Natrag   Forum.hr > Društvo > Svijet oko nas > Poljoprivreda

Poljoprivreda Kako privređivati plodovima zemlje

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 31.01.2011., 15:14   #1
Povrtlarstvo - bez oranja i kopanja!

Jeste li se susreli sa onima koji proizvode povrće bez oranja i kopanja?
Da li je to moguće?
Koliko znate o organskom uzgoju metodom malčiranja?
Voljela bi čuti mišljenja i iskustva...
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.02.2011., 10:17   #2
Da, i mene zanimaju konkretna iskustva.

I bio bih jako sretan kad se ovaj post ne bi pretvorio u raspravu ima li to smisla ili nema, nego kad bi bio mjesto gdje bi se mogli čuti konstruktivni savjeti i praktični primjeri.

Budem napisao svoje iskustvo malo kasnije, trenutno ne stignem.
mountain_spring is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.02.2011., 12:09   #3
Bavim se takvim uzgojem povrća za osobne potrebe.
Preporučam knjigu Ruth Stout "Vrt bez motike". Mene je uvjerila da pokušam na taj način i nisam požalila.
Ovdje možete besplatno skinut cijelu knjigu na hrvatskom: ***

Na ovaj način čovjek učeći iz prirode poštedi sebe dijela fizičkog posla, no s druge strane, potrebno je da malo jače napregne vijuge.

Zadnje uređivanje Göttspöđä : 01.02.2011. at 19:52.
Ahisma is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.02.2011., 16:37   #4
Quote:
Ahisma kaže: Pogledaj post
Bavim se takvim uzgojem povrća za osobne potrebe.
Preporučam knjigu Ruth Stout "Vrt bez motike". Mene je uvjerila da pokušam na taj način i nisam požalila.
Da, to je i moja priča - bavim se uzgojem povrća za osobne potrebe u zadnjih par godina. I svake godine sve više ulažem truda i rada, ali prošlogodišnji rezultati su me natjerali da više razmišljam. Iako sam u vrtu sve odradila što je trebalo - zbog mojih obaveza koje do tada nisam imala - provoditi svaki drugi dan sa malom bebom i vikende. Nisam imala uopće vremena za vrt. Našlo se je u njemu salate, krastavaca, paradajza, luka.... ali sve jadno. Sve je bio rezultat moga nerada. Godinu prije - kad sam sve zalijevala redovito - vodom s koprivama - imala sam povrće iz snova. Prošle godine manjak vode se vidio na svakom koraku.

Ta voda (koju moram vuči u kantama na brijeg i nije problem jer ću ove godine tu kopati bunar da ne plačam vodu za vrt) uz moje knjige koje doma prelistavam - me je dovela do istog "Vrt bez motike" - ***

Veselim se tome da vidim kako se vi "borite" i nadam se s uspjehom! Meni se čini da sam nekad u žestokoj borbi za zdravo povrće, a u vrtu jednostavno, slobodno ili raste ili ne raste

Zadnje uređivanje Göttspöđä : 01.02.2011. at 19:52.
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.02.2011., 19:52   #5
Ne smijemo ostavljati linkove na ovakvu literaturu.
__________________
It is cruel, you know, that music should be so beautiful. It has the beauty of loneliness of pain: of strength and freedom. The beauty of disappointment and never-satisfied love. The cruel beauty of nature and everlasting beauty of monotony.
Göttspöđä is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.02.2011., 10:59   #6
Zna li netko, koliko bi išlo sijena po kvadratu vrta? Imam 800m2 livade i pripremio bih ju za sadnju vrta druge godine, pa bih probao na ovaj način. Razmišljam naručiti 100 bala sijena, bala je oko 12-15 kila, samo ne znam je li to dosta za suzbiti travu. Na jesen bih dodao i svoga sijena jer ću imati kad pokosim, ali baš me zanima ova količina za sad da se ne zaletim s prevelikom količinom, i ne zeznem stvar s premalom. Ipak i to košta, a trenutno nemam svojega.
Drug Mile is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.02.2011., 14:20   #7
Quote:
Götterdämmerung kaže: Pogledaj post
Ne smijemo ostavljati linkove na ovakvu literaturu.
Zašto? Pa onda možemo poslati link u poruci ako koga zanima!? Zakon je zakon
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.02.2011., 14:48   #8
Quote:
Drug Mile kaže: Pogledaj post
Zna li netko, koliko bi išlo sijena po kvadratu vrta? Imam 800m2 livade...
Odlučila sam i ja ove godine jedan komad zemlje prekriti steljom i čekati da se stvore uvjeti za daljnje korištenje.

Po struci i životu sam gradski šetač koji se vratio prirodi i meni je sve u znaku pitanja - tek otkrivam toplu vodu zato neznam odgovoriti na tvoje pitanje. S obzirom na ovu knjigu koju sam čitala odlučila sam staviti pod stelju 100 m2 debljine 20 cm. Možda bi bilo dobro da i ti postepeno ulaziš u ovo - pa tako samo dio stavi pod stelju. Pišeš o bali u kilama. Ovdje kile nisu pokazatelj - sigurno zna onaj tko se bavi baliranjem - pa se probaj s njim konzultirati.

Postavljeni "prekrivač" ću prije kiše posipati vapnom i brašnom od soje ili od pamukovog sjemena - ovisi što ću naći u vrtlariji. Sijeno za stelju neću kupovati već ću koristiti sve vlastito pokošeno. A koliko košta uopće bala sijena i gdje je tvoj teren gdje ćeš krenut s tim? Ah sad vidim Rijeka!
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.02.2011., 15:14   #9
Bala sijena je oko 10 kuna, nađe se i jeftinije po Hrvatskoj ali je prijevoz skup, tako da mi je najpovoljnije ono što nađem u blizini, koliko god koštalo.

Krećem odmah s cijelom površinom jer ako ne prekrijem sve, onda kasnim s pripremom, a imam dodatnog posla sa korovom kasnije. Bolje ovako, pokrijem sve sijenom, dodam još malo šumskoga lišća, na jesen još dodam vlastitog sijena, pa neka leži pokriveno, neće mu škoditi. Ako računamo da zbog stelje ne moram orati, okopavati, gnojiti zemlju, navodnjavati, ne moram se boriti s korovom, onda se cijela investicija sa steljom itekako isplati.
Drug Mile is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.02.2011., 15:14   #10
mi malčiramo već dugo godina. ono šta se pokosi nosi se na gredice i to kroz cijeli period kad se kosi. definitivno je manje posla oko korova i zalijevanja, no npr što se tiče uroda nema neke značajnije razlike. primjećujem da su ljudi jako skeptični spram ovoga, a to nisu nikakve metode razgovaranja s graškom, već logični odabiri gdje si istovremeno smanjuješ posao, rješavaš se pokosa, zadržavaš vlagu u tlu, non stop obogacuješ tlo organskom tvari...
mmmila is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.02.2011., 17:18   #11
Quote:
Drug Mile kaže: Pogledaj post
Bala sijena je oko 10 kuna, nađe se i jeftinije po Hrvatskoj ali je prijevoz skup, tako da mi je najpovoljnije ono što nađem u blizini, koliko god koštalo.

Krećem odmah s cijelom površinom jer ako ne prekrijem sve, onda kasnim s pripremom, a imam dodatnog posla sa korovom kasnije. Bolje ovako, pokrijem sve sijenom, dodam još malo šumskoga lišća, na jesen još dodam vlastitog sijena, pa neka leži pokriveno, neće mu škoditi. Ako računamo da zbog stelje ne moram orati, okopavati, gnojiti zemlju, navodnjavati, ne moram se boriti s korovom, onda se cijela investicija sa steljom itekako isplati.
Moje obaveze oko malog djeteta me koče da krenem žešće u sve to. Zato ću prekriti ovo predviđeno. Pošto nisam dugo u ovim prirodnim uvjetima - moram provjerit za koje vrijeme zapravo će se doći do željenih rezultata. Mislim da kad dio svog voćnjaka pokrijem travom (bez oranja) neće biti dosta godina dana da postane upotrebljivo za sadnju. Živi bili pa vidjeli!

Zagovornica ovakve obrade nahvalila se do beskraja - samo sije i bere povrće. Ako uspijem svoje dosadašnje navike promijeniti i olakšam si posao za pola - napravila sam veliki korak za sebe i svoju obitelj i suprug se neće ljutiti što ga tjeram da mi pomogne obraditi zemlju.

Veliš šumsko lišće - lišće hrasta i oraha nije poželjno u kompostu pa zaobiđi hrast!
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.02.2011., 20:16   #12
Ljepo ljepo vidim ima onih koji se žele baviti organskom poljoprivredom.Ovako zašto koristiti sjeno,jeftinija varijanta je recimo slama.Što vas zanima slobodno pitajte,ja za svoje potrebe u bašči upravo koristim stelju ili mrtvi malč.Sa time sam več dobrih 10tak godina u koliko toliko čistom bio uzgoju.
zvonahr is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.02.2011., 09:33   #13
Quote:
zvonahr kaže: Pogledaj post
Ljepo ljepo vidim ima onih koji se žele baviti organskom poljoprivredom.Ovako zašto koristiti sjeno,jeftinija varijanta je recimo slama.Što vas zanima slobodno pitajte,ja za svoje potrebe u bašči upravo koristim stelju ili mrtvi malč.Sa time sam več dobrih 10tak godina u koliko toliko čistom bio uzgoju.
Razmišljao sam o slami ali na kvarneru je malo teže do nje doći jer ovdje žitarice baš i ne siju Pročitao sam da se sporije razgrađuje ali slabije hrani zemlju u odnosu na sijeno. Držiš li vrt pod steljom cijele godine? Imaš li ideju, pokriva li bala sijena (ili slame) 8 m2 vrta ili da idem na više?
Drug Mile is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.02.2011., 15:31   #14
Quote:
zvonahr kaže: Pogledaj post
Ljepo ljepo vidim ima onih koji se žele baviti organskom poljoprivredom.Ovako zašto koristiti sjeno,jeftinija varijanta je recimo slama.Što vas zanima slobodno pitajte,ja za svoje potrebe u bašči upravo koristim stelju ili mrtvi malč.Sa time sam več dobrih 10tak godina u koliko toliko čistom bio uzgoju.
Lijepi pozdrav! Imate svog iskustva - što me veseli. "Vrtlarica" sam koja mora svoje navike i postavke promijeniti od onih u glavi do onih na terenu. Dok sam imala vremena svako malo bi prekopavala vrtove - imam 2 ograđena na terenu jer mi srne pokradu sve.... Kratko ovdje živomo pa imamo još puno posla. U mom vrtu je uvijek bilo bez i jedne travke a vrt sam zalijevala sa čajem ili gnojivom od kopriva (lavande)... i vrt je bujao.

I nisam lijena da bi zato htjela rezultate bez oranja i kopanja već jednostavno je logično da iskoristim ono što imam doma, jer sam kupovala stajsko gnojivo. Prihvatljivo mi je da bilje uz neke dodatke zapravo ima sve potrebno za novi rast.

Kažete da u svom vrtu koristite stelju - pa me zanima ako imate 10-tak godina ovakav uzgoj - da li ste kroz sve vrijeme teren koji je bio pod steljom samo prekrivali, sadili i brali ili ste ipak povremeno teren preorali ili štihali. Pošto imam dosta zemlje koju kroz godinu kosimo i do sad nisam znala kud sa tolikom travom sada mislim da sam pronašla smisao i veselje s kojim ću lakše sve to raditi nego do sada.

Mrtvi malč - ima li još kakav? I kakav vam je prinos - jeste li zadovoljni onim što izraste osim što znate da je čisto povrće. Ja nikad nisam zadovoljna. Negdje u svijesti mi stoji da griješim i da to može i bolje - a tako veli i Ruth autorica knjige "Vrt bez motike" - od njene jedne mrkve najede se troje ljudi
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.02.2011., 22:27   #15
Ja sam jedne godine stavio ispod kupina slamu u debljini od cca 10 cm. Te godine nisam imao problema sa korovima, osim na onim mjestima gdje je bilo premalo slame i na tim mjestima je nešto korova izašlo van. Stvar je u debljini pokrova slame ili sijena. Makar se u sijenu zna nači i sjemena korova, ali nema veze.
Ono što je interesantno, je da je ta slama preživjela skoro pa dvije godine, ali ispod slame kada si je maknuo bujao je život, zemlja je bila vlažna, rahla i mogao si je prstima raskopati.Odozdo je počela truliti, što je normalno, tako da se trebalo svake godine upgrejdad sa slamom novih 5 cm i bilo bi OK.
Jedino što kod prihranjivanja moraš odgrtat slamu.
Caka je u što debljem sloju slame - sijena da sunce ne dođe do zemlje i da mogućnost nekim korovima da izrastu.
__________________
thinking is difficult, therefore let the herd pronounce judgment
diabolica is online now  
Odgovori s citatom
Old 05.02.2011., 22:55   #16
Ja sam prošle godine sadio krompir pod slamu odnosno pod ostatke od supstrata gljiva bukovača,rezultati su bili super ali sam vidio jedan velik problem,u slami se pojavio velik broj puževa golaća,koji su jeli i krtole krompira.Zanimljivo je da nije bilo zlatica pa nisam morao prskati.
jaaaa is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.02.2011., 00:02   #17
Quote:
jaaaa kaže: Pogledaj post
Ja sam prošle godine sadio krompir pod slamu odnosno pod ostatke od supstrata gljiva bukovača,rezultati su bili super ali sam vidio jedan velik problem,u slami se pojavio velik broj puževa golaća,koji su jeli i krtole krompira.Zanimljivo je da nije bilo zlatica pa nisam morao prskati.
za puževe vele (nisam isprobala jer ih na sreću nisam susretala) da treba staviti posudu sa pivom! Jednom sam posadila krumpir na kompostu od šampinjona - imala sam divnu tamnozelenu cimu od krumpira visoku dva metra a krumpirića tu i tamo znači slama od bukovača je dobra...
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.02.2011., 08:38   #18
Uzmeš dvije patke i nemaš puževe.
__________________
thinking is difficult, therefore let the herd pronounce judgment
diabolica is online now  
Odgovori s citatom
Old 06.02.2011., 12:02   #19
Urod je bio odličan ali puževi su ih dosta načeli,patke će uništiti i krompir,one ruju po slami,pivu sam koristio u jagodama i rezultat je bio slab.Inače puževi su mi bili jedini problem pa vjerujem da ću i to riješiti.
jaaaa is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.02.2011., 23:31   #20
Quote:
jaaaa kaže: Pogledaj post
Urod je bio odličan ali puževi su ih dosta načeli,patke će uništiti i krompir,one ruju po slami,pivu sam koristio u jagodama i rezultat je bio slab.Inače puževi su mi bili jedini problem pa vjerujem da ću i to riješiti.
Našla sam to pročitano o puževima:

PUŽEVI - LJUBITELJI PIVA

Među najneobičnijim sredstvima za borbu protiv puževa je - pivo. Pivski trapovi, kako su nazvani u pokusu, sastoje se od posudica jogurta ili drugih limenki koje se ukopavaju u tlo s rubom oko jedan centimera iznad tla, kako bi se sprječilo da u pivo padnu neki drugi korisni kukci iz porodice Carabidae ili pak pauci. Pivo je potrebno mijenjati svaka dva-tri dana i ukloniti utopljene puževe koji ne mogu odoljeti mirisu piva. Tu su i drugi hranidbeni trapovi načinjeni od ostataka voća, primjerice lubenica, dinja, ananasa, grejpa, ili pak mlijeka, sirutke, kao i mješavine vode i kvasca, koje su također neodoljive najezdi puževa.
Među narodnim sredstvima protiv puževa u povrtnjaku su i obične fizičke barijere: pilovina, gruba kora od drveta, vapno, oštri šljunak ili izlomljene kore od jajeta. Sve to skida sluz s puževih stopala i onemogućava im kretanje pa puževi ugibaju od dehidracije. Dosta je efikasna i barijera (ograda) od tankoga bakarnog lima. Ona se ukopava na dubinu od osam centimetara u tlo, a visoka je oko 25 centimetara. Na puževe ograda djeluju odbojno jer prema vlažnom stopalu puževa bakar stvara električni naboj, koji tjera nametnike. Bakarne trake posebno su djelotvorne na mjestima gdje povrtnjak treba obraniti od vanjske najezde puževa s okolnih livada, živica ili zapuštenih travnjaka.

Od jedne pive nisu otišli, ali od gajbe možda i oče!
komar is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 16:46.