Natrag   Forum.hr > Društvo > Povijest

Povijest Politička, društvena, kulturna, univerzalna povijest.
Podforumi: Vojna povijest i tehnologija, Domovinski rat

Pogledaj rezultate ankete: Koliko je domorodaca živjelo na američkom kontinentu u trenutku Kolumbovog dolaska?
manje od 10 000 000 22 29.73%
10 000 000 - 20 000 000 11 14.86%
20 000 000 - 30 000 000 8 10.81%
30 000 000 - 40 000 000 5 6.76%
40 000 000 - 50 000 000 4 5.41%
50 000 000 - 60 000 000 2 2.70%
60 000 000 - 70 000 000 2 2.70%
70 000 000 - 80 000 000 1 1.35%
80 000 000 - 90 000 000 0 0%
90 000 000 - 100 000 000 2 2.70%
100 000 000 - 110 000 000 1 1.35%
više od 110 000 000 16 21.62%
Glasovatelji: 74. Ne možete glasovati u ovoj anketi

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 10.09.2013., 11:34   #81
I što i ako su došli do nekog otoka, što to znači?

Inke nisu ni Rimljanima bili sjena a ne tadašnjim Europljanima, što je vama...

A Amerika je najviše mogla imati 13 do 20 miliona stanovnika, sa jako malo visokih kultura
__________________
.
Michael Collins is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.09.2013., 22:02   #82
Pogledajte moje natuknice izvađene iz Cookova dnevnika. One govore o domorocima Oceanije.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Suradni...%A1ke_(2._dio))
Dubrovčanin is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.10.2013., 23:30   #83
http://www.youtube.com/watch?v=x58MR-McptM

evo zanimljiv film o indijanskim ratovima....
technotronic is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.10.2013., 11:49   #84
Još se uvijek u Americi slavi dan čovjeka koji je smislio plan porobljavanja domorodaca. U svakom slučaju, 12. listopada 1492. najvažniji je nadnevak u povijesti čovječanstva. Imao je goleme i dobre i loše posljedice. Prekosutra je 521. obljetnica prijelomnog događaja.

Mnoge američke države slave obljetnicu Kolumbovog otkrića Amerike kao službeni državni blagdan. Otkriće se dogodilo 12. listopada 1492., te se ponegdje neslužbeno slavilo od kasnog 18. stoljeća, a službeno se u nekim državama počinje slaviti u ranom 20. stoljeću. Godine 1992. Ujedinjeni narodi su namjeravali proslaviti 500. obljetnicu otkrića Amerike, ali se od toga odustalo uslijed zahtjeva domorodaca koji tvrde da je Kolumbovo otkriće začetak genocida golemih razmjera koji je počinjen nad njima. Otkriće Amerike se slavi u SAD-u pod imenom Kolumbov dan (Columbus Day), diljem Latinske Amerike pod imenom Dan rase (Día de la Raza), u Bahamima pod imenom Dan otkrića (Discovery Day), u Španjolskoj kao Dan španjolstva (Día de la Hispanidad) i Nacionalno slavlje (Fiesta Nacional), u Argentini kao Dan poštivanja kulturalne raznolikosti (Día del Respeto a la Diversidad Cultural) i kao Dan Amerike ili Panamerički dan u Belizeu (Day of the Americas/Pan-American Day)[1][2] i Urugvaju (Día de las Américas).

Kolumbov dan postao je službeni praznik u Coloradu 1906., a na cijelom ozemlju SAD-a 1934. godine.[3] Međutim, tradicija proslavljanja obljetnice otkrića Amerike postojala je još u kolonijalnom razdoblju. Godine 1792. New York City i ostali američki gradovi upriličili su proslavu povodom 300. obljetnice. Povodom 400. obljetnice 1892. predsjednik Benjamin Harrison pozvao je ljude slaviti. Tijekom 400. obljetnice nastavnici, propovjednici, pjesnici i političari organizirali su mnoge ceremonije izražavajući tako svoje domoljublje. Slavilo se državljanstvo, podrška ratovanju iz domoljubnih pobuda, podrška čuvanju granica, važnost odanosti naciji i društveni napredak.[4][5][6] Katiličko doseljeništvo se sredinom 19. stoljeća bPerformers, Bands, and Red, White and Green on Fifth Avenue in NYC Columbus Day Parade borilo protiv diskriminacije katoličkih doseljenika. Tako su se irski iseljenici prozvali Kolumbovim vitezovima implicirajući na to da je katolik otkrio Ameriku. Mnogi doseljenici iz Italije promatrali su slavljenje Kolumbovog dana kao slavljenje svog naslijeđa. Od 1971. obljetnica otkrića Amerike i stvaranja američke monarnice (13. listopada 1775.) slave se drugog ponedjeljka u listopadu. Banke, poštanska služba, većina škola i velikih saveznih agencija ne radi na Kolumbov dan.

Proslavljanje je drukčije u različitim saveznim državama. Ponegdje je popraćeno velikim povorkama. San Francisco ima najdugotrajniju neprekinutu tradiciju. Paradu povodom Kolumbova dana organizira zajednica Amerikanaca talijanskog podrijetla još od 1869., a osnovao ju je Nicola Larco.[7] New York organizira najraskošniju proslavu.[8][9][10] Kolumbov dan slavi se i u Portoriku, a na Američkim Djevičanskim otocima se Kolumbov dan slavi usporedo s Danom portorikanskog prijateljstva. U Virginiji se usporedo s Kolumbovim danom slavi i Dan jorktaunske pobjede, u spomen na opsadu Yorktowna u Američkom ratu za neovisnost 1781. godine.[11] Havaji, Aljaska[12] i Južna Dakota ne slave Kolumbov dan. Havaji istodobno slave Dan istraživača u spomen na polinežansko otkriće Havaja.[13] Preimenovanje neslužbenog praznika nije zadovoljilo prosvjednike protiv proslavljanja otkrića. Južna Dakota slavi umjesto Kolumbovog dana Domorodački dan (Native American Day).[14] U Iowi i Nevadi Kolumbov dan nije službeni blagdan. Jedan od razloga je što je nedugo zatim Dan Nevade. Kalifornija i Teksas ukinuli su plaćeni odmor državnim činovnicima povodom Kolumbova dana.[15][16][17] Grad Berkeley, Kalifornija preimenovao je 1992. Kolumbov dan u Domorodački dan (Indigenous People's Day).[18] Isto su učinili i Sebastopol, Santa Cruz i Dane County, Wisconsin.[19] Neke domorodačke skupine umjesto Kolumbova dana slave Domorodački dan ili dan svoga plemena. Navajo su zamijenili Kolumbov dan Danom suvereniteta Navajo naroda 4. travnja.

U mnogim latinoameričkim državama obljetnica Kolumbova otkrića slavi se kao Dan rase (Día de la Raza), u spomen na prvi kontakt Europljana i američkih domorodaca. Počeo se slaviti u Argentini 1917. godine, u Venezueli i Kolumbiji 1921., u Čileu 1922. i u Meksiku 1928. Obljetnica je pod ovim imenom slavljena i u Španjolskoj do godine 1957. U Venezueli je 2002. Dan rase preimenovan u Dan domorodačkog otpora (Día de la Resistencia Indígena). Hispanoamerikanci, državljani SAD-a, također običavaju slaviti Dan rase. Godine 1994. u Kostarici je Dan rase preimenovan u Dan kultura (Día de las Culturas) kako bi se dalo do znanja da je stapanje domorodačkih, europskih, afričkih i azijskih kultura pridonijelo stvaranju kostaričke i latinoameričke kulture.

Od 1921. do 2002. Venezuela je poput ostalih latinoameričkih država slavila Dan rase koji je ustanovio predsjednik Juan Vicente Gómez. Godine 2002. pod predsjednikom Hugom Chávezom praznik je preimenovan u Dan domorodačkog otpora u spomen na opiranje domorodaca nasilju europskih pridošlica. Hugo Chávez, predsjednik Venezuele, pozvao je 2003. stanovnike Latinske Amerike ne slaviti Kolumbov dan s obzirom da je otkrićem Amerike 1492. počeo genocid stranih, europskih, osvajača, koji su se ponašali gore od Hitlera. "Kolumbo je bio na čelu najvećeg osvajanja i genocida u povijesti čovječanstva", izjavio je predsjednik Chávez u Caracasu na sastanku predstavnika domorodaca iz svih dijelova zemlje. "Mi, građani Venezuele i Latinske Amerike nemamo razloga slaviti Kolumba", ustvrdio je Chávez te ocijenio da su španjolski, portugalski i drugi osvajači svakih deset minuta masakrirali jednog domoroca. Za španjolske osvajače, kao što su Hernán Cortés i Francisco Pizarro, rekao je da su gori od Hitlera.[20] 12. listopada 2004. provladini aktivisti prevrnuli su Kolumbov kip u Caracasu i išarali ga grafitima. Na pročaveškoj svemrežnoj stranici Aporrea napisano je: "Baš kao i kip Saddama u Bagdadu, tako je pao i kip Kolumba tiranina 12. listopada 2004. u Caracasu." Poznato rušenje kipa Saddama Husseina u Bagdadu zbilo se prethodne godine.[21]

Od 1987. u Španjolskoj se obljetnica Kolumbova otkrića slavi kao Nacionalno slavlje (Fiesta Nacional) ili Nacionalni dan. Prije toga slavilo se Dan španjolstva (Día de la Hispanidad), u spomen na osnivanje međunarodne hispanske zajednice. Kraljevskim dekretom 1981. godine Dan španjolstva proglašen je nacionalnim praznikom. Od 2000. 12. listopada je ujedno i Dan oružanih snaga, te se proslavlja vojnom paradom u Madridu. Obljetnica Kolumbova otkrića u Španjolskoj se s entuzijazmom slavi paradama, marševima i sličnim događajima.
Dubrovčanin is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.10.2013., 11:59   #85
uh...sad sam se sjetio serije Sopranos i jedne epizode o tome..ekipa iz Sopranosa su bili ''protest brejkeri''
__________________
Don’t be a follower be a student!
osaki ni douzo!-ie ie douzo osaki ni!
rokurota is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.10.2013., 22:15   #86
Obavezno pročitati Bury My Heart At Wounded Knee, koga zanima zadnja faza "pacifikacije" sjevernoameričkih domoradaca.

Fascinanto je kako, premda je knjiga pisana iz "pro-native" perspektive, u skoro svim slučajevima vidljivo da je do sukoba i masakra došlo nizom nesporazuma, nesposobnosti, a veoma rijetko genocidnih namjera od strane bijelaca. Naravno, to ništa ne opravdava, nego samo govori o ljudskoj prirodi.

Vjerojatno je slično bilo i u Južnoj Americi, na kraju krajeva čak i najveći sadisti među kolonizatiroma bi sigurno rađe imali hrpetine robova nego leševa.

Kad je Afrika u pitanju, mislim da je jedino što se može podvesti pod planirani genocid gušenje ustanka Herrero naroda od stane Nijemaca u zapadnoj Africi...

http://en.wikipedia.org/wiki/Herero_...maqua_Genocide
__________________
lemonzoo kaže:
nije zabranjeno iznositi argumente u korist ruske invazije, sve dok se netko ne naslađuje nad ubijanjima i sličnim stvarima, i dok se ponaša civilizirano
IamBlackShip is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.10.2013., 19:30   #87
Quote:
IamBlackShip kaže: Pogledaj post
Obavezno pročitati Bury My Heart At Wounded Knee, koga zanima zadnja faza "pacifikacije" sjevernoameričkih domoradaca.

Fascinanto je kako, premda je knjiga pisana iz "pro-native" perspektive, u skoro svim slučajevima vidljivo da je do sukoba i masakra došlo nizom nesporazuma, nesposobnosti, a veoma rijetko genocidnih namjera od strane bijelaca. Naravno, to ništa ne opravdava, nego samo govori o ljudskoj prirodi.
Vin Deloria - Custer Died for Your Sins...se nebi sa tobom slozio..
jasno..on (Vin) je native aktivist..


Quote:
IamBlackShip kaže: Pogledaj post
Kad je Afrika u pitanju, mislim da je jedino što se može podvesti pod planirani genocid gušenje ustanka Herrero naroda od stane Nijemaca u zapadnoj Africi...
nekako preferiram Congo i Marka Twaina u obrani Leopolda

mark
__________________
Don’t be a follower be a student!
osaki ni douzo!-ie ie douzo osaki ni!
rokurota is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.10.2013., 20:01   #88
One gluposti s zabranom proslave Dana Kolumba su doista po meni srž problema u kojem se nalaze bijeli zapadnjaci s tim suludim osječajem krivnje...

Niti su bijeli zapadnjaci izumili ropstvo, ali su ga prvi ukinuli.

Niti su izumili patrijahat, ali su prvi dali prava glasa ženama.

Niti su izumili diktaturu, dapače, izummili su demokraciju...

A ti ako ti je čovjek koji je stvorio otkrićem posredno Ameriku negativac, e onda se smaouini i daj Indijancima da ponovo vladjau njome, smao što bi u u Sjevernoj Americi i bez bijelaca bilo manje od 20 milijuna Indijanaca danas, jer lovci-sakupljači ne mogu imati veliki porast stanovništva
__________________
.
Michael Collins is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.10.2013., 20:12   #89
promasio si point Collinse..hvatas se stalno za taj ''white guilt''..
nego o kojim ti lovcima-sakupljacima pricas udanasnje vrijeme

__________________
Don’t be a follower be a student!
osaki ni douzo!-ie ie douzo osaki ni!
rokurota is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.10.2013., 01:25   #90
Quote:
rokurota kaže: Pogledaj post
promasio si point Collinse..hvatas se stalno za taj ''white guilt''..
nego o kojim ti lovcima-sakupljacima pricas udanasnje vrijeme

U današnje vrijeme ih još ima u Africi a Indijanci u Sj. Americi bi to bili da nije bilo dolaska bijelaca
__________________
.
Michael Collins is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.10.2013., 10:15   #91
Quote:
Michael Collins kaže: Pogledaj post
U današnje vrijeme ih još ima u Africi a Indijanci u Sj. Americi bi to bili da nije bilo dolaska bijelaca
i zasto je lose biti lovac-sakupljac? pa i u danasnje vrijeme?
zelis rec da ako si slab onda si podoban za ''samaranje'' he he...?

uostalom nebi svi bili sakupljaci-lovci..nekima je i poljoprivreda kao i ribarenje bio prvo zanimanje..

__________________
Don’t be a follower be a student!
osaki ni douzo!-ie ie douzo osaki ni!
rokurota is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.10.2013., 18:01   #92
Quote:
Dubrovčanin kaže: Pogledaj post
Pogledajte moje natuknice izvađene iz Cookova dnevnika. One govore o domorocima Oceanije.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Suradni...%A1ke_(2._dio))
zanimljiva natuknica o Tahitiju.... čini mi se da opisuje zombije....



Na tom otoku ima nekoliko izvanrednih muškaraca, kojima je koža bjelja nego i u kakva Europljanina, samo imaju neku mrtvačku boju, kao nos bijeloga konja. Oči, obrve, kosa i brada također su im bijeli. Tijela su im više-manje obrasla nekakvim bijelim maljama. Koža im je pjegava, te su neki dijelovi znatno bjelji od drugih. Kratkovidni su. Oči su im počesto pune sluzi. Kao da su uvijek bolesni te nemaju ni duševne svježine ni okretnosti, koju smo opazili u drugih domorodaca. Na cijelom otoku vidio sam samo 3-4 takvih, a i ti su bili starci.
technotronic is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.10.2013., 12:22   #93
Quote:
Michael Collins kaže: Pogledaj post
One gluposti s zabranom proslave Dana Kolumba su doista po meni srž problema u kojem se nalaze bijeli zapadnjaci s tim suludim osječajem krivnje...

Niti su bijeli zapadnjaci izumili ropstvo, ali su ga prvi ukinuli.

Niti su izumili patrijahat, ali su prvi dali prava glasa ženama.

Niti su izumili diktaturu, dapače, izummili su demokraciju...

A ti ako ti je čovjek koji je stvorio otkrićem posredno Ameriku negativac, e onda se smaouini i daj Indijancima da ponovo vladjau njome, smao što bi u u Sjevernoj Americi i bez bijelaca bilo manje od 20 milijuna Indijanaca danas, jer lovci-sakupljači ne mogu imati veliki porast stanovništva
Kolumbo je začetnik genocida. Iako je prvi kontakt u listopadu bio miroljubiv, sukobi su počeli već krajem prosinca. 25 godina nakon Kolumbova iskrcavanja zbrisano je cjelokupno domorodačko stanovništvo Zapadnih Indija (današnjih karipskih država). Baš je Kolumbo smislio plan za porobljavanje domorodaca, a čim je došao konstatirao je u dnevniku kako su svi domoroci dobri i domišljati služitelji i kako ih se s 50 ljudi može držati u pokornosti i učiniti od njih što se god hoće.

Ovando je tijekom četvrtog Kolumbovog putovanja spalio 84 kasika, uključujući i Nacaonu, najveću gospodaricu otoka koju su svi štivali. Bio je pozvao poglavice na svečanost, a zatim ih je na izdaju zatvorio u istu kolibu u kojoj se svečanost održavala. Potom je kolibu zapalio, dok su vojnici ubijali ostale domoroce okupljene na trgu. I Mendez vidi kako je Ovandu to bilo prječe nego uputiti pomoć onome tko je ovaj svijet otkrio! Guverneri su u tim stranama preuzimali vlast upućujući domorocima proglas koji su sastavili najugledniji bogoslovi i pravnici onoga doba. Počinjući od Adama i Eve, navodili su kako je Bog odredio za gospodara i poglavicu cijeloga čovječanstva svetoga Petra i kako je njegovu nasljedniku dao moć i upravu nad svim dijelovima svijeta, nad kršćanima, nad Maurima, nad Židovima i nad poganima. on se zove papa, što će reći otac i gospodar neizmjerni. Nastavljali su: "Papa koji sada kraljuje dao je ovu zemlju oceansku sa svim što je na njoj i u njoj Njegovom Katoličkom Veličanstvu kralju Fernandu, kao što to proishodi iz pisama koja će vam se pokazati, ako to budete tražili. Po slovu toga Njegovo je Veličanstvo kralj i gospodar vaše zemlje. Vi ste dakle obvezni pokoravati se, a ja od vas tražim i naređujem vam uzeti dovoljno vremena i ozbiljno razmisliti o svemu što sam vam rekao, kako biste priznali Crkvu za vladaricu i upravljačicu cijelog svijeta, Njegovo Veličanstvo za kralja, a svetog Petra za papu u svoj njegovoj pravednoj moći i kako biste pristali da vas se obrati na našu svetu vjeru i primiti nauk od svetih ljudi koje vam papa šalje. Ako budete slijedili ovu svetu vjeru, dobro ćete učiniti i ispunit ćete svoju dužnost. U tom slučaju Njegovo Veličanstvo i mi prihvatit ćemo vas u ljubavi i dobroti i ostavit ćemo vas uz vaše žene i vašu djecu, lišene ropstva i u uživanju u posjedovanju vaših dobara. Ali, ako ne poslušate ili ako se oduprete ovim mojim savjetima, tada ću po Božjoj zapovijedi uporabiti protiv vas silu i povesti najbezobzirniji rat. Predložit ću vas pod jaram crkveni i kraljevski, oduzet ću vam žene i djecu i činiti od njih što mi kralj odredi. Osim toga, oduzet ću vam vaša dobra i nanijet ću vam svako zlo kolikogod budem mogao kao pobunjenicima koji otkazuju posluh svom zakonitom gospodaru. Unaprijed izjavljujem da će sva prolivena krv i sva zla koja proiziđu iz vašeg otpora pasti samo na vas, a nikako na Njegovo Veličanstvo ili na one koji meni služe. (citirano prema Jacob Wassermann, Christoph Columbus der Don Quijote des Ozeans, Berlin 1930)

„I tako na 24. ožujka godine 1495., krene iz Isabele u ratni pohod. Uza nj je bio i Guacanagari, koji mu je morao biti na pomoć, i koji je gorio od želje zadati nevolje svojim neprijateljima. Taj je pothvat bio prilično težak, jer su Indijanci sakupili više od stotinu tisuća, dok je Admiral vodio nešto više od dvije stotine pješaka i dvadeset konjanika i isto toliko brzih pasa. Poznavajući ćud i prirodu Indijanaca, nakon dva dana puta od Isabele Admiral podijeli vojsku sa svojim bratom poglavarom, kako bi s različitih strana napali ono mnoštvo raštrkano po poljima, budući uvjeren kako će ih strah, kad začuju kriku sa svih strana, natjerati u bijeg, a to su kasniji događaji i potvrdjeli. Kad su desetine pješaka s dviju strana napale indijansko mnoštvo, koje se počelo već cijepati poslije prvih snopova strijela i salve iz arkebuza, žestoko ih dohvatiše konjanici i psi, kako se ne bi opet sastavili. Tada se ti plašljivci dadu u divlji bijeg, tko ovamo, tko onamo, a naši za njima i posmicaše ih mnogo i izvršiše tolik pokolj, da su začas, Božjom pomoći, odnijeli potpunu pobjedu. Indijanaca je bilo sva sila mrtvih, druge su zarobili i potamanili, a Caonabo, glavni kasik među njima, bio je živ uhićen sa svojim sinovima i ženama. Kasnije je ovaj Caonabo priznao Admiralu da je poubijao onih dvadeset kršćana što su bili ostali nakon prvog putovanja kad su otkrivene Indije, s Aranom u Navidadu. Priznao je i kako je kasnije pod vidom prijateljstva žurno otišao u Isabelu, mada su naši znali s kakvim je namjerama išao, to jest vidjeti kako bi se taj grad što bolje mogao napasti i kako bi mogao učiniti ono što je učinio u Navidadu. Sve je to Admiral otprije znao, jer su ga drugi već bili izvijestili, i zato, kako bi ga kaznio za onaj zločin i za ovu drugu pobunu i podizanje ljudi protiv njega, Admiral ga je zarobio zajedno s još jednim bratom i sve poslao u Španjolsku, jer on sam nije htio izvršiti osudu nad jednom tako važnom osobom, a da prethodno to Kraljevi Katolički ne odobre. Njemu je bilo dovoljno što je kaznio druge, koji su bili među onima najgorima. Nakon što je ovaj bio zarobljen i postignuta pobjeda, kršćanima poče sve veoma dobro napredovati. Nije ih bilo više od 630, i to većim dijelom bolesnih, žena i djece, a Admiral je mogao cijelu godinu ići po svem otoku, a ne izvući mač iz korica. Priveo je sve takvom miru i posluhu da su se svi obvezali svaka tri mjeseca plaćati dažbinu Kralju i Kraljici, i to oni iz oblasti Cibao, gdje ima najviše zlata, za svaku osobu iznad četrnaest godina po jedno veliko zvonce puno zlatne prašine, a svi ostali po dvadeset i pet libri pamuka po glavi. A kako bi se znalo tko mora platiti dažbinu, naredi iskovati nekakvu bakrenu ili mjedenu medalju, koju je svatko morao nositi o vratu, kako bi se za onog koji bude uhićen odmah znalo kako nije platio i kako bi se nad njim izvršila određena kazna. Nema sumnje da bi takav red bio donio ploda, da nije dolazilo do onih nesuglasica među kršćanima, o kojima ćemo malo dalje pripovijedati. Kad je bio zarobljen Caonabo, sav je otok bio toliko miroljubiv, da je nakon toga svaki kršćanin mogao sam samcat ići kamo god je htio, a Indijanci sami su ga vodili kamo mu se prohtjelo, i to na ramenima, onako, kako se to čini na poštanskim postajama. Admiral je to pripisivao samo Bogu i sretnoj zvijezdi Kraljeva Katoličkih, smatrajući kako bi inače bilo nemoguće da dvije stotine bolesnih i loše naoružanih ljudi nadjača toliko mnoštvo. Veličanstvo Božje nije samo htjelo to si mnoštvo potčiniti, već ih je osudilo i na tešku nestašicu hrane i na različite i teške boleštine i svelo ih na jednu trećinu od onoga što su bili, i sve to kako bi se jasnije vidjelo kako samo iz presvetih ruku Božjih i Božje volje proistječu tako čudesne pobjede i potčinjavanja velikih naroda, a nikako ne iz naših snaga ili našega uma ili pak plašljivosti ovih drugih. Sve da su naši i jači bili, razvidno je kako bi njihovo mnoštvo moglo zasjeniti svaku prednost naših.“
Dubrovčanin is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.10.2013., 19:35   #94
Definitivno genocid, mic po mic, činjenica je da se večina domorodaca nije htjela pokoriti evropljanima, pa ih je trebalo.....ukloniti.

Činjenica je da su Evropljani, posebice u Sjevernoj Americi, smatrali sve indijance bar manje vrijedne ako ne i samo životinje.

Kako se kaže......WASP

White...anglosaxon...protestant.......sve ostalo je ljudsko smeče.

Način na koji su Ameri slamali indijanski otpor 1800ih se ne može opisati nikako drugačije nego genocidnim.

Pobij i raseli, opet pobij i raseli, pa opet pobij i raseli.......sve dok ih nije samo par ostalo.

Gotov je zapanjujuče kako su i sa ono malo indijanca strapnih u sve manje i manje rezervate waspovci non stop ulazili u sukob.

Jbga trebali su lebensraum.
__________________
Đuro Japaric kaže:Za Hrvatsku je bitan dan kada je u Zagrebu , osnovan Zbor narodne garde , a ne gerilski odred 1941. u organizaciji Komunističke partije !
Alte is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.10.2013., 20:21   #95
Quote:
Alte kaže: Pogledaj post
Definitivno genocid, mic po mic, činjenica je da se večina domorodaca nije htjela pokoriti evropljanima, pa ih je trebalo.....ukloniti.

Činjenica je da su Evropljani, posebice u Sjevernoj Americi, smatrali sve indijance bar manje vrijedne ako ne i samo životinje.

Kako se kaže......WASP

White...anglosaxon...protestant.......sve ostalo je ljudsko smeče.

Način na koji su Ameri slamali indijanski otpor 1800ih se ne može opisati nikako drugačije nego genocidnim.

Pobij i raseli, opet pobij i raseli, pa opet pobij i raseli.......sve dok ih nije samo par ostalo.

Gotov je zapanjujuče kako su i sa ono malo indijanca strapnih u sve manje i manje rezervate waspovci non stop ulazili u sukob.

Jbga trebali su lebensraum.
govoriš o sjevernoj Americi samo ili?
__________________
.
Michael Collins is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.10.2013., 08:24   #96
Quote:
Michael Collins kaže: Pogledaj post
govoriš o sjevernoj Americi samo ili?
Sjeverna, znam di ni dobri katolici na jugu nisu bili kamilica ali zanimljivo je kako je na sjeveru općenito mješanje krvi bila tabu tema.
__________________
Đuro Japaric kaže:Za Hrvatsku je bitan dan kada je u Zagrebu , osnovan Zbor narodne garde , a ne gerilski odred 1941. u organizaciji Komunističke partije !
Alte is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.10.2013., 11:51   #97
Quote:
Alte kaže: Pogledaj post
Sjeverna, znam di ni dobri katolici na jugu nisu bili kamilica ali zanimljivo je kako je na sjeveru općenito mješanje krvi bila tabu tema.
Zapravo ne u potpunosti. Davno prije Engleza (WASP), Francuzi (opet katolici) su drmali vecim dijelom sjevernoamerickog kontinenta. Od Kanade, Velikih jezera, dolinom Misisipija sve do New Orleansa. Brojna mjesta i toponomi s francuskim imenima to svjedoce.
http://upload.wikimedia.org/wikipedi...nce_map-en.svg

U tim prostorima u to vrijeme dolazi do mijesanja Francuza s Indijancima i stvara se novi narod, Metis. Da je ratna sreca bila na strani Francuza, danas bi imali tih mjesanaca koliko hoces po cijeloj Americi.
Zapravo danas vecina Amerikanaca koji nose francuska prezimena, a kao ne znaju kad su im pretci dosli iz Francuske, su ustvari potomci tih Metisa, i imaju indijanske "krvi". Neki to pricaju s ponosom, neki ne, a vecinu boli za q. za sve to.
Dilberth is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.10.2013., 12:23   #98
na sjeveru Amerike/Kanade je klasifikacija jednostavnija..vecinom su mijesano dijete zvali ''half-breed'' ili ''quarter-breed''

Spanjolci su na jugu kao i u centralnoj i juznoj americi imali kompleksne nazive za mijesanu djecu..
i to su sve biljezili kroz misije/presidio..

recimo evo primjer za 18 stoljece Meksiko i prostor danasnje amerike(Teksas,Arizona New Mexico):


1. Spaniard and Indian beget mestizo
2. Mestizo and Spanish woman beget castizo
3. Castizo woman and Spaniard beget Spaniard
4. Spanish woman and Negro beget mulatto
5. Spaniard and mulatto woman beget morisco
6. Morisco woman and Spaniard beget albino
7. Spaniard and albino woman beget torna atras
8. Indian and torna atras woman beget lobo
9. Lobo and Indian woman beget zambaigo
10. Zambaigo and Indian woman beget cambujo
11. Cambujo and mulatto woman beget albarazado
12. Albarazado and mulatto woman beget barcino
13. Barcino and mulatto woman beget coyote
14. Coyote woman and Indian beget chamiso
15. Chamiso woman and mestizo beget coyote mestizo
16. Coyote mestizo and mulatto woman beget ahi te estas


najvaznije klasifikacije su bile:

mestizo (Europa + Indian)
mulato (Europa + African)
zambo ((African + Indian)

plus dodatna klasifikacije prema stupnju boje koze..


eh ti Spanjolci...

__________________
Don’t be a follower be a student!
osaki ni douzo!-ie ie douzo osaki ni!

Zadnje uređivanje rokurota : 16.10.2013. at 13:34.
rokurota is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.10.2013., 13:10   #99
Dakle slažemo se, zločesti katolici, Francuzi, Portugalci,Španjolci nisu imali problema s uzimanjem idnijanki i crnkinja za žene, dok je Anglosaksonska gospoda i do 1960-tih imala rasne barijere...

Ali eto, učimo Crne Legende o španjolcima i veličajmo Britansku gospodu
__________________
.
Michael Collins is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.10.2013., 13:41   #100
@Collins

uzet za zenu je sasvim druga stvar od imat je onako ''sa strane''

nadam se da si upoznat sa ovom knjigom:

Casa-Grande & Senzala od Gilberto Freyre-a

govori o Brazilu..
a i ova recenita ti moze potvrdit centralnu tezu knjige/velike vecine plantaza..

''A white woman to marry, a mulatto to take to bed, a Negress to do the work''


__________________
Don’t be a follower be a student!
osaki ni douzo!-ie ie douzo osaki ni!

Zadnje uređivanje rokurota : 16.10.2013. at 13:48.
rokurota is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 10:14.