Natrag   Forum.hr > Društvo > Religija

Religija Religija u društvu
Podforum: Teologija i religijska praksa

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 01.05.2023., 19:54   #1
Fritjhof Schuon i perenijalna filozofija

Otvaram temu o ovom vrlo zanimljivom autoru, predstavniku perenijalne škole. Perenijalna filozofija promovira ideju da postoji jedno trajno, nepromjenjivo, univerzalno učenje koje je zajedničko svim velikim religijama. Pitati "koja religija je prava?" je, prema Schuonu, kao pitati se, ako svi ljudi za sebe kažu "to sam ja" - koje je pravo ja? Svi su ja i svi su pravi - isto tako i sa religijama jer su sve javljanje istoga apsoluta...

Schuonova filozofija naglašava važnost duhovnog iskustva i teži razumijevanju zajedničkih elemenata svih velikih religija. On je također promovirao ideju da je umjetnost izraz univerzalne duhovne istine koja se može naći u svim kulturama. Schuonova djela imala su značajan utjecaj na suvremene duhovne pokrete, uključujući tradicionalizam, perennijalizam, sufijski islam i tradicionalnu hinduističku filozofiju.

Popis literature: https://www.goodreads.com/author/sho...rithjof_Schuon
Vodenipark is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.05.2023., 20:48   #2
Rekao bih da takvi pokušaji dolaze iz napora da se sintetiziraju fragmentirana učenja o svijetu.
Stvori univerzalna podloga shvaćanja.
(naš um je fragmentiran i žudi za jedinstvom koje nikako da ostvari)

Nekako mi djeluje da svaka religija u samom svom nastanku, puca na isti cilj: napraviti Sintezu prethodnih učenja, uz malo vlastita začina. Na koncu se to svede na još jedno učenje, koje se odvoji od prethodnih, i vremenom postane još jedan dogmatski nauk, kad to preuzmu sljedbenici pa na koncu svećenstvo i rituali. Pa se nađe netko tko opet sve proba sintetizirati i uspostavi svoje Univerzalno učenje, Božansku Teoriju svega, pa doživi istu sudbu. Počnu se gložiti s ostalima oko sitnica. Postanu još jedan fragment....
Mojih par centa...



"The Sophia Perennis is to know the total Truth and, consequently, to will the Good and love Beauty; and this in conformity to this Truth, hence with full awareness of the reasons for doing so."
[Racines de la condition humaine, Frithjof Schuon, p. 145]
__________________
Muhamed ženomrzac: "Vi žene ste većina u paklu, jer psujete, nezahvalne ste muževima, glupe ste i falične vjere!"
“Mnogi među muškarcima su postigli savršenstvo, ali među ženama nijedna, osim Marije i Asije!"
Nepoznati is online now  
Odgovori s citatom
Old 02.05.2023., 00:41   #3
N e znam za njega, ali jos nisam naletio na perenijalca koji nije na vrlo staklenim nogama i jako ne kompromitira intelektualno postenje ne ne filtrira i ne krivi i selektira podatke da bi ugurao svijet u svoju konceptualno idealiziranu projekciju istog.

Ergo religioznost kao i svaka druga. Prvo smisli ideju, a onda siluje stvarnost u nju.
__________________
SMISAO ZIVOTA !!!
Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.05.2023., 18:35   #4
Quote:
Vodenipark kaže: Pogledaj post
Otvaram temu o ovom vrlo zanimljivom autoru, predstavniku perenijalne škole. Perenijalna filozofija promovira ideju da postoji jedno trajno, nepromjenjivo, univerzalno učenje koje je zajedničko svim velikim religijama. Pitati "koja religija je prava?" je, prema Schuonu, kao pitati se, ako svi ljudi za sebe kažu "to sam ja" - koje je pravo ja? Svi su ja i svi su pravi - isto tako i sa religijama jer su sve javljanje istoga apsoluta...

Schuonova filozofija naglašava važnost duhovnog iskustva i teži razumijevanju zajedničkih elemenata svih velikih religija. On je također promovirao ideju da je umjetnost izraz univerzalne duhovne istine koja se može naći u svim kulturama. Schuonova djela imala su značajan utjecaj na suvremene duhovne pokrete, uključujući tradicionalizam, perennijalizam, sufijski islam i tradicionalnu hinduističku filozofiju.

Popis literature: https://www.goodreads.com/author/sho...rithjof_Schuon
Ovaj pise sto sam ja pisao u mojoj temi Misteriji Calcau ili zbira.
No to nikako kao dogma ne smije biti vec samo u okviru razumjeti ili prosiriti vidike iz manje u siru sliku moja tema elaborira.
No ja nisam poznat pa nebitno.
Jos jedan dokaz snobovske prirode nekih ljudi.
Ablathtalba is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.05.2023., 21:51   #5
Quote:
Vodenipark kaže: Pogledaj post
Otvaram temu o ovom vrlo zanimljivom autoru, predstavniku perenijalne škole. Perenijalna filozofija promovira ideju da postoji jedno trajno, nepromjenjivo, univerzalno učenje koje je zajedničko svim velikim religijama. Pitati "koja religija je prava?" je, prema Schuonu, kao pitati se, ako svi ljudi za sebe kažu "to sam ja" - koje je pravo ja? Svi su ja i svi su pravi - isto tako i sa religijama jer su sve javljanje istoga apsoluta...

Schuonova filozofija naglašava važnost duhovnog iskustva i teži razumijevanju zajedničkih elemenata svih velikih religija. On je također promovirao ideju da je umjetnost izraz univerzalne duhovne istine koja se može naći u svim kulturama. Schuonova djela imala su značajan utjecaj na suvremene duhovne pokrete, uključujući tradicionalizam, perennijalizam, sufijski islam i tradicionalnu hinduističku filozofiju.

Popis literature: https://www.goodreads.com/author/sho...rithjof_Schuon
Religije koliko imaju sličnosti - toliko i razlika. Univerzalne istine su očito zajednički nazivnik svim bitnijim religijama, ali opet nije baš "sve to isto". Međutim potraga za Bogom je svugdje ista, ergo očito da mora biti preklapanja. Vrlo ukratko.
__________________
"Čitam stare knjige - jer radije učim od onih koji su izgradili civilizaciju nego od onih koji ju uništavaju."
Khulus is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.05.2023., 22:16   #6
Quote:
Khulus kaže: Pogledaj post
Religije koliko imaju sličnosti - toliko i razlika. Univerzalne istine su očito zajednički nazivnik svim bitnijim religijama, ali opet nije baš "sve to isto". Međutim potraga za Bogom je svugdje ista, ergo očito da mora biti preklapanja. Vrlo ukratko.
Da, nije ni Schuon baš bio na tom tragu da je "sve isto", više u smislu da se doduše različitim putevima može doći do Boga (ili apsoluta), no da ti različiti putevi imaju svoje prednosti i svoje nedostatke (sam Schuon je postao sufi musliman, iako se nikada nije formalno odrekao ni kršćanstva jer je smatrao da nije potrebno, a islam je izabrao jer je smatrao da je kršćanstvo izgubilo svoju ezoteričnu stranu pa se tako ne može živjeti u punom smislu, dok je hinduizam previše zahtjevan za europejca, dok islam ima najbolju ravnotežu svakodnevnog i ezoteričnog, da tako kažemo)
Vodenipark is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.05.2023., 21:35   #7
Quote:
Vodenipark kaže: Pogledaj post
Da, nije ni Schuon baš bio na tom tragu da je "sve isto", više u smislu da se doduše različitim putevima može doći do Boga (ili apsoluta), no da ti različiti putevi imaju svoje prednosti i svoje nedostatke (sam Schuon je postao sufi musliman, iako se nikada nije formalno odrekao ni kršćanstva jer je smatrao da nije potrebno, a islam je izabrao jer je smatrao da je kršćanstvo izgubilo svoju ezoteričnu stranu pa se tako ne može živjeti u punom smislu, dok je hinduizam previše zahtjevan za europejca, dok islam ima najbolju ravnotežu svakodnevnog i ezoteričnog, da tako kažemo)
Islam ima tu osobinu da je taman na "pola puta" između istočnih i zapadnih vjera, međutim bojim se da su i sami muslimani zaboravili višeslojnost svoje vjere, nastojeći ju utjerati u neko usko korito. Najčešće nekog interesa radi.

Međutim, on-topic: ovdje je teško argumentirati bilo za bilo protiv (osim možda fundamentalistima, njima je sve crno-bijelo) jer to su stvari unutrašnjih, duhovnih doživljaja. tu nema jasnih razgraničenja, nema "kršćanstva" ili "islama" ili "hinduizma nego kako se mi suštinski krećemo ili opredjeljujemo. Tu zaista sve može biti pravo - ali i krivo. Recimo, ja u svakoj danas većoj vjeri mogu naći tragove monoteizma, za kojeg smatram da je ključan kao neka vertikala - ali opet mogu razumjeti da netko ne može shvatiti Boga kao Cjelinu, nego Ga ima potrebu "rastaviti", pa tako gledam na politeizam kao na neusavršenu verziju monoteizma.
__________________
"Čitam stare knjige - jer radije učim od onih koji su izgradili civilizaciju nego od onih koji ju uništavaju."
Khulus is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.05.2023., 21:52   #8
Quote:
Khulus kaže: Pogledaj post
Recimo, ja u svakoj danas većoj vjeri mogu naći tragove monoteizma, za kojeg smatram da je ključan kao neka vertikala - ali opet mogu razumjeti da netko ne može shvatiti Boga kao Cjelinu, nego Ga ima potrebu "rastaviti", pa tako gledam na politeizam kao na neusavršenu verziju monoteizma.
Pa, hinduizam se može i tako tumačiti, da su svi bogovi i boginje manifestacije jedinog Brahmana, principa svijeta, pa se tako približava monoteizmu.
Vodenipark is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.05.2023., 22:48   #9
Quote:
Vodenipark kaže: Pogledaj post
Pa, hinduizam se može i tako tumačiti, da su svi bogovi i boginje manifestacije jedinog Brahmana, principa svijeta, pa se tako približava monoteizmu.
Mogu djelovi hinduizma koji su neoadvaitinskog usmjerenja ili ranije smartisticki advaitisti. Ima i ekstremnih advaitina koji negiraju ikakve osobne manifestiacije, ali jos vise ne-advaite koja je medjutim manje interesantna zapadnjacima pa oni vole citav Hinduizam promatrati kroz prizmu neoadvaite modernih jet-set gurua (pocevsi od Vivekanande). To je popularan moderan hibridni pravac razvijen usporedno sa oslobodjenjem i "budjenjem nacije", ali hinduizam je u stvari jako heterogen i ima puno tu toga sto odbacuje advaitu, stovise brojcano vjerojatno zastupljenije.

S druge strane sto cemo sa budizmom i jinizmom koji odbacuju neko specificno bozansko prapocelo, a u slucaju budizma i ikakvav esencializam ( jaini prihvacaju individualnu dusu kao vjecnu esenciju, iako nemaju koncept Boga)?

Tu je onda, da se vratimo na temu, i tipican primjer ispraznosti perenialista. Sama neoadvaita je svojevrstan lokalni perenializam nastao u specificnim modernim sociopolitickim okolnostima, a onda ce opci perenialisti isceripikati tako nesto, proglasiti to hinduizmom "in toto", jos ga malo interpretacijski istvikati za svoje potrebe te ugurati u koji god koncept pokusavaju isfuroguruizirati.

O Budizmu da ne govorimo, tu te samo susramlje uhvatiti moze kad ga krenu deificirati, sunjati davati neke esencialisticke vrijednosti cak, iako je to diametralno suprotno njenom izvornom madjamackom procesnom anti-esencialistickom znacenju isl. - opet na isti nacin ceripikanja kakvog rubnog budustickog nauka ili cak neke zapadne okultisticke muljacije istog pa tvikanje u svoj narativ, pretvarajuci se da su time obuhvatili mainstream, ili cak sveukupnost.
__________________
SMISAO ZIVOTA !!!
Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.05.2023., 23:35   #10
OK. To nije nužno Schuonov stav, već kažem da se hinduizam može (a ne da se mora) tumačiti u tom svjetlu.

Sad, navodno postoji i nešto što se zove bhakti, što bi bilo predanost jednom božanstvu, moguće i do razine monoteizma (ili to ni ne mora biti neki konkretan bog, već apstraktni božanski princip).

Što se tiče budizma, Schuon je koliko se sjećam cijenio budizam, no s druge strane mislim da je izrazio kritiku prema ideji nirvane u smislu poništavanja esencije.
Vodenipark is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.05.2023., 01:55   #11
Quote:
Vodenipark kaže: Pogledaj post
Pa, hinduizam se može i tako tumačiti, da su svi bogovi i boginje manifestacije jedinog Brahmana, principa svijeta, pa se tako približava monoteizmu.
Brahma je dio trojstva i samo takav moze se sagledati kao ideja ,nikako zasebno.
Manhetn is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.05.2023., 02:24   #12
Quote:
Manhetn kaže: Pogledaj post
Brahma je dio trojstva i samo takav moze se sagledati kao ideja ,nikako zasebno.
Brahma i Brahman su razliciti pojmovi, a i to Visnu-Siva-Brahma trojstvo je upitan koncept, odnosno upitno je koliko je tu pokusaja proiciranja nekakve krscanske ideje na ksni hinduizam. Niti Sshaive niti vaishnave ne percipiraju nikakvo "trojstvo", sljedbenika Brahme u zivucem hinduizmu u smislu organiziranog veceg kulta nema, s druge strane nakon shaiva i vaisnava najznacajniji su sakte.

U smarta i ekstenzijom neoadvaitinskih neohindusa postoji ponekad takav koncept, ali upitno je koliko je i tu autohton, a koliko posljedica kolonialnih krscanskih utjecaja.

Sve u svemu upitna ideja, osim sto nema veze sa Brahmanom na koji se post koji citiras referira.


*govoreci o najcescem gramatickom obliku u ne-hinndu i ne-sanskrit izvorima i modernom koristenju. U siroj uporabi i koroz povijest tu je bilo sega, a takodjer se i Brahma u nekim gramatickim oblicima moze odnositi na koncept koji ovdje nazivamo Brahmanom, iako sa nesto drugacijim izgovorom (naglaskom, tonalitetom) u odnosu na "bozanstvo" Brahmu.
__________________
SMISAO ZIVOTA !!!
Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.05.2023., 21:56   #13
Quote:
Vodenipark kaže: Pogledaj post
Pa, hinduizam se može i tako tumačiti, da su svi bogovi i boginje manifestacije jedinog Brahmana, principa svijeta, pa se tako približava monoteizmu.
Svi atributi raznih "božanstava" su de facto atributi koji proizlaze iz tog Apsoluta, stoga je ovo samo drukčiji način opisivanja istog. Politeizam je potisnut jednostavno zato jer je ljudska misao ipak došla do tog da sve mora imati korjen u nečem što nije relativno. A onda je taj izvor upravo to - izvor, sve drugo su samo manifestacije, veće ili manje, djelomične ili potpunije.
__________________
"Čitam stare knjige - jer radije učim od onih koji su izgradili civilizaciju nego od onih koji ju uništavaju."
Khulus is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 17:55.