Natrag   Forum.hr > Lifestyle > Stanovanje

Stanovanje Gdje i kako stanujete, i kako uopće doći do vlastita stana
Podforumi: Vrt, Sam svoj majstor, Interijeri

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 26.04.2008., 14:46   #1
Termostatski ventili na radijatorima

Preporucena mi je ugradnja termostatskih ventila na radijatore, pa da bih
donio doluku me zanima sto se s time dobiva, na koji nacin to radi, na koje
radijatore se trbaju ventili ugraditi (sve?, samo u sobama????, itd...)

Unaprijed hvala svima koji nesto znaju o tome.
--
Tomy.
tomy2105 is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.04.2008., 21:47   #2
Quote:
tomy2105 kaže: Pogledaj post
Preporucena mi je ugradnja termostatskih ventila na radijatore, pa da bih
donio doluku me zanima sto se s time dobiva, na koji nacin to radi, na koje
radijatore se trbaju ventili ugraditi (sve?, samo u sobama????, itd...)

Unaprijed hvala svima koji nesto znaju o tome.
--
Tomy.
Sa termostatskim ventilima se štedi energija. Kako? Tako što kad se u prostoriji gdje se on montira na radijator postigne željena temp. (podešena na ventilu) ventil zatvara dotok tople vode u radijator i tako štedi energiju (zagrijava manju količinu vode ). Radi na principu povečanja volumena tekučine (alkohol...), koji se nalazi u njemu a koji se širi prilikom zagijavanja a kao posljedica zagrijavanja zraka u prostoriji. Tako zagrijana tekučina ima za posljedicu povečanje volumena, a tako povečani volumen vrši pritisak na iglicu u term. ventilu a koja onda zatvara ventil. Znaći princip njegova rada je da toplinsku energiju pretvara u mehanički rad koji je potreban za svladavanje otvaranja ili zatvaranja ventila.
Oni se ugrađuju uvjek u prostorije gdje se ne nalazi zidni termostat. Ako ih več ugrađuješ u sobi gdje se ipak on (sobni termostat) nalazi trebaju uvjek biti podešeni na največu moguču vrijednost kako se nebi kosili sa zidnim termostatom.
Ako želiš uštedjeti na energiji po standardima term. ventil u spavačim sobama podesiš na 18-19 C,predsoblju, hodniku i kuhinji 20 C, dok u prostorijama gdje se najviše boravi (dnevni boravak,dječje sobe) na 22-23 C. I tako štediš enerrgiju.
mfcc is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.04.2008., 23:39   #3
Cool

Hvala puno na iscrpnom odgovoru. Slijedi sljedece pitanje.

Gdje postaviti zidni termostat?
Naime stan ima sobe na sjever i jug (termostat je trenutno predvidjen u dnevnoj sobi koja je na jug). Ja se pak bojim da ce zbog toga u sjevernim prostorijama biti hladnije (jer jug se brez/bolje grije izvana). Odrastao sam u takvom stanu i uvijek je tako bilo (ne znam da li je to bila pogreska u velicinama radijatora ili je uvijek tako, ali bilo je).
S obzirom da se ovdje radi o novogradnji ne mogu znati da li ce ovaj novi stan patiti od iste boljke ili ne.
Ja razmisljam da ga stavim u neku od sjevernih prostorija (nazalost i djecja soba za koju zelimo da bude toplija je jedna od njih), a onda ovim ventilima smanjim (pre)grijanje u juznim-a, ima li to smisla? Ili ima li neko bolje rjesenje?
tomy2105 is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.04.2008., 23:41   #4
Još jedno pitanje, na news-ima je netko rekao da se ovi ventili dosta kvare. Jel to točno? I kad se pokvare što to obično znači, da ostanu na "settingu" koji je bio u nekom trenutku, ili se pak potpuno otvore ili zatvore?
tomy2105 is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.04.2008., 10:21   #5
Quote:
tomy2105 kaže: Pogledaj post
Još jedno pitanje, na news-ima je netko rekao da se ovi ventili dosta kvare. Jel to točno? I kad se pokvare što to obično znači, da ostanu na "settingu" koji je bio u nekom trenutku, ili se pak potpuno otvore ili zatvore?
Ja imam te ventile na radijatorima već 13 godina i nikada mi se ni jedan nije pokvario.
Ja ne očekujem niti računam s tim da se pokvare.

Ali jedna druga stvar. Ja imam uvijek jedan mali radijator u sred kuće odfrknut na maksimalno jer mi se peć nekak glupo ponaša u ovim prijelaznim razdobljima kada se pali a radijatorski ventili se zatvore...
demosten is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.04.2008., 11:05   #6
Quote:
tomy2105 kaže: Pogledaj post
Hvala puno na iscrpnom odgovoru. Slijedi sljedece pitanje.

Gdje postaviti zidni termostat?
Naime stan ima sobe na sjever i jug (termostat je trenutno predvidjen u dnevnoj sobi koja je na jug). Ja se pak bojim da ce zbog toga u sjevernim prostorijama biti hladnije (jer jug se brez/bolje grije izvana). Odrastao sam u takvom stanu i uvijek je tako bilo (ne znam da li je to bila pogreska u velicinama radijatora ili je uvijek tako, ali bilo je).
S obzirom da se ovdje radi o novogradnji ne mogu znati da li ce ovaj novi stan patiti od iste boljke ili ne.
Ja razmisljam da ga stavim u neku od sjevernih prostorija (nazalost i djecja soba za koju zelimo da bude toplija je jedna od njih), a onda ovim ventilima smanjim (pre)grijanje u juznim-a, ima li to smisla? Ili ima li neko bolje rjesenje?
Pošto je kod tebe riječ o novogradnji i koliko vidim još neuseljenoj ona potpada po novi zakon koju između ostalog da bi se upisala u zemljišne knjige treba imati uporabnu dozvolu. Osim već poznatih uvjeta za dobivanje te dozvole zgrada treba imati i energetsku karticu. Ta energetska kartica zahtijeva i da zgrada ima minimum 8 cm tarmo fasade ili termo žbuka kao i dobre prozore (pvc,Al i prva klasa dvo). To sve znaći da ima dobru izolaciju (male gubitke energije,što se ona povezuje sa zaštitom okoliša).
U tvom slučaju slobodno stavi zidni termostat u dnevnu sobu samo dalje od grijačih tijela (radijatora) i na mjesto gdje sunce neće direktno "udarati" u njega. A što se tiće termostatskih ventila njih u dnevnoj sobi ostaviš na recimo 22C a zidni termostat na 23C. U dječjoj sobi isto podesi termostatski ventil na 22-23C i sobe ti neće nikad biti hladne, pogotovo ako ti se stan nalazi između još ponekog stana. U kupaoni ćeš sigurno imati lojtre radijator na kome nema termostatskog ventila iz razloga da bi cijeli sistem uvijek imao protok kada term. ventili slučajno zatvore i da bi imali po standardima tamo temp. od 24-25C. Što se tiće kvarenja term. ventila to je kriva prepostavka jer ako se ugrade oni od renomiranih proizvođaća (Heimeier, Dunfos...) nema mjesta strahu. Jedino što ti se povremeno može desiti da ti se iglica na ventilu radijatora koji puta zaglavi ili zapeče. U tome slučaju skineš term. ventil sa radijatora i par puta pritisneš tu iglicu na ventilu radijatra da ona "proradi".
To ti je sva nauka o tim ventilima.
By the way kod primopredaje stana bilo bi dobro za isprobaš sve radijatore. Stavi u dnevnoj sobi na zidnom radijatoru neku veču temp. i ukljići bojler. Tako da ti se ugriju svi radijatori u stanu. Svi ti oni moraju na vrhu biti vrući a u podnožju topli (razlika u temp. 15-20C). Ako ti je koji dole hladan ili mlak znači da nema dobar protok, a to onda znači ili da ti mreža nije balansirana, da možda sistem nije odzračen ili da mu je prigušnica pritvorena. Tlak vode u radijatorima a kojeg očitavaš na bojleru trebao bi biti kad je sistem u hladnom stanju oko 1.3-1.5 bara. A kad se zagije nebi smio preći 1.8-2.0 bara. Sa dobrim tlakom u sistemu postiže se dobar protok (uz uvjet da već mreža izbalansirana i odzračena) što ima za posljedicu dobro i optimalno grijanje.
mfcc is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.04.2008., 11:05   #7
Quote:
tomy2105 kaže: Pogledaj post
Hvala puno na iscrpnom odgovoru. Slijedi sljedece pitanje.

Gdje postaviti zidni termostat?
Naime stan ima sobe na sjever i jug (termostat je trenutno predvidjen u dnevnoj sobi koja je na jug). Ja se pak bojim da ce zbog toga u sjevernim prostorijama biti hladnije (jer jug se brez/bolje grije izvana). Odrastao sam u takvom stanu i uvijek je tako bilo (ne znam da li je to bila pogreska u velicinama radijatora ili je uvijek tako, ali bilo je).
S obzirom da se ovdje radi o novogradnji ne mogu znati da li ce ovaj novi stan patiti od iste boljke ili ne.
Ja razmisljam da ga stavim u neku od sjevernih prostorija (nazalost i djecja soba za koju zelimo da bude toplija je jedna od njih), a onda ovim ventilima smanjim (pre)grijanje u juznim-a, ima li to smisla? Ili ima li neko bolje rjesenje?
Pošto je kod tebe riječ o novogradnji i koliko vidim još neuseljenoj ona potpada po novi zakon koju između ostalog da bi se upisala u zemljišne knjige treba imati uporabnu dozvolu. Osim već poznatih uvjeta za dobivanje te dozvole zgrada treba imati i energetsku karticu. Ta energetska kartica zahtijeva i da zgrada ima minimum 8 cm tarmo fasade ili termo žbuka kao i dobre prozore (pvc,Al i prva klasa dvo). To sve znaći da ima dobru izolaciju (male gubitke energije,što se ona povezuje sa zaštitom okoliša).
U tvom slučaju slobodno stavi zidni termostat u dnevnu sobu samo dalje od grijačih tijela (radijatora) i na mjesto gdje sunce neće direktno "udarati" u njega. A što se tiće termostatskih ventila njih u dnevnoj sobi ostaviš na recimo 22C a zidni termostat na 23C. U dječjoj sobi isto podesi termostatski ventil na 22-23C i sobe ti neće nikad biti hladne, pogotovo ako ti se stan nalazi između još ponekog stana. U kupaoni ćeš sigurno imati lojtre radijator na kome nema termostatskog ventila iz razloga da bi cijeli sistem uvijek imao protok kada term. ventili slučajno zatvore i da bi imali po standardima tamo temp. od 24-25C. Što se tiće kvarenja term. ventila to je kriva prepostavka jer ako se ugrade oni od renomiranih proizvođaća (Heimeier, Dunfos...) nema mjesta strahu. Jedino što ti se povremeno može desiti da ti se iglica na ventilu radijatora koji puta zaglavi ili zapeče. U tome slučaju skineš term. ventil sa radijatora i par puta pritisneš tu iglicu na ventilu radijatra da ona "proradi".
To ti je sva nauka o tim ventilima.
By the way kod primopredaje stana bilo bi dobro za isprobaš sve radijatore. Stavi u dnevnoj sobi na zidnom radijatoru neku veču temp. i ukljići bojler. Tako da ti se ugriju svi radijatori u stanu. Svi ti oni moraju na vrhu biti vrući a u podnožju topli (razlika u temp. 15-20C). Ako ti je koji dole hladan ili mlak znači da nema dobar protok, a to onda znači ili da ti mreža nije balansirana, da možda sistem nije odzračen ili da mu je prigušnica pritvorena. Tlak vode u radijatorima a kojeg očitavaš na bojleru trebao bi biti kad je sistem u hladnom stanju oko 1.3-1.5 bara. A kad se zagije nebi smio preći 1.8-2.0 bara. Sa dobrim tlakom u sistemu postiže se dobar protok (uz uvjet da već mreža izbalansirana i odzračena) što ima za posljedicu dobro i optimalno grijanje.
mfcc is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.04.2008., 00:49   #8
Ispričavam se što upadam u temu, ali ... zanima me nešto, pa - ako mogu dobiti odgovor, bio bih zahvalan.

@mfcc, kažeš da se (pomoću termostatskog ventila) temperatura postavi na (npr.) 22 stupnja.

Moji ventili su "Herz", i imaju podjelu * 1 2 3 4 5 i, na kraju, nešto što liči na slovo "pi" (maksimalna vrijednost), uz točku između 3 i 4. Maksimum je jasan - grij koliko ide. Zvjezdicu mislim da isto razumijem (mada je na minimumu, propustit će toplu vodu kad temperatura u prostoriji padne na (mislim) 6 stupnjeva, kako bi se spriječilo smrzavanje vode u cijevima).

Ali, što su brojčane vrijednosti? Kako da namjestim tih hipotetskih 22 stupnjeva? Što je to? 3? Pola između 4 i 5?

Na peći (De Dietrich) mogu postaviti željenu dnevnu i noćnu temperaturu. Temperatura u prostoriji uglavnom NIJE takva; ili je malo niža (rjeđe), ili malo viša (češće, osobito sada, u proljeće, kad sunce dodatno zagrije prostorije pa se peć (tj. pumpa) ne aktivira i radijatori su hladni). No, recimo da je temperatura na peći postavljena na 24 stupnja. Što u tom slučaju znače brojevi na ventilu na radijatoru?
Littlefoot is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.04.2008., 15:19   #9
Quote:
Littlefoot kaže: Pogledaj post
Ispričavam se što upadam u temu, ali ... zanima me nešto, pa - ako mogu dobiti odgovor, bio bih zahvalan.

@mfcc, kažeš da se (pomoću termostatskog ventila) temperatura postavi na (npr.) 22 stupnja.

Moji ventili su "Herz", i imaju podjelu * 1 2 3 4 5 i, na kraju, nešto što liči na slovo "pi" (maksimalna vrijednost), uz točku između 3 i 4. Maksimum je jasan - grij koliko ide. Zvjezdicu mislim da isto razumijem (mada je na minimumu, propustit će toplu vodu kad temperatura u prostoriji padne na (mislim) 6 stupnjeva, kako bi se spriječilo smrzavanje vode u cijevima).

Ali, što su brojčane vrijednosti? Kako da namjestim tih hipotetskih 22 stupnjeva? Što je to? 3? Pola između 4 i 5?

Na peći (De Dietrich) mogu postaviti željenu dnevnu i noćnu temperaturu. Temperatura u prostoriji uglavnom NIJE takva; ili je malo niža (rjeđe), ili malo viša (češće, osobito sada, u proljeće, kad sunce dodatno zagrije prostorije pa se peć (tj. pumpa) ne aktivira i radijatori su hladni). No, recimo da je temperatura na peći postavljena na 24 stupnja. Što u tom slučaju znače brojevi na ventilu na radijatoru?
Što koji broj na termostatskom ventilu znači možeš pogledati u njegovom manualu. Za Herz ventile ti je:
*= 6 C
1= 9.5 C
2= 13 C
3= 16.5 C
4= 20 C
5= 23.5 C
6=28 C
Inaće znak * ti znači i zaštitu od smrzavanja, tj ako kojim slučajem po zimi ostaviš prozor širom otvorem i temp. se spusti na 6 C term. bentil ve reagirati i otvorii ventil na radijatoru kako se nebi smrzle strojarske (radijatorske) instalacije u prostoriji. Kada prođe vrijeme grijanja poželjno je sve termostatske ventile otvoriti na max kako se nebi na osovinama radijatorskih ventila nakupila nečistoća.
U automatskoj regulaciji glavni element po kojem će se voditi dotična regulacija (temperatura) je termostat (zidni ili na peći). Kada on dostigne željenu vrijednost daje nalog preko svoje veze sa peći(bojler) da se dotična ugasi (još neko vrijeme će cirkulirati pumpa). Koliko će dugo još nakon što se peć ugasi raditi pump zavisi o postavkama koje su postavljene u tvornici ili koje si ti naknadno podesio. Zato se uvjek u prostoriju gdje se nalazi termostat ako su već postavljeni term. ventili oni podese na najvišu vrijednost kako se nebi kosili za tarmostatom, što je slučaj kod tebe, pa su ti zato radijatori hladni. Dok se u drugim prostorijama može slobodno po već predhonim mojim postovima podesiti ventili na odgovarajuće vrijednosti.
mfcc is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.04.2008., 18:47   #10
Quote:
mfcc kaže: Pogledaj post
A što se tiće termostatskih ventila njih u dnevnoj sobi ostaviš na recimo 22C a zidni termostat na 23C.
Dvije stvari ovdje ne razumijem.
Čemu uopće u dnevnoj sobi postavljat termostatske ventile kada imaš termostat na zidu kojim reguliraš temperaturu?
I koja je to fora podesiti temperaturu na termostatskim ventilima na nižu vrijednost od one na zidnom termostatu?
Zar to ne bi značilo da bojler radi u nedogled, jer je temperatura u sobi 22C, a bojler radi jer termostat ne registrira nikad maksimalnu temperaturu od namještenih 23C bubući da ventil "koči" temperaturu na 22C?
mojkarma is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.04.2008., 22:34   #11
Quote:
mojkarma kaže: Pogledaj post
Dvije stvari ovdje ne razumijem.
Čemu uopće u dnevnoj sobi postavljat termostatske ventile kada imaš termostat na zidu kojim reguliraš temperaturu?
I koja je to fora podesiti temperaturu na termostatskim ventilima na nižu vrijednost od one na zidnom termostatu?
Zar to ne bi značilo da bojler radi u nedogled, jer je temperatura u sobi 22C, a bojler radi jer termostat ne registrira nikad maksimalnu temperaturu od namještenih 23C bubući da ventil "koči" temperaturu na 22C?
Trebala si čitati gore moje postove gdje sam rekao da u pravilu se tamo netrebaju postaviti term. ventili ali ako se postave bilo bi dobro da se podese na najvišu vrijednost kako se nebi podudatali sa zidnim termostatom. Međutim imaš i slučaj koji je ovdje izneo i jedan forumaš a koji se bojao pošto su mu dječje sobe okrenute prema sjeveru a dnevni boravak na jugu, da će u dječjim sobama biti hladno. Ja sam mu onda objasnio kako to da regulira pomoču zidnog termostati i term. ventila na radijatorima dnevne sobe.
Pročitaj par postova gore pa češ uočiti i takav slučaj.
Ako nije jasno ponovo ču u detalje objasniti takav princip regulacije.
mfcc is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.04.2008., 13:18   #12
ja sam u svom novom stanu(novogradnja)dobio taj termostat na zidu i na svakom radijatoru imam za narihtati vrijednost od 1-6.znaci sada bi ja trebao na radijatorima okrenut termostat na 6,a an zidnom termostatu si regulirati temperaturu da mi grije ili ne grije?
roman28 is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.04.2008., 17:00   #13
Quote:
roman28 kaže: Pogledaj post
ja sam u svom novom stanu(novogradnja)dobio taj termostat na zidu i na svakom radijatoru imam za narihtati vrijednost od 1-6.znaci sada bi ja trebao na radijatorima okrenut termostat na 6,a an zidnom termostatu si regulirati temperaturu da mi grije ili ne grije?
Ako želiš uštedjeti energiju (plin) a da tu bude ugodno u stanu podesi term. ventile na radijatorima kako sam gore naveo, dok u dnevnoj sobi gdje ti je zidni termostat okren term. ventile na radijatorima na 6. Sa time ćeš izbjeći da ti se ti ventili kose sa zidnim termostatom. Za normalnu ugodu u dnevnom boravku po zimi dovoljno ti je da zidni termostat podesis na 22-23 C.
mfcc is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.04.2008., 22:57   #14
Quote:
mfcc kaže: Pogledaj post
...
U tvom slučaju slobodno stavi zidni termostat u dnevnu sobu samo dalje od grijačih tijela (radijatora) i na mjesto gdje sunce neće direktno "udarati" u njega. A što se tiće termostatskih ventila njih u dnevnoj sobi ostaviš na recimo 22C a zidni termostat na 23C. U dječjoj sobi isto podesi termostatski ventil na 22-23C i sobe ti neće nikad biti hladne, pogotovo ako ti se stan nalazi između još ponekog stana. U kupaoni ćeš sigurno imati lojtre radijator na kome nema termostatskog ventila iz razloga da bi cijeli sistem uvijek imao protok kada term. ventili slučajno zatvore i da bi imali po standardima tamo temp. od 24-25C. ...
Quote:
mojkarma kaže:
Dvije stvari ovdje ne razumijem.
Čemu uopće u dnevnoj sobi postavljat termostatske ventile kada imaš termostat na zidu kojim reguliraš temperaturu?
I koja je to fora podesiti temperaturu na termostatskim ventilima na nižu vrijednost od one na zidnom termostatu?
Zar to ne bi značilo da bojler radi u nedogled, jer je temperatura u sobi 22C, a bojler radi jer termostat ne registrira nikad maksimalnu temperaturu od namještenih 23C bubući da ventil "koči" temperaturu na 22C?
Nemam zamjerku na ostatak tvojega pisanja izuzev o ovoj regulaciji u dnevnoj sobi. Kao što je i mojkarma primjetio/la, s tako podešenim temperaturama na termostatu i termoglavi termostatskog ventila u istoj prostoriji bi mogao nastati ozbiljan problem u (ne)regulaciji, a koji bi mogao rezultirati neprekidnim radom bojlera dok god ga njegova vlastita termozaštita ne isključi iz pogona ili do nastanka pregrijanja i havarije.
Jer, kod običnog (ON/OFF) termostata, signal sa termostata se ne bi proslijedio bojleru skroz dok se na njemu ne registrira temperatura obično i nešto viša od 23°C da bi se bojler isključio iz pogona. Termoglave termostatskih ventila namještene na 22°C bi onemogućavale podizanje temperature u prostoriji iznad 22°C prigušivanjem protoka ogrijevnog medija radijatoru. I tu bi takav sustav regulacije zakazao.
Shwake is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.04.2008., 12:33   #15
Da odgovorm na gore postavljenu konstataciju. vo što ste napisali je teoretski točno ali...
Zidni termostat je uvjek postavljen na zid gdje se ne nalaze redijatori i nema utjecaja sunca(zagrijavanje). Dok su radijatori uvjek postavljeni ispod prozora i do vrata od balkona (disipacija energije). Ugasite li grijanje probajte izmjeriti temp. kod prozora i kod zidnog temostata sa digitalnim termometrom i vidjet ćete da je razlika sigurno 1-1.5 C. Znači u sobi koja čini istu prostoriju neće na svim mjestima biti ista temp. Ova razlika naravno ivisi najvišeo dobroj izolaciji (prozori, fasada), što je izolacija bolja to je razlika temp. manja. Ali i u najboljim uvjetima ona će iznostiti oko 1 C. Ako sada sve to rezimirate (nisam bezveze napisao da se podesi na zidnom term. 1 C više nego na term. ventilima u dn. boravku) dolazimo do zaključka da do pregijavanja neće doći. To je slučaj kada želite (kao što je gore jedan forumaš i pitao) grijati sobe koje se nalaze na sjeveru (veči gubici energije) a kad vam se zidni termostat nalazi u sobi na jugu. I ima još jedna važna stavka koja govori o tome da neće proraditi zaštita nabojleru, a to je kako sam isto gore naveo da se na radijatorske lojtre (kupaonica) ne ugrađuju term. ventili (tamo se nalaze samo prigušnice sa kojima regulirate protok vode) iz razloga stalnog protoka kao i zahtjeva da u kupaoni bude temp oko 24 C.
Ovako vidim da dosta ljudi sumlja u moje konstatacije koje nisu proizašle iz moje "bolesnog uma" nego iz iskustva i knjiga koje se bave klimatizaciom i grijanjem (Recknagel - Sprenger), i nakraju moga dvanaestogodišnjek iskustva u upravljanju i automatozaciji klimatizacije i grijanja, kao i završenog elektrotehničkog fakulteta. Da bi se sve to znalo osim iskustva treba znati osnove termodinamike, hidrodinakime i automatike.
Osim što pišem ovdje na forumu i tako nastojim pomoći ljudima oko razumjevanja problematike grijanja, klimatizacije i automatike aktivni sam član američkog foruma o toj grani nauke tj klimatizacije. Naravno tamo se nalaze ljudi koji se profeisonalno bave klimatzaciom i grijanjem velikih poslovni zgrada, shopping centara..... Koga što takvoga zanima može slobodno doći na www.hvac-talk.com. Jedini uvjet je dobro znanje tehničkog engleskog.
mfcc is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.04.2008., 12:35   #16
Ako imaš termostatsku regulaciju temperature vode u sustavu centralnog grijanja - ne postavljaj termoglave, nego obićne ventile i sustav balansiraj istim ili prigušnicama. Kad jednom podesiš - to je to!
Nikad se ne radi regulacija na regulaciju!
__________________
Ja govorim ono što kažem!
Lee Champa is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.04.2008., 12:55   #17
Quote:
Lee Champa kaže: Pogledaj post
Ako imaš termostatsku regulaciju temperature vode u sustavu centralnog grijanja - ne postavljaj termoglave, nego obićne ventile i sustav balansiraj istim ili prigušnicama. Kad jednom podesiš - to je to!
Nikad se ne radi regulacija na regulaciju!
Ova konstatacija stoji ali prošlo je vrijeme socijalizma gdje se nije pitalo za cijenu energije jer se je bacalo ko da ništa ne košta. Živimo i 21 stoljeću i cijena energije svako malo raste,pa ako neto ima novaca na bacanje može postupiti i tako kao što je forumaš gore naveo a ako ih baš nemate napravite dobu regulaciju pomoću term. ventila (naveo sam temperatura za pojedine prostorije). Uvjet za dobro grijanje je i balansiranje sistema centralnog grijanja a koje se vrši pomoću prigušnica na doljnjem dijelu radijatora (imbus ključ). Za dobru regulaciju grijanja (klimatizaciju) osnovni je uvjek dobra izolacija, pa onda dobro balansiranje ssistema pa tek onda automatika.
Ovo sve govorim ako se ima namjera uštedjeti na energiji tj, da se je nepotrebno ne baca što se kasnije osjeti na novčaniku. Napomena isto važna za korisnike centralnog grijanja: Ako se odlučite za term. ventila bilo bi poželjno ih uzeti od renomiranih proizvođaća (Herz, Dunfoss,Hemeier...) jer iza njih stoji iskustvo, kvaliteta i točnost dotičnih.
mfcc is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.04.2008., 18:00   #18
mfcc,da ponovimo,u sobama okrenem na 4-5 (22-23stupnja),u boravku na 6 i hodniku na 4-5,dok na zidnom termostatu postavim temperaturu od nekih 23-24 stupnja,sad kad je toplije na zidnom termostatu mi je na off,a po zimi da ukljućim.još nešto,meni je i u kupaoni na tom lojtra radijatoru taj krug sa brojevima,na kolio njega da okrenem??
roman28 is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.04.2008., 21:47   #19
Quote:
roman28 kaže: Pogledaj post
mfcc,da ponovimo,u sobama okrenem na 4-5 (22-23stupnja),u boravku na 6 i hodniku na 4-5,dok na zidnom termostatu postavim temperaturu od nekih 23-24 stupnja,sad kad je toplije na zidnom termostatu mi je na off,a po zimi da ukljućim.još nešto,meni je i u kupaoni na tom lojtra radijatoru taj krug sa brojevima,na kolio njega da okrenem??
Prvo ono što sam naveo o temp. u sobama je po knjigama, nekome će to biti toplo a drugome možda hladno, tako da to uzmi samo okvirno, tj vidjet češ kada počne sezona grijanja. Knjige preporučuju 22 C pa ako je nekome na toj temp hladno neka se malo bolje obuće a ne da zagrije sobu na nekih 24 C pa da hoda u kratkim rukavima. Konkretno viša temp i nije zdrava za organizam jer iz termodinamike se zna da takva temp. isušuje zrak što kasnije ljudi osečaju na sluznicama. Još nešto, više temp isto tako podiže i prašinu.
U kupaoni ako ti je majstor ugradio neki ručni ventil podesi na najvišu vrijednost (slobodan protok tople vode). Kako ti se u dn. sobi nebi kosili term. ventili na radijatorima sa zidnim termostatom podesi ih na max. (6) a zidni termostat na 23 C. Možeš ga i probati podesiti i na 22 C, pa prati ponašanje kod te temp. termostatskih ventila. Uglavnom poigraj se malo ništa te ne košta a dosta češ naučiti i vidjeti kako se sve fino da podesiti i kakva ti je izolacija na zgradi. U dječjoj sobi ako se u njoj dosta boravi podesi na 22 C. Dok u spavacoj podesi na 18-19 C, a hodnik i kuhinju na nekih 20 C. Ako ti je hodnik u sredini stana slobodno ga podesi i na 19 C, jer zbog zarjavanja ostalih prostorija oko hodnika neće biti potrebe i njega grijati jer po knjigama u prostorijama u kojima se ne zadržava nego povremeno prolazi dovoljno je imati temp od 20 C . Važna napomena a u svezi čuvanja od epotrebne potrošnje energije (plina) je da se kad padne mrak obavezno na svim ptozoima spuste rolete. To je iz razloga jer je dokazano da od ukupnog gubitka energije na prozore (zatvorene) otpada 70%, dok kroz zidove nekih 30%.
mfcc is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.04.2008., 21:48   #20
Quote:
roman28 kaže: Pogledaj post
mfcc,da ponovimo,u sobama okrenem na 4-5 (22-23stupnja),u boravku na 6 i hodniku na 4-5,dok na zidnom termostatu postavim temperaturu od nekih 23-24 stupnja,sad kad je toplije na zidnom termostatu mi je na off,a po zimi da ukljućim.još nešto,meni je i u kupaoni na tom lojtra radijatoru taj krug sa brojevima,na kolio njega da okrenem??
Prvo ono što sam naveo o temp. u sobama je po knjigama, nekome će to biti toplo a drugome možda hladno, tako da to uzmi samo okvirno, tj vidjet češ kada počne sezona grijanja. Knjige preporučuju 22 C pa ako je nekome na toj temp hladno neka se malo bolje obuće a ne da zagrije sobu na nekih 24 C pa da hoda u kratkim rukavima. Konkretno viša temp i nije zdrava za organizam jer iz termodinamike se zna da takva temp. isušuje zrak što kasnije ljudi osečaju na sluznicama. Još nešto, više temp isto tako podiže i prašinu.
U kupaoni ako ti je majstor ugradio neki ručni ventil podesi na najvišu vrijednost (slobodan protok tople vode). Kako ti se u dn. sobi nebi kosili term. ventili na radijatorima sa zidnim termostatom podesi ih na max. (6) a zidni termostat na 23 C. Možeš ga i probati podesiti i na 22 C, pa prati ponašanje kod te temp. termostatskih ventila. Uglavnom poigraj se malo ništa te ne košta a dosta češ naučiti i vidjeti kako se sve fino da podesiti i kakva ti je izolacija na zgradi. U dječjoj sobi ako se u njoj dosta boravi podesi na 22 C. Dok u spavacoj podesi na 18-19 C, a hodnik i kuhinju na nekih 20 C. Ako ti je hodnik u sredini stana slobodno ga podesi i na 19 C, jer zbog zarjavanja ostalih prostorija oko hodnika neće biti potrebe i njega grijati jer po knjigama u prostorijama u kojima se ne zadržava nego povremeno prolazi dovoljno je imati temp od 20 C . Važna napomena a u svezi čuvanja od epotrebne potrošnje energije (plina) je da se kad padne mrak obavezno na svim ptozoima spuste rolete. To je iz razloga jer je dokazano da od ukupnog gubitka energije na prozore (zatvorene) otpada 70%, dok kroz zidove nekih 30%.
mfcc is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 13:52.