Dojenčad i predškolci Roditeljstvo korak po korak |
|
|
22.10.2007., 08:13
|
#1
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jun 2007.
Postova: 769
|
Je li vam dijete palo sa kreveta, prematalice, stolice, kolica...
evo mi pali prvi puta sa kreveta, tj. ja nisam bila doma mala opala mm-u sa kreveta, on se isplako ko mala beba, onda sam se i ja isplakala jer mi bilo žao male a i njega, kome god kažemo da je pala i da smo u komi svi se smiju i kažu tako je prvi puta. kakva su vaša iskustva s tim, da li je to normalno i kako uopće sprečavate da vam padaju stalno, da li uopće možete to spriječiti, pogotovo kad prohodaju?
|
|
|
22.10.2007., 08:45
|
#2
|
Registrirani korisnik
Registracija: Oct 2006.
Postova: 558
|
O joj.
Mislim da to stvarno boli nas vise nego njih.
Padaju, itekako, i posve sprijeciti je nemoguce. Cak je i kontraproduktivno. Kad se dijete pocne samo kretati, ne treba mu davati osjecaj lazne sigurnosti time sto ga se hvata i stiti cijelo vrijeme - tako je bilo s nasim starijim malcem i starijim necakom. Nad obojicom smo malo previse bdjeli i hvatali ih i pridrzavali i obojica su srljali kao muhe bez glave... i obojica su to platila pri prvom vecem padu (koji su dozivjeli u trku, jer nisu imali osjecaja da ce pasti i da moraju nekako kontrolirati brzinu kretanja s obzirom na podlogu) lijepim sljivetinama i oderanom kozom, jedan na bradi a drugi na nosu, sreca sto nije bilo gorih ozljeda. Djeca iz nesigurnog klimavog hoda znaju jako brzo doci do nesigurnog i klimavog, ali dosta brzog trka, i jednom ih jednostavno ne uspijes stici prije nego padnu, i eto ga gdje se ispruzio potrbuske na betonu i vristi a tebi se zeludac veze u cvor... Neka se tek prohodalo dijete ispada pod nadzorom, na sigurnom terenu (bez ostrih rubova namjestaja, tvrdih igracaka na podu, klizavih tvrdih plocica). Mislim da klinci stvarno od toga dobiju osjecaj da ne smiju srljati bez da gledaju kuda i kako idu, i oprezniji su i nauce padati (padaju na tur a ne na nos). Bar je tako bilo s mladjom bracom ove dvojice bezglavih. Ne znam je li to slucajnost, uzorak istrazivanja mi nije velik
|
|
|
22.10.2007., 12:43
|
#3
|
nothing as it seems
Registracija: Jun 2003.
Postova: 5,776
|
Quote:
goblena kaže:
Padaju, itekako, i posve sprijeciti je nemoguce. Cak je i kontraproduktivno. Kad se dijete pocne samo kretati, ne treba mu davati osjecaj lazne sigurnosti time sto ga se hvata i stiti cijelo vrijeme - tako je bilo s nasim starijim malcem i starijim necakom. Nad obojicom smo malo previse bdjeli i hvatali ih i pridrzavali i obojica su srljali kao muhe bez glave... i obojica su to platila pri prvom vecem padu (koji su dozivjeli u trku, jer nisu imali osjecaja da ce pasti i da moraju nekako kontrolirati brzinu kretanja s obzirom na podlogu) lijepim sljivetinama i oderanom kozom, jedan na bradi a drugi na nosu, sreca sto nije bilo gorih ozljeda.
|
potpisujem
padat ce u svakom slucaju, bolje da nauce na parketu/tepihu nego betonu.
prvo im das da djipaju po tvom krevetu, a okolo ogradis jastucima.
kad to svladaju, moze parket.
i pustit ih da se penju na nisko, da vjezbaju silazak.
prvi put pao s kreveta s... cetiri i pol. usrala se, juri pedijatru, pa u klaicevu, a tamo se smiju ludoj materi i pitaju: to vam je prvo, jelda?
onda smo okruzili krevet jastucima i na njih je xy puta pao, a sad vise ni ne place, samo ode dalje... sad place kad dodje do zatvorenih vrata
kao sto rece putnica, prematalice su opasne.
i krevetici kad se krene pentrat van.
i hodalice kad zapnu.
|
|
|
22.10.2007., 08:54
|
#4
|
.
Registracija: Jul 2003.
Postova: 8,229
|
prijavljujem pad
docek nove godine, beba je bila 4 mjeseca, ususkali smo ju izmedju jastuka na bracnom krevetu dimenzija omanje sobe (2x2,20), ispuzala je nekako, pala skupa s posteljinom
kako smo svaki cas isli provjeravati, nasli smo crvuljka smotanog ispred vrata, htjela je na festu, valjda .
male bebe padaju.
neki kazu da su tako savitljive, mekane i otporne da pi podnijele svu nespretnost mladih roditelja
pad na tepih, parket s kreveta rijetko ce naskoditi bebi, cak i ako udare glavicom, ali treba jako, jako paziti kod presvlacenja na prematalici. taman se, onako nespretni i zbunjeni naucimo mijenjati pelene, kad bebi ojaca i pocne se okretati s ledja na trbuh. ta faza obicno dodje iznenada, okrenes se po kremu za guzu ili novu benkicu, jer je staru ukakala, pa nisi pripravan i za sekundu je na trbuhu ili na podu!
znam djecu koja su padala s prematalice.
Bogu hvala svi su dobro, ali sok i frustracija poslije ih opterecuju roditelje i ometaju u odgoju, pocnu se prezastitnicki postavljati i namecu djetetu i nepotrebna ogranicenja.
mi nismo isli pedijatru - nova godina, nitko nije radio, uvjeti nemoguci, a brzo se pokazalo da se najnormalnije ponasa, jede, umirila se brzo, nije povracala...ali taj prvi pad je definitivno bio upozorenje.
__________________
Najopasnija hrana je torta. Svadbena.
Jedini poraz koji sam doživio u životu...nisam uspio sjebat škuribandu. (walter, 2010.)
|
|
|
22.10.2007., 09:08
|
#5
|
U samoizolaciji
Registracija: Nov 2002.
Lokacija: zagreb
Postova: 41,490
|
to je samo prvi pad
slijedi ih jos barem tisucu, na sve moguce i nemoguce nacine
|
|
|
22.10.2007., 12:23
|
#6
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2007.
Postova: 155
|
Quote:
ZgSash kaže:
to je samo prvi pad
slijedi ih jos barem tisucu, na sve moguce i nemoguce nacine
|
naš je isto prvi put pao sa nekoliko mjeseci,ja sam se smrznula od straha,i ništa mu hdb nije bilo
|
|
|
22.10.2007., 09:14
|
#7
|
.
Registracija: Dec 2002.
Postova: 7,648
|
a nakon par godina i par komada djece samo ćeš reći 'aj' diž' se, nije ti ništa'
|
|
|
22.10.2007., 09:44
|
#8
|
Manager
Registracija: Aug 2006.
Lokacija: Gdje se zateknem u datom trenutku
Postova: 17
|
Nagnula se preko ruba kolica i izvrnula ih. Bila je vezana, ona glavom na beton kolica na nju. Protrnuli smo naravno. Trk na hitnu, pregled, slikanja. Sve OK Bogu hvala. Malo se natukla i ima šljivu iznad oka. Kaže Dok da je dobro ako plače nakon pada. Ako ne plače u šoku je i obavezno voditi na pregled.
I nama je to prvi pad (sada je 6 mj.), svi kažu da će toga biti još punooo.
|
|
|
22.10.2007., 13:06
|
#9
|
budim se
Registracija: May 2006.
Lokacija: iza 7 kava i 7 monitora
Postova: 1,717
|
Quote:
HelloMoto kaže:
Nagnula se preko ruba kolica i izvrnula ih. Bila je vezana, ona glavom na beton kolica na nju.
|
Ja sam protrnula samo čitajući ovo, mogu mislit kako je vama bilo...
Mi smo prvi pad imali sa 6 mjeseci - probudio se i odšetao s bračnog kreveta s glavom na pod. Naša reakcija je bila: blijedi mm i ja, par sijeda i srce u petama naredno vrijeme....
Dobio je čvorugu i pratili smo ga. Srećom nije bilo nikakvih znakova zbog kojih bi ga vodili u bolnicu.
Sada već uveliko puzi, diže se....i evo baš posljednjih dana mm i ja ozbiljno razmišljamo nabavit mu kacigu i štitnike (frka je samo to što nema tako malih brojeva )
|
|
|
22.10.2007., 10:29
|
#10
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jun 2007.
Postova: 227
|
Naš prvi pad ... princeza pala s kreveta u vreći za spavanje kad je imala 6 mjeseci, jako je plakala, mama još jače, ostala čvrga na čelu , a mami pet godina života manje. Svaki sljedeći pad smo već doživljavali realnije.
Prvi pad našeg muškarčića je samo on doživio kao prvi , mama je već izdrilana pa su joj godine života ostale iste.
Jako pazim na klince, čak mogu reći da i strepim nad njima, ali definitivno se ne može svaki tren imati pod totalnom kontrolom.
|
|
|
22.10.2007., 10:20
|
#11
|
- - - - - - -
Registracija: Mar 2006.
Postova: 17,294
|
mi imali prvi sa 4,5 mjeseca, otiošao na dio kreveta gdje nije bilo zaštite i eto ga.....isto se uplašila, plakala, zvala Klaićevu, oni rekli da mi moraju reć da ga dovedem al gdje bi oni stigli da im svako dijete koje je palo dođe....
rekli mi da ga pratim, ako se javi povraćanje, malaksalost, osjetljivost na svjetlo da ga dovedemo...
a što tek slijedi....neću ni mislit o tome...
__________________
relax - nothing is in control
|
|
|
22.10.2007., 10:47
|
#12
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2007.
Postova: 66
|
Sa sest mjeseci je pao sa kreveta na glavu. Us..... sam se od straha. Malac je plakao iz sveg glasa. Nismo isli kod doktora, brzo se smirio i citav sam ga dan pratila kako se ponasa. Hvala Bogu, nije bilo nikakvih neobicnih promjena u njegovom ponasanju pa je sve proslo samo sa jednom cvorgom na celu.
Cinjenica je da mu to nije bila zadnja cvorga u zivotu, ali definitivno se mora biti oprezan u takvim padovima. Nazalost, nemozemo uvijek predvidjeti situacije koje slijede. Bitno je poslije samo pripaziti da li se dijete ponasa uobicajeno, a ako ne, trk kod doktora.
|
|
|
22.10.2007., 12:30
|
#13
|
'the bug' sings the blues
Registracija: Aug 2006.
Lokacija: in Kafka's café
Postova: 33,563
|
ja sam našoj mišici htjela kupiti kacigicu pa mi muž zabranio
oni te padove nekako bolje (drugačije od odraslih) amortiziraju pa im uglavnom ne bude ništa
uglavnom, ali nažalost ne i uvijek, jer poznam dečka koji je mami kao beba pao u kadi na bradu... izgleda dosta čudno danas
|
|
|
22.10.2007., 12:43
|
#14
|
Registrirani korisnik
Registracija: Apr 2006.
Lokacija: Osijek
Postova: 789
|
Sramota me reći..ali moj je već 3 puta otreso s bračnog kreveta...ja ga zabarikadiram s 4 jastuka i smotanom deom...ali on uvijek pronađe način da otrese...prva dva puta je plako ...i ja sam...treći...jok! Ja ušla da provjerim što toliko dugo spava kad meni nema djeteta u sobi...usrah se ..kad iza kreveta čujem..aijeeeeeeeijeee...on se igra...siroče se naviko .
__________________
milo moje
|
|
|
22.10.2007., 14:00
|
#15
|
U samoizolaciji
Registracija: Nov 2002.
Lokacija: zagreb
Postova: 41,490
|
sve su to buduci forumasi
|
|
|
22.10.2007., 16:30
|
#16
|
.
Registracija: Jul 2003.
Postova: 8,229
|
Quote:
ZgSash kaže:
sve su to buduci forumasi
|
bleso
a nekad se govorilo da ce djeca koja padaju na glavu bit pametna, a ona koja padaju na guzicu bas i ne...tak su se nasi starci tjesili, mi malo prevec mudrujemo
__________________
Najopasnija hrana je torta. Svadbena.
Jedini poraz koji sam doživio u životu...nisam uspio sjebat škuribandu. (walter, 2010.)
|
|
|
22.10.2007., 16:34
|
#17
|
budim se
Registracija: May 2006.
Lokacija: iza 7 kava i 7 monitora
Postova: 1,717
|
Quote:
putnica kaže:
a nekad se govorilo da ce djeca koja padaju na glavu bit pametna,
|
Onda ja imam genijalca
|
|
|
22.10.2007., 17:18
|
#18
|
:-)
Registracija: Nov 2003.
Postova: 6,002
|
Roko je s našeg kreveta ljosnuo dva puta, iz svog krevetića jednom (to je bio znak da zaštitu oko ogradice vežem sa strane, a ne odozgo, jer se frajer fino zakačio nogicom na zaštitnu tkaninu pa preko ruba ogradice i tres na glavu (s planinske visine).
Imali smo i jedno gadno spoticanje kad se čelom nabio na oštri rub kredence, tad sam protrnula, nije plakao, a šljiva na čelu je rasla brzinom svjetlosti (zovem pedijatricu, ne javlja se, drugu, ne javlja se, treću....sestra me drži čitavu vječnost na čekanju). Uglavnom, za sad smo kuc kuc dobro prolazili. Inače, puštam mu da sam padne, nikad ga ne pridržavam, nikad se nismo vodali za ručicu i pomagali u hodanju, tako da je vrlo rano naučio dočekivati se na ruke pri padu ili fino ljosnuti na guzu.
Sad s 14 mjeseci trči, ali još je smotan, jer ne zna pravilno prelaziti preko pragova, zaobilaziti predmete....gleda okolo, a ne pred sebe, ali sve u svemu poprilično je spretan kad normalno hoda i ne lomi se više toliko.
|
|
|
22.10.2007., 14:13
|
#19
|
Registrirani korisnik
Registracija: Dec 2005.
Lokacija: Zg-grad
Postova: 111
|
ajoj, ježim se od čitanja padova vaših malaca...moj još nije padao i ne znam kak ću se ponašat kad se tak nešto desi,a desit će se, vjerojatno ću plakat skupa s njim....
|
|
|
22.10.2007., 19:41
|
#20
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2007.
Postova: 579
|
slučaj prvi:
Ne znam koliko je bio mali točno star. Zove me supruga na posao sva u suzama, jedva govori. Šta je bilo. Domagoj je pao sa kreveta ( bračnog 2,20 x 2,20). Samo sam otišla na WC. Dođi brzo.
Sa jedne strane stavila je kao blokadu kinderbed, a sa druge ostavila na krevetu dva jastuka i popunun preko njih. Mali se izgurao valjda preko tih jastuka i popluna i zveknuo. Srećom na tepih pokraj kreveta. Dođem doma. Imali smo neku igru glavicom, on i ja. Napravim to, on ponovi. Sve je u redu, hvala Bogu.
slučaj drugi:
Več je bio veči. Bio je kod tete na čuvanju. Teta je nešto radila i opružila se koliko je dugačka. mali stane pokraj nje i gleda ju. Kao da joj želi reči - A kaj se ne digneš?
Kaže teta- Kako može biti tako besosjećajan?
Rekoh- Tako smo ga naučili. Padne, nije ništa, idemo dalje. To je i on od vas očekivao.
Ako dijete pitaš svaki put da li ga boli, nakon i najmanjeg udarca će vikati. Više nećeš znati da li ga stvarno boli. Ovako kada se zbilja udari viče, kada ne digne se kao da se ništa nije desilo.
Uvijek će prvo pogledati roditelje...A pasti će milion puta
|
|
|
|
|
Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 13:43.
|
|
|
|