Opća upomoć tema

[GhostRider444]

Može li mi netko pomoći riješiti ove zadatke?
1.Odredi onaj član umnoška (2a-3b)(3a+b)(a-b) koji sadrži ab2.
2.Ako je 13x-52y=1,koliko je 11x-44y?
3.Ako je (4x-2)(3x-4)=9,koliko je (3x-1)(2x-3)?

[Matematko]

GhostRider444 kaže:

1.Odredi onaj član umnoška (2a-3b)(3a+b)(a-b) koji sadrži ab2.
2.Ako je 13x-52y=1,koliko je 11x-44y?
3.Ako je (4x-2)(3x-4)=9,koliko je (3x-1)(2x-3)?

1. Ako nikako drukčije, naprosto izmnožiš zagrade i središ; rješenje je

2. Pomožiš sve s 11/13 i dobiješ da je 11x - 44y = 11/13...

3. Rastavljaš izraze u zagradama tako da dobiješ ono što se traži; rezultat je (2x-3)(3x-1) = 7/2 (ako nisam zeznuo nešto...)

[edinem]

Slab sam iz matematike,stoga pitam ovo : "Prosti brojevi su svi brojevi veci od 1,koji su djeljivi samo s 1 i sa samim sobom ! " ...Zasto onda recimo 4 nije prost broj,djeljiv je s 1 4:1=4 ,a 4:4= 1 jesam ja preglup il je definicija losa ?

[Bookworm]

edinem kaže:

Slab sam iz matematike,stoga pitam ovo : "Prosti brojevi su svi brojevi veci od 1,koji su djeljivi samo s 1 i sa samim sobom ! " ...Zasto onda recimo 4 nije prost broj,djeljiv je s 1 4:1=4 ,a 4:4= 1 jesam ja preglup il je definicija losa ?

Zato jer je djeljiv i s 2.

[edinem]

Bookworm kaže:

Zato jer je djeljiv i s 2.

znao sam ..jebiga nismo svi inteligentni btw. hvala

[Countess]

Izrade radova i esej, instrukcije i slično ogašavajte na tržnici.

[Axl__Rose]

Ovako kemija -.-
Uglavnom zadatak pita bil bilo bolje da klinac umota sendvič u aluminisku foliju ili papir isto tako pita dali bi bilo bolje da kupi sok u limenci ili plastičnoj boci ??? molim obrazlozite odgovor ((

[egzodus]

Axl__Rose kaže:

Ovako kemija -.-
Uglavnom zadatak pita bil bilo bolje da klinac umota sendvič u aluminisku foliju ili papir isto tako pita dali bi bilo bolje da kupi sok u limenci ili plastičnoj boci ??? molim obrazlozite odgovor ((

alu folija i limenka.. valjda jer bolje čuvaju aromu i sve to jer hrana i metal ne ulaze u reakciju jedno s drugim tako lako ko sa papirom ja mislim da je to zbog toga

[berna]

Neznam di da stavim temu pa cu tu staviti ako nije mjesto toj temi tu Moderatori pliz prebacite...Zanima me kako bi se prevelo s hrv.na francuski:Zivot cine male stvari? POmagajte pliz

[Sumpor]

Mislim da bi za piće rekao da je bolja plastična boca budući da su polimeri plastičnih masa dosta inaktivni, pa bi tako tekućine poput vode i različitih sokova mogle manje reagirati s tim materijalom, nego s limenkom. Samo moje skromno mišljenje, ako netko zna bolje, neka me ispravi.

[egzodus]

Sumpor kaže:

Mislim da bi za piće rekao da je bolja plastična boca budući da su polimeri plastičnih masa dosta inaktivni, pa bi tako tekućine poput vode i različitih sokova mogle manje reagirati s tim materijalom, nego s limenkom. Samo moje skromno mišljenje, ako netko zna bolje, neka me ispravi.

istina slažem se

[egzodus]

trebam pomoć

1. Koliko je čaša od 7ml potrebno da u njih prelijete svu vodu iz punog spremnika volumena 1m kubični?
14 286
100 000
142 857
142 858
333 334

2. Koliko mora biti indeks n da bi relacija v=Fxtn/m dimenzijski imala smisla? v je brzina, F je sila, x je omjer duljina, m je masa, t je vrijeme. P.S. ovdje je n potencija (čitaj: t na n)
2
1
0,5
-0,5
-1
-2

3. Božična jelka ima oblik stošca čiji je osni presjek jednakokračni trokut. kut koji zatvaraju krakovi trokuta na vrhu jelke je 30 (stupnjeva). promjer baze je 2,4m. izračunajte visinu jelke.
2,53m
3,31m
3,73m
3,93m
4,48m

4. Vojnik je napravio 6 koraka prema sjeveru, 4 koraka prema istoku i zatim 3 koraka u smjeru juga. izračunajte iznos i smjer rezultantnog pomaka.
7 koraka u smjeru 53.1(stupnjeva) istočno od sjevera
3 koraka u smjeru 36.9(stupnjeva) sjeverno od istoka
5 koraka u smjeru 53.1(stupnjeva) istočno od sjevera
11 koraka u smjeru 36.9(stupnjeva) južno od istoka
5 koraka u smjeru 36.9(stupnjeva) južno od istoka
7 koraka u smjeru 36.9(stupnjeva) istočno od sjevera

5. Jedriličar jedri uz pomoć vjetra. najprije jedri 2km u smjeru istoka, zatim 3km u smjeru jugoistoka i zatim dio puta u nepoznatom smjeru. konačni položaj jedriličara je 5.8 km istočno od početne točke. koordinatni sustav postavljen je tako da je pozitivan smjer x osi u smjeru istoka, a pozitivan smjer y osi u smjeru sjevera. kolike su komponente vektora pomaka za treću dionicu puta?
x komponenta: 0.8, y komponenta: 0
x komponenta: 0.8, y komponenta: 2.12
x komponenta: 0.8, y komponenta: -2.12
x komponenta: 2.12, y komponenta: 1.68
x komponenta: 1.68, y komponenta: 2.12

[Matematko]

egzodus kaže:

trebam pomoć

1. Trista mu muka! To je za sedmi osnovne!

Kubni metar ima 1000x1000=1 000 000 (milijun) kubnim milimetara; pa kada se to podijeli sa 7, dobije se 14285.14, odnosno (kako moramo uliti sav sadržaj) 14286 bočica.

2. Kako je omjer bezdimenzijska veličina, zadatak nema smisla.

Ako se uzme u obzir da je došlo do greške u sastavljanju zadatka, odnosno da x označava nekakvu duljinu, rješenje je n=1. Kako se dođe do toga? Vrlo jednostavno, za svaku veličinu uvrstiš ono u čemu se mjeri, dakle za brzinu m/s, za silu kg/m^2 itd...

3. Trigonometrija pravokutnog trokuta; visina dotični bor raspolavlja na dva pravokutna trokuta, pa iz jednoga očitamo da je

h = 1.2/tg(15) = 4.48 m

4. NACRTAJ koordinatni sustav i šetnju vojnika... sjever je gore, istok desno... vojnik završava šetnju u točki (4,3) čija je udaljenost 5 od ishodišta, a kut spojnice ishodišta s tom točkom je 36.9 stupnjeva.

5. NACRTAJ! Traženi smjer je 1.68i + 2.12j

[amex]

Može li mi iko molim vas riješit ovi zadatak.

1. Ukoliko se pretpostavi da se ravnotežni proizvod nalazi na 80 jedinica proizvodnje i potrošnje, a kapaciteti ostaju neiskorišteni, što će se dogoditi ako se potrošnja poveća na 95 jedinica te ako je granična sklonost potrošnji 0,8, a granična sklonost štednji je 0,2. Izračunajte vrijednost proizvoda do ponovnog dovođenja u ravnotežni položaj, prirast dohotka i multiplikator.

[tm hooligan]

Pozdrav..Nisam znao gdje da stavim temu pa sam ovdje,nadam se da nisam pogrijesio..Iako sumnjam da ce mi se neko javiti do ujutro ali d apokusam.


Imamo problem sa zadatkom iz Hidrotehnike,gradjevinska struka.

Text zadatka glasi:Iz dva prirodna izvorista voda se dovodi u rezeorvar protokom od 10 l/s i 8 l/s iz drugog izvora.Potrebno je odrediti profil dovodne cijevi do rezeorvoara i glavnog dovodnog voda do glavnih potrosaca.

Visinska kota prvog izvora je 550 m,drugog izvora 540 m,kota rezeorvara 535 m a kota krajnjeg potrosaca je 520 m.Duzina cijevi od rezeorvara do potrosaca je 900 m.Brzina v=1,5 m/s


Ako ko moze da mi pomogne bio bi jako zahvalan.Ako nekoga interesuje jos koji podatak,mada je to sve sto imam ,a potreban mu je za rjesenje moze mi se javiti pa jos jednom pojasnim..

[odidoma12]

zanimljivo

[cola007]

Trebam pomoć oko pripreme za laboratorijske vježbe iz mjerenja u elektrotehnici.
Ja idem u 2. razred, smjer tehničar za mehatroniku. Nemam ideju kako bih to napravio, a to mi treba za ponedjeljak. Ako mi netko pomegne biti ću mu zahvalan. Tema je mjerne pogreške i iskazivanje mjernog rezultata. Puno hvala.

[Mr. Moonlight]

cola007 kaže:

Trebam pomoć oko pripreme za laboratorijske vježbe iz mjerenja u elektrotehnici.
Ja idem u 2. razred, smjer tehničar za mehatroniku. Nemam ideju kako bih to napravio, a to mi treba za ponedjeljak. Ako mi netko pomegne biti ću mu zahvalan. Tema je mjerne pogreške i iskazivanje mjernog rezultata. Puno hvala.

Ovako nešta...?

Pogreške mjerenja

Zadatak svakog mjerenja je odrediti pravu vrijednost mjerene veličine što u najviše slučajeva nije moguće zbog postojanja neke od pogrešaka mjerenja.
Rezultat mjerenja uz pogrešku koje predstavlja najtočnije mjerenje nazivamo dogovorena prava vrijednost.
Prava vrijednost X0
Dogovorena prava vrijednost X

Uzroci koji mogu dovesti do pogreške mjerenja su:
a) loša mjerna oprema
b) loš mjerni postupak
c) nesavršenost mjernog objekta (temperatura, elektromagnetsko polje...)
d) osobne pogreške mjeritelja

Razlika između dogovorene prave vrijednosti i stvarne vrijednosti mjerene veličine naziva se apsolutna pogreška. Ona je jednaka X – X0
Ona ne daje pravu vrijednost o počinjenoj pogrešci mjerenja, tako npr. mjereći udaljenost od 10 km ako je pogreška 1 m, zaključak je da je mjerenje s malom pogreškom. Ako pogriješimo za 1 m mjereći udaljenost od 10 m onda će takvo mjerenje biti vrlo loše premda je i za jedno i drugo ista apsolutna pogreška.
Zbog toga se za ocjenu točnosti mjerenja koristi takozvana relativna pogreška p = X- X0 / X0

Podjela pogrešaka:
- grube
- sustavne
- slučajne

Grube pogreške nastaju zbog nestručnosti, nepažnje mjeritelja. One se mogu uvijek izbjeći.
Sustavne pogreške nastaju zbog nesavršenosti mjerila, mjernog objekta, postupka i utjecaja okoline.
One se mogu ukloniti ako se otkrije uzrok jer se one u određenim okolnostima uvijek ponavljaju u određenom iznosu.
Slučajne pogreške nastaju zbog nekih promjena koje se dešavaju tokom mjerenja, a ne mogu se predvidjeti ni ocijeniti ni ukloniti.
Ako mjeritelj više puta uzastopno mjeri jednakom pažnjom i pod jednakim uvjetima, istim instrumentom dobivat će rezultate koji će se razlikovati. Do tih rasipanja rezultata mjerenja došlo je zbog djelovanja slučajnih pogrešaka. Svi rezultati mjerenja su jednako vrijedni. Pitanje je koju vrijednost odabrati kao dogovorenu pravu, odnosno koja je najvjerojatnija vrijednost mjerene veličine.
Postoji nekoliko načina i to su matematičke statističke metode kojima se može odrediti najvjerojatnija prava vrijednost.

1) aritmetička sredina
2) standardna devijacija

- srednja kvadratna pogreška pojedinačnog mjerenja u odnosu na aritmetičku sredinu

3) računanje sa grupnim vrijednostima

- u ovom postupku se pojedinačni rezultati grupiraju u više grupa što sličnijih rezultata
- zatim se računa srednja vrijednost grupa, a nakon toga standardna devijacija tih srednjih vrijednosti

4) prirodna (gaussova) raspodjela

- pri ovoj razdiobi pogreške 68,3% svih rezultata nalazi se unutar područja ±δ (standardna devijacija)
- unutar 0,674δ nalazi se 50% svih rezultata mjerenja

Granice pogrešaka

Granice pogrešaka su ugovorena ili garantirana najveća odstupanja od prave ili naznačene vrijednosti. One mogu biti s jednim ili dva predznaka.
Granice pogrešaka nikada ne smiju biti prekoračene i one nedvosmisleno služe za razlikovanje ispravnih od neispravnih uređaja i objekata.

Područje (granice) pouzdanosti

Definira se kao neko područje unutar kojeg se sa odgovarajućom statističkom veličinom može očekivati stvarna vrijednost mjerene veličine. Granice se nazivaju granice pouzdanosti. One su u slučaju prirodne raspodjele najčešće 68,3%, 95%, 99% i 99,75%.

Mjerna nesigurnost

Mjerna nesigurnost se javlja zbog postojanja sistemskih pogrešaka koje nekada nije moguće uočiti pa time i predvidjeti njihov utjecaj na rezultate mjerenja.
Upravo zbog toga što nije moguće niti grubo predvidjeti utjecaj nekih sistemskih pogrešaka kažemo da postoji mjerna nesigurnost. Ona se može odnositi i na mjerni postupak i na mjerenu veličinu. Nesigurnost se može spriječiti (smanjiti) na dva načina:

1) uzastopno ponavljanje mjerenja
2) usporedba mjerenja na različitim mjestima s različitim instrumentima

Analogni električni mjerni instrumenti s neposrednim pokazivanjem

Mjerni instrumenti služe za komuniciranje čovjeka s okolinom. Oni služe kao izvor informacija. Opažanja se najčešće vrše čulom vida i nekad sluha.
Instrumenti s neposrednim pokazivanjem nemaju nikakvih elektroničkih sklopova u samom mjernom krugu. Mjerena veličina (napon ili struja) stvaraju mehanički moment (aktivni moment) koji djeluje na neki pokazni mehanizam i zakreće ga.
Skup djelova koji su potrebni za stvaranje tog mehaničkog momenta naziva se mjerni sistem, a dio koji se zakreće i nosi kazaljku zakretni mehanizam. Za analogne instrumente je karakteristično da unutar određenog područja zakretanja kazaljka može zauzeti beskonačno mnogo položaja, dok kod digitalnih broj pokazivanja unutar nekog područja određen je brojem znamenki.
Zakretni mehanizam se zakreće djelovanjem mjerene veličine, tj. aktivnog momenta.
Aktivni moment je funkcija mjerene veličine X. Da bi se zakretni mehanizam otklonio proporcionalno veličini aktivnog momenta treba na njega djelovati i protumoment.
U ravnotežnom položaju zakretni mehanizam miruje, a kut otklona je proporcionalan mjerenoj veličini.
Protumoment se ostvaruje mehanički – spiralnom ili torzionom oprugom ili elektromagnetski. Kod spiralne opruge postoji bimetalni efekt, a to je da se skuplja ili izdužuje ovisno o promjeni temperature. Da bi se to spriječilo kod instrumenata, ugrađuju se dvije identične spiralne opruge, samo suprotno motane.

Skala (ljestvica)

Skala služi za određivanje kuta otklona, odnosno položaja kazaljke. Izvodi se odgovarajućim crticama (točkicama) i brojevima. Debljina, razmak i visina crtica te brojevi moraju biti izvedeni u svrhu najbolje čitljivosti, tako na ljestvici imamo posebno označene više i deblje crtice. Debljina crtica ovisi o točnosti i vrsti instrumenta.

Kod laboratorijskih instrumenata debljina crtica je do 0,1 mm, a razmak između do 1 mm. Moguće ih je čitati do 20 – 30 cm udaljenosti. Pogonski (manje točniji) instrumenti imaju deblje crtice i veće razmake jer se čitaju s veće udaljenosti.
Karakteristika skale ovisi o funkcionalnoj vezi aktivnog momenta i mjerene veličine. Može biti linearna, kvadratična i logaritamska.

Pokazni opseg je cijela duljina skale na kojoj se može promatrati otklon kazaljke.
Mjerni opseg je dio pokaznog na kojem se može mjeriti sa naznačenom točnošću instrumenta. On je na skali uvijek označen nekom oznakom – markicom.
Kod linearnih skala pokazni i mjerni opseg su isti.
Mjerni domet je vrijednost mjerene veličine koja odgovara gornjoj granici mjernog opsega.

Kazaljka instrumenta pokazuje položaj zakretnog mehanizma (kut zakreta).
Izrađene su iz materijala i nematerijala (optičke kazaljke).
Materijalne kazaljke se izvode iz lakih metala, stakla i plastike. Nasuprot vrhu kazaljke nalaze se utezi radi postizanja ravnoteže.
Vrh kazaljke se izvodi na nekoliko načina (nož, koplje, nit).
Kazaljka je smještena iznad skale i može nastati pogreška pri očitanju ako ne gledamo točno okomito iznad vrha.

Da bi se to izbjeglo, ispod skale se stavlja ogledalo pa kad se poklope kazaljka i njen odraz onda je dobar kut očitavanja.
Svjetlosne kazaljke se izvode pomoću izvora svijetlosti i ogledala na zakretnom mehanizmu koji reflektira sliku kazaljke na skalu.
Tu pojave paralakse nema. (paralaksa – problem očitavanja kuta)

Ostali dijelovi instrumenata su osovine i ležajevi. Ležajevi su rađeni od bronce ili dragog kamena. Zakretni mehanizam u mehanici predstavlja sistem koji može titrati što ima za posljedicu da prilikom zauzimanja konačnog položaja zakretni mehanizam neće stati odmah. Da se spriječi to titranje, treba izvršiti prigušenje koje se može izvesti hidraulički, zračno ili elektromagnetski.

Hidraulički se, na primjer, izvodi tako da je cijeli zakretni mehanizam u tekućini. Zračni se izvodi posebnim cilinderom i klipom (slično kao amortizer). Elektromagnetsko prigušenje se izvodi vrtložnim strujama u rotirajućem disku ili pomoću svitaka koji se kreću u nehomomagnetskom polju.

Strujna i naponska osjetljivost

Osjetljivost je omjer promjene kuta i promjene mjerene veličine.
Kod linearne skale osjetljivost je jednaka na cijeloj dužini skale. Kod kvadratične je na početku mala, a na kraju veća. Osjetljivost ovisi o vlastitoj potrošnji instrumenta, tj. o potrebnoj snazi za zakretanje pomičnog mehanizma.
Vlastita potrošnja je produkt napona i struje, ali uz istu potrošnju neki instrumenti trebaju veću struju, a manji napon, a neki veći napon, a manju struju.

Instrument s velikim vlastitim unutarnjim otporom je strujno osjetljiv, a s malim naponski osjetljiv.
Većina instrumenata ima često samo jednu skalu dok neki instrumenti imaju i više skala i više mjernih opsega, npr. mjere struju i napon što se može odabrati odgovarajućim preklopkama.
U takvim slučajevima otklon kazaljke ne daje neposredno mjerenu vrijednost nego se očitani broj podjeljaka treba pomnožiti s konstantom instrumenta, a ta konstanta (C = mjerni opseg/broj podjeljaka) kazuje koliko iznosi u mjerenoj veličini na nekom mjernom opsegu jedan podjeljak.

[cola007]

Mr. Moonlight kaže:

Ovako nešta...?


/CUT QUOTE/

Odlično je. Puno hvala.

[Mr. Moonlight]

cola007 kaže:

Odlično je. Puno hvala.

Nema frke, drago mi je što je to netko iskoristio.