Natrag   Forum.hr > Društvo > Svijet oko nas > Poljoprivreda

Poljoprivreda Kako privređivati plodovima zemlje

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 13.02.2011., 10:49   #21
Ja sam ta i ide mi!
__________________
#HoldMyRakija
Leteća is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.02.2011., 17:10   #22
Evo mene,nisam mogao prije da odgovorim.Ovako kod mene je jako veliki problem moja mama, još uvjek je osoba koja nemože bez motike,ašova i ostalih alatki.Sa poljoprivredom sam od malih nogu,završeno i isto takvo školovanje te i profesija.Početak je bio vrlo težak i naporan,teško nekome možeš nametnuti svoje da bez osnovne i dopunske obrade možeš nešto uspješno posaditi.Tako sam je jedne prilike poslje košnje travnjaka,usitnjenu travu raširio između redova paprike.Nije bilo dovoljno trave pa sam iskoristio i neke korovske biljke koje nisu bile pod sjemenom.Komentare i reakcije sam odavno zaboravio,ali isto tako komentare i reakcije nakon nekog vremena su bile jako pozitivne i iznenađujuče od istih osoba.Iz godine u godinu rezultati su se sve bolje pokazivali,ali rekoh teško je to nekome tako lagano izbaciti iz glave da se korištenje motike,ašova i sličnih alatki svede na minimum.Tako da i sam nekada poludim i ostavim pa neka se pati i radi po svome.Pokazao sam se u proizvodnji krumpira pod debelim slojem napola trule sitne slame,visine svojih cca 1metra , sa slojevitim dodavanjima slame kroz cjelu vegetaciju.Mladi krumpir smo dosloce brali,jednostavno razgrneš slamu i bereš krumpir,čist,bez zemlje.Zašto biti jednostavno kada može biti složeno.I dalje se sadi krumpir klasično u zemlju a poslje zagrtanja koristim malč.Ono prvo nevalja.Dobro! Kod drugih povrtnih kultura situacija je ipak malo bolja,ali opet nemože bez motikanja.ali ovdje se koristi malč odmah poslje nicanja.Kod sjetve mahunarki i u tome sam pokazao da se može bez motikanja,izvučeš redove u redove posiješ.Na posijano nabacaš malč i ono kako niče i raste izlazi bez problema van.Ali opet čemu jednostavno kada može teže.I ovdje se koristi malč tek kada se bespotrebno jednom okopa.Kod sitnozrnh povrtnica tu malč može tek kada iznikne i formira dobro vidljive redove. I takvo korištenje malča ima pozitivno djelovanje na tlo,kroz tih godina struktura tla se jako promjenila na dobro.Kakvo bi li bilo da se nije koristila osnovna obrada tla i okretao taj površinski humus u malo dublje slojeve.Nekada je bilo onako normalno tlo ali sada je to toliko rahlo i propusno da vilama možeš krumpire vaditi. Ako želite iz travnjaka napraviti kvalitetno tlo za bašču,a imate nekoliko godina vremena najjednostavnije kupite što deblju crnu foliju i prekrite tu površinu koju želite.Na foliju postavite neka otežanja da je vjetar ne odnese,poslje nekog vremena tih nekoliko godina,imate vrlo kvalitetan humus od nekoliko cm.
zvonahr is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.02.2011., 17:33   #23
Quote:
Leteća kaže: Pogledaj post
Ja sam ta i ide mi!
Daj malo opiši svoja iskustva, ovako tvoj post nema neke konstruktivne svrhe.
__________________
Puštanjem sebe ono što jesam, postajem ono što želim biti.
Graham is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.02.2011., 15:14   #24
Quote:
Drug Mile kaže: Pogledaj post
Zna li netko, koliko bi išlo sijena po kvadratu vrta? Imam 800m2 livade i pripremio bih ju za sadnju vrta druge godine, pa bih probao na ovaj način. Razmišljam naručiti 100 bala sijena, bala je oko 12-15 kila,
Juhuuu sad imam i sama jasniju sliku o sijenu našla sam iz knjige "vrt bez motike":
Jedno se pitanje često ponavlja: koliko je materijala potrebno da se započne sa steljom debljine 20 cm, kakvu ja zagovaram. Richard Clemence smatra da je 25 bala sijena težine po 20 kg minimum za područje veličine 15 x 15 m - odnosno oko pola tone rasutog sijena.

E, na tvojih 800 m - nije to jeftin sport !
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.02.2011., 15:34   #25
Quote:
zvonahr kaže: Pogledaj post
Ako želite iz travnjaka napraviti kvalitetno tlo za bašču,a imate nekoliko godina vremena najjednostavnije kupite što deblju crnu foliju i prekrite tu površinu koju želite.Na foliju postavite neka otežanja da je vjetar ne odnese,poslje nekog vremena tih nekoliko godina,imate vrlo kvalitetan humus od nekoliko cm.
Moć navika je gadna stvar. Zasjalo je malo sunce i pošla sam pogledati u vrt i kao i obično uhvatila se ja čupanja korova i bacanja iz vrta iako sam drugu stranu vrta stavila pod lišće i travu. Uhhhhh - ne čudim se vašoj mami - imam volju i iskustva drugih ali trebat će mi i vremena.

Pošto imam ograđene vrtove ovo bi stavila pod stelju za budućnost... zato me zanima jel mislite da bi trebala isto kao što navodi Ruth staviti stelju 20 cm i na to lijepo ovu crnu foliju ili? Hvala vam na podršci - ovo vaše sa folijom mi se isto sviđa pa ću i to uključiti u svoj program rada

Quote:
Leteća kaže: Pogledaj post
Ja sam ta i ide mi!
Thanks - ovo je zaista super ako ste vi ta koja bez oranja i kopanja bere povrće a da se kod na beeeeree to znamo i da večina ljudi jede povrće bez oranja i kopanja i to je normalno!

Zadnje uređivanje komar : 14.02.2011. at 15:40.
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.02.2011., 18:38   #26
Ovo sa folijom se zove SOIL SOLARIZATION, mislm da naši dr.med.sc. akademici agronomi nisu još ništa napisali o tome , jer oni još puno toga moraju naučiti.
Ukucaj u jutube soil solarization i sve je lijepo objašnjeno.
Skraćeno:
Navlažiš zemlju sa vodom - JAKO
Pokriješ sa prozirnom plastikom , i ostaviš oko mjesec i pol dana da ga prži sunce, što duže to bolje
Nakon toga nemaš više korova, bolesti i kukaca u zemlji
__________________
thinking is difficult, therefore let the herd pronounce judgment
diabolica is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.02.2011., 19:13   #27
Društvo drago, baš ste genijalni! Mislim da u svakoj vašoj ima mudrosti!

http://i75.servimg.com/u/f75/11/85/48/08/th/110.jpg

Društvena skrb je nekako zakazala pa dok oru i kopaju po državnom proračunu mi se moramo nekako prehraniti .
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.02.2011., 15:27   #28
Ekološka proizvodnja, Marija Vrdoljak, dipl.inž.: Pokrivala za plastenike moraju biti na bazi polietilena, polipropilena, dok upotreba PVC-a (polivinilklorida) nije dopuštena!

Pitam se da li se koristi svaka plastika za pokrivanje zemlje bilo ona prozirna ili crna ili i tu je pravilo kao za plastenike?
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.02.2011., 11:21   #29
Quote:
komar kaže: Pogledaj post
Juhuuu sad imam i sama jasniju sliku o sijenu našla sam iz knjige "vrt bez motike":
Jedno se pitanje često ponavlja: koliko je materijala potrebno da se započne sa steljom debljine 20 cm, kakvu ja zagovaram. Richard Clemence smatra da je 25 bala sijena težine po 20 kg minimum za područje veličine 15 x 15 m - odnosno oko pola tone rasutog sijena.

E, na tvojih 800 m - nije to jeftin sport !
Da, koliko je materijala potrebno? Vjerojatno nema druge nego početi pokrivati, kako se korov pojavljuje nabacivati još, i na kraju će nekome trebati više, nekome manje. Ovisi dosta i o materijalu za malčiranje.

I meni je izgledalo kao skup sport, ali trošak je gotovo jednokratan, bar u mom slučaju. Sijeno mi treba sada jer ga nema po poljima ni za lijek. Kako bude ljeto odmicalo, imam svoju livadu koju ću kositi. Imam malo šume gdje mogu nešto lišća nagrebati. Neće ni tlo biti uvijek prazno, sadim voćke i višegodišnje povrće. Kad vegetacija bude dovoljno gusta, biti će malo prostora za malčirati između, a za to ću valjda uvijek imati dovoljno materijala. Nije ni svaki korov korov, ima korisnih biljaka koje smatramo korovom. Recimo dinamički akumulatori, oni koji dubokim korjenjem vuku minerale iz "podzemlja" i ugrađuju ih u svoje lišće. Takve biljke je bolje redovito kositi i malčirati njihovim lišćem nego ih pokušavati iskorjeniti.

Ovo dizajniranje vrta je poput sastavljanja vrlo složene slagalice, traži puno rada u početku ali na kraju rezultat ne bi smio izostati. Meni recimo ne odgovara plastična folija, mislim da bih njome u vrtu uništio organizme koji su mi dragocjeni, isto kao i s kopanjem. Stalnim malčiranjem organskim materijalom hranim zemlju, štitim je od sunca i kiše, spriječavam isušivanje, ograničavam pojavu korova.

Problem će biti puževi, ali o tom po tom. Jedna barica s žabama bi mogla pomoći u kontroli populacije puževa, ma za sad još nemam takvih briga, još nemam ni sijeno
Drug Mile is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.02.2011., 00:33   #30
Quote:
Drug Mile kaže: Pogledaj post
...Ovo dizajniranje vrta je poput sastavljanja vrlo složene slagalice, traži puno rada u početku ali na kraju rezultat ne bi smio izostati.
S tim uvjerenjem i ja krećem u ovaj posao. Ni ja nemam sada ništa od trave. Gradski čovjek kad dođe na selo nezna kud bi sa travom pa nakon svake košnje sam ju spaljivala u ogromnoj bačvi. Nešto sam stavljala za kompost, ali uglavnom sam se oslanjala na gnoj stajski, gnojenje koprivama, te zalijevanje "čajevima" od kopriva i lavande... Od ove godine idem po drugom programu u vrtu, a novoosnovano područje za povrće ću "tapicirati" sa pokošenim...

Folija ima svoju ulogu i vrijednost u povrtlarstvu, ali moje povrtlarstvo je zapravo nadomjestak manjka u kućnom buđetu. Pošto moram rezati suvišne troškove kao naša Vlada - na žalost folija mi nije u programu potrošnje, ali dobro je sve znati. Pokušaj smanjenja troškova za gnojenje zemlje je rezultiralo ovim da koristim travu - kupujem ga, a on košta! Kako povećavam zemlju koju obrađujem tako se i povećavaju potrebe za stajskim gnojem.

Kad bi preko ljeta čistu zemlju prepržila pod najlonom, a onda od jeseni sve pripremila za novu hranidbu zemlje sa steljom od 20 cm - što bi izgubila takvom obradom kad veliš: mislim da bih njome u vrtu uništio organizme koji su mi dragocjeni. To neću napraviti ni iz financijskih ni iz praktičnih razloga - nemam volju dva puta slagati istu travu po terenu što bi morala kad bi prvo spremala za stelju, a onda nakon najlona prekrivala. Zanima me ako mi padne na pamet u bućnosti - što da očejujem od tog postupka.
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.02.2011., 10:27   #31
Quote:
komar kaže: Pogledaj post
Zanima me ako mi padne na pamet u bućnosti - što da očejujem od tog postupka.
Zanima te zašto neću koristiti najlon? Pa pomišljao sam na to, ima doduše i manje agresivnih tehnika, recimo stari tepisi. Nemam ni jedno ni drugo, pa neću koristiti ništa osim sijena, ali ima i drugh razloga. Zemlja je živo biće, ili zajednica živih bića, kako god definirali. Nije obična smjesa minerala, i nije ju moguće opisati ni najdebljom knjigom ikad napisanom. Govorim o pravoj zemlji, ne onome u čemu rastu komercijalni voćnjaci i povrtnjaci. Bio vrtlar ovisi o postojanju cijelog spektra života u zemlji, nije mu dovoljna samo smjesa minerala i vode. Ako odlučiš da nećeš prskati otrovima protiv štetnih organizama, onda ovisiš o njihovim predatorima koji bi ih trebali održavati u ravnoteži. Ako prženjem zemlje pobiješ korisna bića, zemlja će ti se osvetiti velikim brojem štetočina na bilju. To je samo jedan razlog, a ima ih sigurno još.

Uostalom, zašto na plantaži voća ili povrća imaju problema s bolestima, a u šumi takvih problema nema? Razlika je o životu koji postoji u jednom slučaju, a u drugom ne postoji. Slično je s prekopavanjem zemlje, što se više kopa, manje je života u njoj. Vjerojatno bi vrt preživio jedno ili dva paljenja ili prekopavanja, ali pitanje je isplati li se uništiti život pa onda čekati da se on vrati u zemlju, ili odabrati metodu koja ga niti neće uništiti.

Evo tako ja gledam na to.
Drug Mile is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.02.2011., 14:02   #32
Quote:
Graham kaže: Pogledaj post
Daj malo opiši svoja iskustva, ovako tvoj post nema neke konstruktivne svrhe.
pa opisuje coek permakulturu, tj neke osnove
Marica Carica is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.02.2011., 14:10   #33
Quote:
komar kaže: Pogledaj post
za puževe vele (nisam isprobala jer ih na sreću nisam susretala) da treba staviti posudu sa pivom! Jednom sam posadila krumpir na kompostu od šampinjona - imala sam divnu tamnozelenu cimu od krumpira visoku dva metra a krumpirića tu i tamo znači slama od bukovača je dobra...
piva funkcionira
jako dobro
bilo kakva, najjeftinija je jednako dobra

samo treba svaki dan skupiti puzeve, jer to je valjda puzji-auswitz i koma je za vidjeti
ako posudice sa pivom nisu natkrivene poslije kise se piva razrijedi i vise ne valja, pa treba zamijeniti
Marica Carica is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.02.2011., 14:16   #34
Quote:
diabolica kaže: Pogledaj post
Ovo sa folijom se zove SOIL SOLARIZATION, mislm da naši dr.med.sc. akademici agronomi nisu još ništa napisali o tome , jer oni još puno toga moraju naučiti.
Ukucaj u jutube soil solarization i sve je lijepo objašnjeno.
Skraćeno:
Navlažiš zemlju sa vodom - JAKO
Pokriješ sa prozirnom plastikom , i ostaviš oko mjesec i pol dana da ga prži sunce, što duže to bolje
Nakon toga nemaš više korova, bolesti i kukaca u zemlji
?
ne znam koliko je to dobro jer pobije sigurno i dobre organizme, no s obzirom da nisam upoznata sa istim dopustam da grijesim

jel moze ta solarizacija zimi, kao priprema za iducu sezonu
Marica Carica is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.02.2011., 04:24   #35
Quote:
Marica Carica kaže: Pogledaj post
?jel moze ta solarizacija zimi, kao priprema za iducu sezonu
Ako staviš na google solarizacija tla - dobit ćeš sliku o tome kod nas, znanost sve zna, a ja volim biti seljak.

Čitam neki dan "Antistresno mikrobiološko gnojivo i poboljšivač tla" - i vidim da onima koji se bave povrstlarstvom profesionalno - nikada nije dosadno!

... visokokvalitetno gnojivo za ekološku proizvodnju bilja... daje snagu samoj biljci... povećati će otpornost biljke na stres od hladnoče i od ozeblina te na uvjete suše i vručina. Kad sve to čitam više ni neznam koji faks bi trebala završiti da mogu uzgajati mrkvu i paradajz - medicinu?

Solarizacija tla: ...jedan od najsnažnijih prirodnih proizvoda za solarizaciju tla... igra znanosti, a u prvi mah sam pomislila da je to sunce i najlon!

...mikrobiološki proizvod obogaćen bakterijom... i opet znanstvenici kreiraju bakterije protiv bakterije, a ja kao seljak kak da znam gdje je dobro za mene.
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.02.2011., 15:29   #36
Nekada davno sam pročitala knjigu: Renate i Zdravka Dajčbar - Alternativno poljodjelstvo. U to vrijeme još sam poslije posla šetala ulicama Zagreba, ispijala kavice sa društvom i maštala o putovanjima svijetom. Tada mi nije palo na pamet da pogledam knjigu koju oni navode "Vrt bez motike" - a evo sada sam se konačno sjetila da povežem te dvije knjige

Ovi autori mi razbijaju iluziju o vrtlarenju bez motike i slikom pokazuju ovo kamo ja želim doći - ma možda do osamdesetih godina, koliko je vrtlarica bez motike bila stara kad je pisala onu knjigu, uspijem i ja bez motike
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.03.2011., 15:38   #37
Evo me s detaljima.

Prve godine sam ručno obrađivala dio vrta - vilama kopačicama prorahlila zemlju, pa sjela na istu, čupala korijenje kupina i slične gadosti. Onda bih posijala, pa prekrivala malčem (uglavnom od počupanog i posušenog korova, nisam imala za slamu). I to ne gomilom malča kao teta Ruth, nego puno manje. To je zaštitilo zemlju od najgorih suša, zalijevala sam jednom tjedno ili rjeđe. Točno sam mogla vidjeti kako je malčirana zemlja lijepo vlažna i rahla, puna guhavica, a ona nemalčirana suha jadna i ispucala. Puževa nisam imala.

Druge godine sam maknula malč na proljeće da se zemlja malo posuši, sijala i vraćala malč između biljčica kad bi se pojavile. Gnojila sam samo paradajze koprivom. Sve mi je uspijevalo, samo nisam bila prezadovoljna kupusnjačama - ispale su prilično jadne.

Sad sam u očekivanju svoje treće vrtlarske godine. Nažalost, morala sam pozvati bager jer je zemlja bila neravna zbog građevinskih radova i puna korijenja smreka koja je sadio bivši vlasnik. Zato ću uskoro morati preorati jer je zemlja jako zbijena. Nažalost, nisam mogla drugačije.

Općenita preporuka i jest da jako zapuštenu zemlju treba jednom preorati, a tek onda krenuti s blažim metodama.

Ipak, ostao mi je dio vrta koji su strojevi zaobišli, pa se sad tamo igram, čupam korove, radim kamenjar, kotače za začine i slične stvari...

Na dio preoranog planiram sijati zob, između ostalog baš zato da bih imala materijala za malč, a i zato što njegovo korijenje odlično rahli zemlju (zrnje će uglavnom pojesti kokice).

Vrt bez motike mi je bio inspiracija, ali već sam na temi o eko-uzgoju pisala da ne treba sve slijepo kopirati jer imamo drugačije tlo i klimatske uvjete nego ondje gdje je knjiga pisana.

Mislim i da se ne treba opterećivati sa tim sumanutim količinama slame (mislim da Ruth Stout preporučuje sloj od 20 cm) i da je dovoljno manje. Recimo, onako kao što radi Kornelija u zadnjih pet minuta Plodova zemlje.

Čula sam da je malč idealan za krumpir, da ga je dosta samo pobacati po zemlji/korovu i pokriti sijenom/slamom, no s krumpirom još nemam nikavih iskustava. Ljudi s kojima sam o tome pričala vrlo su zadovoljni.
__________________
#HoldMyRakija
Leteća is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.03.2011., 15:51   #38
Hvala, leteća!
Drug Mile is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.09.2011., 02:00   #39
Quote:
Leteća kaže: Pogledaj post
Evo me s detaljima.

Prve godine sam... Ipak, ostao mi je dio vrta koji su strojevi zaobišli, pa se sad tamo igram, čupam korove, radim kamenjar, kotače za začine i slične stvari...

...

Mislim i da se ne treba opterećivati sa tim sumanutim količinama slame (mislim da Ruth Stout preporučuje sloj od 20 cm) i da je dovoljno manje. Recimo, onako kao što radi Kornelija u zadnjih pet minuta Plodova zemlje.

Čula sam da je malč idealan za krumpir, da ga je dosta samo pobacati po zemlji/korovu i pokriti sijenom/slamom, no s krumpirom još nemam nikavih iskustava. Ljudi s kojima sam o tome pričala vrlo su zadovoljni.
Hvala Ti na iskustvu koja si podijelila s nama! Ove godine sam bila zauzeta jednom bebom pa nisam bila spremna puno toga mijenjati i usavršavati - Dio vrta koji mi je bio prekriven lišćem par mjeseci - u proljeće sam otkrila i imala sam divnu rahlu zemlju. Drugi dio je MM lijepo štihao i obradila sam klasično.

U ovim uvjetima jedino što imam cijelo ljeto je paradaj i još ga imam. Eksperimentalno sam nakon presađivanja paradajza na stalno mjesto 5 biljaka okružila slojem suhe trave i moram reči da su mi biljke uz zemlju trunule i deformirale se! Nešto griješim.... neznam što. Vrt sam klasično okopavala i zaljevala vodom, čajem od kopriva i lavande ili gnojivom od kopriva.

Redovito sam jedino ogrtala sa debljim slojem trave voćnjak. Oko stabala sam iza svake košnje pojačavala sloj. Poučena paradajzom prstenasti krug od trave sam stavila 20-tak cm od stabla. Definitivno je urod bio bolji, krupniji, a urod jabuka koje su do sada davale ploda svake druge godine me iznenadio.

Ruže kraj kuće kojima sam cijelu zimu do proljeća dodavala pokrov od kora banana, ostataka mrkve, lišćem i dr. predivno bogato non-stop cvjetaju!

Zadnje uređivanje komar : 17.09.2011. at 02:09.
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.09.2011., 14:08   #40
U ovim uvjetima jedino što imam cijelo ljeto je paradaj i još ga imam. Eksperimentalno sam nakon presađivanja paradajza na stalno mjesto 5 biljaka okružila slojem suhe trave i moram reči da su mi biljke uz zemlju trunule i deformirale se! Nešto griješim.... neznam što. Vrt sam klasično okopavala i zaljevala vodom, čajem od kopriva i lavande ili gnojivom od kopriva.

Redovito sam jedino ogrtala sa debljim slojem trave voćnjak. Oko stabala sam iza svake košnje pojačavala sloj. Poučena paradajzom prstenasti krug od trave sam stavila 20-tak cm od stabla. Definitivno je urod bio bolji, krupniji, a urod jabuka koje su do sada davale ploda svake druge godine me iznenadio.

Ruže kraj kuće kojima sam cijelu zimu do proljeća dodavala pokrov od kora banana, ostataka mrkve, lišćem i dr. predivno bogato non-stop cvjetaju![/QUOTE]


strašno sam zainteresirana za vrt bez motike, iako to ne mogu objasniti MM jer on naprosto ne može shvatiti da u jesen ne trebamo preštihati. Dakle, na jesen ću iščupati ostatke od povrća. Vrt je uglavnom prekriven i korovom i sad ne znam šta napraviti - da li ostaviti taj korov da "prezimi" ili ga vaditi van? Šta staviti na zemlju da to ostane do proljeća? Posipati kvarcnim pijeskom, humusom, pa onda staviti neki malč i da to tako stoji do proljeća? I sta onda kad dođe proljeće? Samo prorahliti zemlju i sijati i to je to? Jasno mi je malčiranje na proljeće oko biljaka, samo ne kuzim tu pripremu na jesen....
Isto tako, imam mladi voćnjak, još nema uroda, a uredno ga kosimo...znači li to da bih trebala to svježe pokošeno lijepo skupiti i staviti oko voćaka ili prije posušiti?

I da, da li netko zna gdje se u okolici Zagreba može kupiti bala sijena ili slame?
Zahvalna sam za svaku informaciju..(a i kupit ću si knjigu...)
zunzara is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 15:57.