Pomozite, filozofija!

[Druid]

A koji veznik bi bio? Pa pretpostavljam da implikacija, dakle ->.

A -> I
A
______
I

Ili jednostavno A -> I ("A implicira I"), ali nikako ne u suprotnom smjeru.

(edit: pročitaj obavezno i prethodni post, ako nisi)

[milan1311]

Hvala. A moze li neko da mi objasni malo ovo takodje iz logike - A sud je refleksivna, nesimetricna i tranzitivna relacija a sudovi E, I i O? Hvala!

[galadriela]

Jel mi može netko objasniti što je točno metanaracija?

[nitko drugi]

galadriela kaže:

Jel mi može netko objasniti što je točno metanaracija?

Metanaracija je velika pripovijest koja omogućuje smislenost pojedinih povijesti. Onda se pojedini povijesni događaji smještaju u tu veliku pripovijest. Npr. metanaracije su progres ili marksistička metanaracija o komunizmu, ili kod nas metanaracija o tisućljetnoj težnji Hrvata za nezavisnom državom, i sve tome slično. Onda se povijest ovog ili onog razdoblja ili povijest ovog ili onog povijesnog zbivanja smješta u taj širi kontekst općeljudskog progresa, ili klasnih borbi koje vode ka komunizmu, ili nacionalnih nastojanja za samostalnošću.

[galadriela]

nitko drugi kaže:

Metanaracija je velika pripovijest koja omogućuje smislenost pojedinih povijesti. Onda se pojedini povijesni događaji smještaju u tu veliku pripovijest. Npr. metanaracije su progres ili marksistička metanaracija o komunizmu, ili kod nas metanaracija o tisućljetnoj težnji Hrvata za nezavisnom državom, i sve tome slično. Onda se povijest ovog ili onog razdoblja ili povijest ovog ili onog povijesnog zbivanja smješta u taj širi kontekst općeljudskog progresa, ili klasnih borbi koje vode ka komunizmu, ili nacionalnih nastojanja za samostalnošću.

Puno hvala.
Međutim, može li se metanaracija korisitit i u nekom drugom kontekstu?
Nedavno sam pogledala film u kojem su se dvoje dopisivali preko skypa, ona je "napadala" njega da je suvise letargican i da bi se trebao malo pokrenuti, na sto je on njoj odbrusio da mu "ta metanaracija ide na zivce".
Moguce da su titlovi bili u banani. No svakako sam ostala zbunjena.

[Druid]

galadriela kaže:

Puno hvala.
Međutim, može li se metanaracija korisitit i u nekom drugom kontekstu?
Nedavno sam pogledala film u kojem su se dvoje dopisivali preko skypa, ona je "napadala" njega da je suvise letargican i da bi se trebao malo pokrenuti, na sto je on njoj odbrusio da mu "ta metanaracija ide na zivce".
Moguce da su titlovi bili u banani. No svakako sam ostala zbunjena.

Ne znam o kojem se filmu radi, ali recimo da bi me čisto bezveze zanimalo kad već pitaš. Nego "my educated guess" bi bio sljedeći (a gotovo sam siguran da sam u pravu jer ne moraš pogledati sve mainstream američke filmove da bi znao koje su im dominante fore koje koriste):

On je kao neki "geek" koji studira tko zna šta, a uz sve to i "zle humanističke znanosti", uz koje se danas, pogotovo u americi, nerijetko vezuje i postmodernizam, pogotovo na raznim "liberal arts" koledžima od kojih su neki dobri, a neki manje dobri ili posve bezveze (kako za koga, rekli bi postmodernistički orijentirani pedagozi), ali poanta je sljedeća:

Ona bi se više družila s njime, a scenarist iskorištava implicitnu referencu na Lyotardov poznati pojam - naš junak tvrdi da je ovo što ona kaže "metanaracija" zato što je "previše načitan" i zato što je "geek" (kvazi-geekovi su nova fora u zadnjih par godina u pop kulturi); s obzirom da je to eto postmodernizam, tamo sve prolazi, pa tako i ovo može biti "metanaracija" (mada to naravno nije), s time da ona vrši neku vrstu "represije" nad njime (kao što vrše sve ideologije pod egidom svoje metanaracije) jer želi da se makne iz svoje letargije. A pritom šala ima neku "vrijednost" za mlađe obrazovanije generacije koje znaju za te pojmove plus malo se sprdamo odmah s humanističkim znanostima jer je i to baš "ha-ha, smiješno" jer "šta će ti znanost, ako to ne možeš napisati u brojevima" i sve te smiješne riječi kad imaš puno oružja.
Sorry, 2:53 ujutro je, ali siguran sam da se radi otprilike o tako nečemu, ali šala je efektivnija kad se ne objašnjava, ali eto kad si već pitala.

Zapravo je riječ o jednoj ovakvoj vrsti duhovne klime (da ne kažem propagande kroz hi-hi šalu i humor), a da bi ti sve bilo jasnije, dobro je biti upoznat s modelom financiranja obrazovanja u SAD-u, i onome što se od 1997. najkasnije sve više i više profurava u Europi, a pokušava se i kod nas, pa ćemo vidjeti:

https://www.youtube.com/watch?v=JuhX_NSUUjU

Ali daj ti izračunaj koliko treba npr. istraživačima Artificial Intelligencea financija, a koliko teoretičarima književnosti. Dobro, od jedne barbarske nacije poput SAD-a se ne može očekivati naročiti humanistički senzibilitet kakav recimo postoji u jednoj humboldtovskoj tradiciji...

Kad si već pitala.

[minutus]

metanaracija je novoameričko sranje, bez kojeg se također može vrlo dobro izraziti.
to je sabrana ponovljena pripovijest.
"položio sam tečaj brzog čitanja i sad sam u stanju rat i mir pročitati za 20 minuta. radi se o rusiji.“ (woody allan)
"radi se o rusiji", je metaranacija.

[Druid]

minutus kaže:

metanaracija je novoameričko sranje

Ne, nije.

minutus kaže:

"radi se o rusiji", je metaranacija.

Ne, nije.

Nego, kao što je forumaš "nitko drugi" već gore napisao:

Metanaracija je velika pripovijest koja omogućuje smislenost pojedinih povijesti. Onda se pojedini povijesni događaji smještaju u tu veliku pripovijest. Npr. metanaracije su progres ili marksistička metanaracija o komunizmu, ili kod nas metanaracija o tisućljetnoj težnji Hrvata za nezavisnom državom, i sve tome slično. Onda se povijest ovog ili onog razdoblja ili povijest ovog ili onog povijesnog zbivanja smješta u taj širi kontekst općeljudskog progresa, ili klasnih borbi koje vode ka komunizmu, ili nacionalnih nastojanja za samostalnošću.

Ali je dobar citat Woddyja Allena.

[adella530]

imam za uradit seminarski, tema je po mom izboru sve dok se radi o heideggeru - bitak i vrijeme kao osnovnoj literaturi (u obzir dolaze i ostala njegova djela). ima li neko ideju o nekom naslovu koji bi mogla obradit u kracem vremenskom roku

[nitko drugi]

adella530 kaže:

imam za uradit seminarski, tema je po mom izboru sve dok se radi o heideggeru - bitak i vrijeme kao osnovnoj literaturi (u obzir dolaze i ostala njegova djela). ima li neko ideju o nekom naslovu koji bi mogla obradit u kracem vremenskom roku

Možeš npr. o ''Se'' - evo ovdje nešto s moga bloga.

Na wiki: http://en.wikipedia.org/wiki/Heidegg....27the_They.27

Imaš o tome i u A Heidegger Dictionary: http://www.4shared.com/file/12763694...ary__OCR_.html

U Cambridge Companion to Heidegger o tome imaš na str. 225. pa dalje. http://www.4shared.com/file/12764963...Heidegger.html

Inače, gomila sekundarne literature o Heideggeru ovdje: http://martinhajdeger.blogspot.com/2...blog-post.html

[zuba-tac]

bok ekipa!
le me treba vašu cijenjenu pomoć
daklem
ove godine pišem državnu maturu iz filozofije
(inače sam rekreativno budala, a profesionalno se nadam biti 'velika umjetnica' (oh) )
pošto sam ja likovnjak, ja NEMAM filozofiju ko predmet u školi ali sam avanturista kojem trebaju dodatni bodovi

no, da ne trkeljam u prazno-ima tu neko da je pisal test iz filozofije da mi more reć kak to izgleda?
čitam si ja te knjige, dosta toga kužim, prolaz bude...al', zanima me kak to 'zgleda

fala ekipa

[adella530]

citam heideggera, moze li malo pojasnjenje oko pojma egzistencija, nisam sigurna da sam ga dobro razumila

[nitko drugi]

Može. Jedna od glavnih stvari u Bitku i vremenu je različitost ''načina bitka'' raznih bića. Na primjer, mi kažemo da jest ovaj tu stol, da jest broj pet, da jest Beethovenova simfonija, da jest tvoj pas, itd. Ipak, način na koji jest broj pet (ili koji drugi matematički predmet) razlikuje se načina na koji jest ovaj tu stol (ili koje drugo ''puko postojeće''/''predručno'' biće, a oba se razlikuju od načina na koji jest simfonija (ili koje drugo umjetničko djelo), itd. Dakle, sve su to bića, ali ima više različitih načina na koji bića jesu.

Heidegger se u Bitku i vremenu bavi ne bavi svim tim načinima/vrstama bitka, nego točno trima načinima/vrstama bitka (što ne znači da on smatra da ima točno tri načina bitka jer se u drugim djelima bavi i drugim načinima bitka različitih bića). Ta tri načina su priručnost, puko postojanje/predručnost i egzistencija. Pritom je egzistencija termin koji koristi samo za način bitka onoga bića koje sam ja sam (''tubitka'').

To je različito od uobičajene (recimo skolastičke) terminologije u kojoj se riječ ''egzistencija'' javlja u pojmovnom paru sa ''esencija'' i može se odnositi na bilo koje biće. U toj uobičajenoj terminologiji egzistencija označava to da biće jest (pa se govori o egzistenciji Boga ili broja ili čovjeka ili kamena), dok se esencija odnosi na što biće jest (pa npr. možemo spoznati nešto kao esenciju/štostvo krilatog jarca, mada taj nema egzistenciju).

Dakle, različito od tog uobičajenog značenja, kod Heideggera egzistencija znači isključivo uvijek moju egzistenciju, odnosno način bitka tubitka.

[adella530]

zahvaljujem, puno ste mi pomogli

[peruana]

nitko i ništa kaže:

Topic u kojem možete postavljati pitanja iz filozofije koja vas ne bi zanimala da vam ne trebaju za struku ili za ispit. Dakle, pomoć u vezi seminara, ispita, gimnazijskog predmeta, pojmova za natjecanje, i tome slično.

Ukoliko otvorite zasebni topic sa sličnim zahtjevom, vjerojatno će biti spojen s ovim.
Ukoliko se pak o nekoj temi razvije opširnija rasprava, može biti izdvojena u zasebni topic.

(Raniji topic U pomoć, filozofija! je nestao uslijed nerazumljive tehničke zavrzlame. Ispričavamo se svim sudionicima. )

evo ovak hvala za pomoć, mene bi zanimalo da mi netko malo protumači Anselnov dokaz o postojanju Boga- Bog je ono o čemu se više ne da misliti- po njemu se do Boga može doći razumom -kritiku Anselma
zatima kod Rahnera - tematsko i netematsko iskustvo
te analogiju entis
hvala

[InActu]

molila bih za pojašnjenje... naime, pišem rad na temu percepcije (osjetilnog iskustva) kao izvora znanja, tema iz područja epistemologije... ako znanje shvatim putem trodijelne analize (Platonove), najbitnija stvar mi je opravdanje... i sad dolazim do teorija opravdanja (internalističke i eksternalističke) i pitam se uzimaju li samo fundacionalizam i koherentizam (dakle internalističke) percepciju u obzir, a relijabilizam (eksternalistička) ne? i što je sa skepticizmom, realizmom, antirealizmom, relativizmom i idealizmom?!(nailazim u literaturi da ih se isto svrstava pod teorije opravdanja iako mi se čini da ih je bolje definirati kao prigovore ili probleme samih teorija opravdanja)... uglavnom molila bih dobru dušu da mi malo razbistri glavu jednostavnim objašnjenjem, hvala

[InActu]

peruana kaže:

evo ovak hvala za pomoć, mene bi zanimalo da mi netko malo protumači Anselnov dokaz o postojanju Boga- Bog je ono o čemu se više ne da misliti- po njemu se do Boga može doći razumom -kritiku Anselma
zatima kod Rahnera - tematsko i netematsko iskustvo
te analogiju entis
hvala

Anselmov dokaz (koristio ga i Descartes) je ontološki argument za opstojnost Božju. Ontološki argument je pokušaj da se pokaže da opstojnost Božja nužno slijedi iz određenja Boga kao najvišeg bića. Budući da taj zaključak može biti izveden prije iskustva, on je poznat kao argument a priori. dakle, Bog je određen kao najsavršenije biće koje se može zamisliti, ili riječima anselma "ono biće od kojeg se ništa veće neda zamisliti". pretpostavka je da savršenstvo povlači i postojanje, pa savršeno biće ne bi bilo savršeno kad ne bi postojalo. prema tome, iz određenja Božjeg pretpostavlja se da slijedi kako on i nužno postoji (primjerice kako i iz određenja kružnici slijedi da joj je zbir unutarnjih kutova 360 stupnja).
kritike su da takav argument: (i) vodi do apsurdnih posljedica: dopušta da odredimo sve stvari kao postojeće (mogu zamisliti zlatnu ulicu sa zlatnim drvećem itd., no iz toga na slijedi da takva ulica doista negdje i postoji); (ii) postojanje nije svojstvo: pogreška je argumenta što opstojnost Božju tretira kao da je ona jednostavno samo neko drugo svojstvo (kao sveznanje ili svemoć), ali za takva svojstva on bi već morao postojati, dakle pretpostavlja da on već postoji! (primjerice, neženju možemo odrediti kao neoženjena čovjeka, biti neoženjen bitno je svojstvo neženje, postojati nije isto kao imati svojstvo neženje: bilo tko da bi bio neoženjen mora prvo postojati, mada pojam neženje ostaje isti postoji li ili ne postoji neki neženja); (iii) zlo: izgleda da nazočnost zla u svijetu opovrgava ideju da je Bog apsolutno dobar... nadam se da je pomoglo

[peruana]

InActu kaže:

Anselmov dokaz (koristio ga i Descartes) je ontološki argument za opstojnost Božju. Ontološki argument je pokušaj da se pokaže da opstojnost Božja nužno slijedi iz određenja Boga kao najvišeg bića. Budući da taj zaključak može biti izveden prije iskustva, on je poznat kao argument a priori. dakle, Bog je određen kao najsavršenije biće koje se može zamisliti, ili riječima anselma "ono biće od kojeg se ništa veće neda zamisliti". pretpostavka je da savršenstvo povlači i postojanje, pa savršeno biće ne bi bilo savršeno kad ne bi postojalo. prema tome, iz određenja Božjeg pretpostavlja se da slijedi kako on i nužno postoji (primjerice kako i iz određenja kružnici slijedi da joj je zbir unutarnjih kutova 360 stupnja).
kritike su da takav argument: (i) vodi do apsurdnih posljedica: dopušta da odredimo sve stvari kao postojeće (mogu zamisliti zlatnu ulicu sa zlatnim drvećem itd., no iz toga na slijedi da takva ulica doista negdje i postoji); (ii) postojanje nije svojstvo: pogreška je argumenta što opstojnost Božju tretira kao da je ona jednostavno samo neko drugo svojstvo (kao sveznanje ili svemoć), ali za takva svojstva on bi već morao postojati, dakle pretpostavlja da on već postoji! (primjerice, neženju možemo odrediti kao neoženjena čovjeka, biti neoženjen bitno je svojstvo neženje, postojati nije isto kao imati svojstvo neženje: bilo tko da bi bio neoženjen mora prvo postojati, mada pojam neženje ostaje isti postoji li ili ne postoji neki neženja); (iii) zlo: izgleda da nazočnost zla u svijetu opovrgava ideju da je Bog apsolutno dobar... nadam se da je pomoglo

Puno hvala, pomoglo mi je dost ma čitam Rahnera i na nekih 700 stranica se razrađuje tu svoju teologiju s tim da se stalno poziva na Tomu, Anselma Kanta, itd.. ali nikad ne kaže kada se na kog poziva što prilično otežava ćitanje, a ne da mi se čitat svakog posebno da bi skužila kaj taj Rahner oče reć. Ak bi još mogla dobit pojašnjenje Hegelove kritike kršćanstvu.
A sad to zlo ti se definira kao slobodna volja jer da ga nema ne bi imali slobodnu volju da nije zla ne bi znali što je dobro bla
Puno hvala!

[InActu]

Kant je postavio kritiku pod (ii), o Hegelu ne znam, morala bi tražiti i čitati a trenutno imam drugog posla, prepisala sam nešto iz atlasa filozofije (kunzmann, burkard, wiedmann) možda bude dovoljno: hegelova filozofija religije kulminira u tvrdnji: "sadržaj kršćanske religije kao najvišega stupnja razvoja religije uopće sasvim se podudara sa sadržajem istinite filozofije". filozofija je dokaz za istinu da je Bog ljubav, duh, supstancija i proces koji se vječno u sebe vraća. čovjek o Bogu zna samo ako Bog u čovjeku zna o sebi samome. to je znanje o znanju, samosvijest Boga u beskonačnoj svijesti. hegelova gnostička teozofija identificira ljudsko znanje s dovršenjem zbilje u Bogu. to je najviši zahtjev koji je neka filozofija ikada postavila.

[peruana]

[QUOTE=InActu;44813104]Kant je postavio kritiku pod (ii), o Hegelu ne znam, morala bi tražiti i čitati a trenutno imam drugog posla, prepisala sam nešto iz atlasa filozofije (kunzmann, burkard, wiedmann) možda bude dovoljno: hegelova filozofija religije kulminira u tvrdnji: "sadržaj kršćanske religije kao najvišega stupnja razvoja religije uopće sasvim se podudara sa sadržajem istinite filozofije". filozofija je dokaz za istinu da je Bog ljubav, duh, supstancija i proces koji se vječno u sebe vraća. čovjek o Bogu zna samo ako Bog u čovjeku zna o sebi samome. to je znanje o znanju, samosvijest Boga u beskonačnoj svijesti. hegelova gnostička teozofija identificira ljudsko znanje s dovršenjem zbilje u Bogu. to je najviši zahtjev koji je neka filozofija ikada postavila. [/QUO

hvala, pomoglo iako ne kužim di je tu on kaj kritizirao, morala bum to kopati