ove fore s žrtvovanjem života i svega ikad si može nadobudni roditelj zabit zna-se-gdje, jer će prvotno tom djetetu poć na kurac što ga tlači kad skuži da mu je 40, a nema ništa od života osim tog djeteta.

Eto zato ja svako popodne pijem kafu s mužem i zaboli me što se ona nema s kim igrati. Igramo se poslije svi skupa.

Možda nisam dobro objasnila, malko sam se zaplela... valjda se kuži generalna poanta.
__________________
A life-sentence sweeping confetti from the floor of a concrete hole..
Absolutely* is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.06.2012., 23:03   #10
Quote:
Absolutely* kaže: Pogledaj post
Možda ću sad biti malo off, ali mislim da bismo se prvo trebali posvetiti vlastitoj djeci- osobama kakve jesu, obratiti pažnju na njihove potrebe i mogućnosti, a ne raditi od vlastitog djeteta debila pokušavajući iz njega izvući NEŠTO, ono što bismo voljeli da ima.
Čitave generacije sad se odgajaju principom "ti si ultimativni car, najpametniji i najbolji i najljepši na svijetu", ter "naučimo dijete da bude samopouzdano i svjesno da je vrijedno", a što se dogodi kad dijete odraste i suoči se s tim da... ovaj... nije ultimativni car i da mu vrijednosti baš i nisu einsteinovske?

Nije problem u tome što ljudi očekuju da će škola njihovoj djeci pružiti razvijanje njihovog nepostojećeg genija. Problem je u tome što smatraju da su im djeca geniji. Znate koliko ima genija u prosječnoj populaciji?

Nije se jednom desilo da sam vidjela izjavu neke nadobudne majke "moje dijete je za mene Bog".
Jebote idiotizma.
Onda se nađemo u situaciji u kojoj se roditelji odriču mira, sreće, popodnevne kafe, i najjednostavnijih užitaka jer se djetetu treba sve donositi na pladnju, posvetiti mu svaki slobodni trenutak i ako treba položiti život na oltar Njegove Veličanstvenosti. A mogli bi isto i učitelji, pa On To Zaslužuje!

Jebote, ako ćemo realno, moje dijete je jako pametno. Bez pretjerivanja. Nije baš genijalac, ali zbilja je inteligentna. Znala je čitati i pisati s 4. Evo sad kreće u školu, bila je na testiranju kod pedagoga, pa su joj ovacije priređivali, nagovarali nas da ostanemo u jednoj školi (selimo se pa je išla na dva testiranja, pogana birokratija) kad smo došli po potvrdu. Ono, "jeste sigurni da će ići u SSK, ali nama je taaaako diiivna..."

I šta sad? Da okinem i idem tražiti privatnog tutora jer je ona GENIJE, majka je rodila pametnu, nije škola za nju?

Pokušala sam joj naći dobru školu, u okvirima standardnih osnovnih, preselili smo se zato, i što bi još trebalo? Pa neka dijete nauči nositi se s učiteljima, kolegama, malo dosade, mrvicu razočaranja, ponešto štrebanja i svakakvim situacijama. Još će joj to najbolje doći.

A ove fore s žrtvovanjem života i svega ikad si može nadobudni roditelj zabit zna-se-gdje, jer će prvotno tom djetetu poć na kurac što ga tlači kad skuži da mu je 40, a nema ništa od života osim tog djeteta.

Eto zato ja svako popodne pijem kafu s mužem i zaboli me što se ona nema s kim igrati. Igramo se poslije svi skupa.

Možda nisam dobro objasnila, malko sam se zaplela... valjda se kuži generalna poanta.
Samopouzdanje je jedno - to treba razviti u svakoj osobi, samodopadnost bez pokrića i razmaženost su drugo.

Već sam napisala, u 20 godina staža susrela sam jednoga genijalca. Iznadprosječnih ima 3-4 u svakom razredu. No ovdje se radi o ukalupljivanju. Ukalupimo li ih sve, bez obzira na sposobnosti, osigurali smo staganciju ili nazadovanje. Ukalupimo prosječnu populaciju, osigurali smo u sljedećih pedesetak godina proboj ideja u tom kalupu.

Roditelj se ne mora ničega važnoga odreći a da i dalje bude dobar roditelj svome djetetu. Samo je pitanje kvalitetne procjene prioriteta, dnevno, tjedno, godišnje, životno.
buditedobro is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.06.2012., 17:43   #11
Quote:
daru kaže: Pogledaj post
Promotori kreativnosti i ostaloga zaboravljaju često da neće SVA djeca biti - kreativci i umjetnici.
U finskim osnovnim školama, art education* jednako je važna kao i znanost tehnologija matematika.

Finska dječica bolje od hrvatske čitaju, računaju i koriste mozak. Broj sati koje provode u školi nije veći da nadoknade vrijeme izgubljeno na kreativne aktivnosti.



*The objectives and core contents are determined in national core curricula devised by the National Board of Education for nine different art forms, which are music, literary arts, dance, performing arts (circus and theatre) and visual arts (architecture, audiovisual art, visual arts, and craft).

Curriculum for the advanced syllabus in basic education in the arts is defined for the following forms of art: music, literary arts, dance, performing arts (circus, theatre), visual arts (architecture, visual arts, and craft).
chocolatecookie is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.06.2012., 09:34   #12
Quote:
chocolatecookie kaže: Pogledaj post
U finskim osnovnim školama, art education* jednako je važna kao i znanost tehnologija matematika.

Finska dječica bolje od hrvatske čitaju, računaju i koriste mozak. Broj sati koje provode u školi nije veći da nadoknade vrijeme izgubljeno na kreativne aktivnosti.
ok! U pravu si.. kreativnost se može "koristiti" i u drugim sferama života - na radnom mjestu pri rješavanju problema. Nije nevažna.
A to da je u osnovnoj važno sve - je! Dok se dijete profilira - za šta je nadareno da u tom smjeru ide dalje.
__________________
Vidiš, godine nas obrade različito... Nekom postane važno s kim će leći, a nekom s kim će se probuditi
daru is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.06.2012., 18:34   #13
Na stranu to što doma imam dvoje sasvim različite djece koja su se razvila u sasvim različitim smjerovima, a start im je bio sasvim isti, mene zanima odgovor od onih koji misle da djecu ukalupljujemo što je alternativa? Što raditi? Kako?
Naše školovanje se bazira na prenošenju dotadašnjih znanja na određeni način. O tom načinu možemo pričati ali o sadržaju mislim jako teško.
Kakvo je to školovanje koje neće ukalupljivati? Kakvo je društvo kojem to ne treba? kako egzistira hrpa individualaca? Na stranu to što mislim da se to ne može izbjeći.

Evo recimo kad se dotaklo Finaca, oni možda po mjerilima nekih potiču veću individualnost i manje su ukalupljeni...dok ne dođe petak i padne mrak. Do nedjelje navečer su ukalupljeni... to the bottom
I kome sad i zašto koristi taj mozak koji finska dječica koriste? A alkohol je postao glavni uzrok smrti kod muškaraca i drugi kod žena u Finskoj.

Zadnje uređivanje Gilda. : 10.06.2012. at 18:48.
Gilda. is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.06.2012., 18:38   #14
Quote:
Gilda. kaže: Pogledaj post
što je alternativa? Što raditi? Kako?
Po onome što se može čuti na kohortaševim linkovima, alternativa je zamijeniti jednu paradigmu obrazovanja drugom.

Sitan, ali bitan zajeb je da se ta druga paradigma redovito zagovara za svu djecu - a to onda, kao što sam već napisao, ispada kao zamjena sivog kalupa ružičastim i oslikanim s Hello Kitty .
Lord Byron is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.06.2012., 20:02   #15
Quote:
Gilda. kaže: Pogledaj post
I kome sad i zašto koristi taj mozak koji finska dječica koriste? A alkohol je postao glavni uzrok smrti kod muškaraca i drugi kod žena u Finskoj.
A da osnovnu školu završavaju nepismeni ko hrvatska dječica, manje bi lokali?

Inače, od svih ovih tvorničkih metafora mi se prosto naprosto bljuje.

Zadnje uređivanje Ribež : 10.06.2012. at 20:12.
chocolatecookie is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.06.2012., 20:20   #16
Kalupi postoje -definitivo. Neko tijesto se uzdigne pa ponekad i splasne s vremenom.
Ja ne znam, moje dijete je čisti prosjek. Ničim po svom znanju ne odudara od ostale večine djece.
Ima jednu kreativnu crtu u sebi koja u njoj buja i to joj pustim na volju jer je uistinu talenat za slikanje.
I u tom području recimo da buja. Da li se jednog dana od toga može živjeti, ne znam. Mi se interno zezamo da će ljeti zarađivati radeći portrete ljudi na moru.
To joj je sada opsesija. Posjedne nekoga pa ga slika, sjenča - čak i svoje u razredu posjedne pod odmorom pa ih ima kao žive lutke koje ne mrdaju kada ona radi.
Taj dio ima oduvijek. Nikada se nije igrala lutkama. Prva stvar koju je primila u ruke i ne pušta je olovka i sve ostalo vezano uz slikanje..
Ribež is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.06.2012., 21:30   #17
Quote:
chocolatecookie kaže: Pogledaj post
A da osnovnu školu završavaju nepismeni ko hrvatska dječica, manje bi lokali?

Inače, od svih ovih tvorničkih metafora mi se prosto naprosto bljuje.
Ne. Ne znam. Možda. Za ono što sam htjela reči nije ni bitno
A tvorničke metafore su?


Ribež da podijelim s tobom iskustvo sin totalno nadaren za crtanje, izložbe u predškolskoj dobi i slično. Sad prosjek dobro ajde, malo iznad prosjeka jer dobro crta i ima oko za dizajn, no ništa toliko jedinstveno.
E sad, bi li to pošlo na bolje da ga nije sistem "ukalupio" ili je samo bio napredniji u nečemu u jednom određenom dijelu svog života pa se kasnije skoro pa izjednačilo i to je to?
Gilda. is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.06.2012., 10:09   #18
Quote:
Gilda. kaže: Pogledaj post
I kome sad i zašto koristi taj mozak koji finska dječica koriste? A alkohol je postao glavni uzrok smrti kod muškaraca i drugi kod žena u Finskoj.
ok, ali zašto misliš da hrvatska djeca ne loču petkom?
http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrva...1/Default.aspx
pretpostavljam da je količina oblokavanja ista, ali kad Finci oblokani ostanu vani u onoj hladnoći, teško ih što može spasiti.

Izgleda da smo po oblokavanju među mladima gori od Finaca.

http://www.hzjz.hr/skolska/Sazetak_ESPAD_2007.pdf

Izgleda da je problem u načinu na koji Finci piju. Oni izgleda baš i ne piju toliko često, ali je problem da kad piju onda se napiju preko
mjere.


A ovak je u ZG http://www.vecernji.hr/regije/mladi-...-clanak-418479
__________________
https://www.youtube.com/watch?v=bMdeg-WKt1U

Zadnje uređivanje soks : 11.06.2012. at 10:42.
soks is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.06.2012., 11:06   #19
Quote:
ok, ali zašto misliš da hrvatska djeca ne loču petkom?
A gdje sam ja to rekla? osim toga problem alkoholizma u Finskoj o kojem sam govorila je na razini kompletne populacije, nisam pronašla ništa posebno o mladima.
Primjer sam navela kao odgovor na uzdizanje određenog školskog sustava u odnosu na ukalupljivanje ili neukalupljivanje o kojem i je tema.
Dakle taj sustav jest malo drugačiji, no ima istu svrhu i mislim da na kraju samom čovjeku ne predstavlja toliku razliku u odnosu na nas ili neki drugi sustav, a ako pričamo o individuama i njihovom problemu sa ukalupljivanjem i zauzdavanjem kritičkog razmišljanja.
Kome to na kraju koristi najviše?
Gilda. is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.06.2012., 14:14   #20
Quote:
Gilda. kaže: Pogledaj post
Primjer sam navela kao odgovor na uzdizanje određenog školskog sustava u odnosu na ukalupljivanje ili neukalupljivanje o kojem i je tema.
Ako nije potvrđeno da se Finci oblokavaju jer znaju čitati, nekako ne vidim baš poveznicu.
Quote:
Dakle taj sustav jest malo drugačiji, no ima istu svrhu i mislim da na kraju samom čovjeku ne predstavlja toliku razliku u odnosu na nas ili neki drugi sustav,
Ja pak mislim da samom čovjeku čini veliku razliku zna i s 15 godina shvatiti smisao onoga što čita ili ne zna. Možda užasno jako griješim. Ali mislim da bit dovoljno obrazovan da se možeš dalje obrazovat čini veliku razliku. Mislim da čini veliku razliku jesi li u obrazovnom sustavu u kojem ti je obrazovanje jednako kvalitetno u centru glavnog grada i u zadnjoj zabiti, pogotovo ako nisi u centru glavnog grada nego u zadnjoj zabiti.


Quote:
Kome to na kraju koristi najviše?
Koristi, recimo, gospodarstvu, ako na to aludiraš. Koristi i svim ljudima koji žive u državi u kojoj je stanovništvo dovoljno obrazovano da im na vlasti nije netko poput hadezea. Koristi, valjda, i svakom pojedincu.
chocolatecookie is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 17:12.