Povijest i podrijetlo stanovnistva zadarske zupanije

[crvenkapica4]

žalac_1 kaže:

odakle ti informacije za ovo?

Pa recimo da sam malo izučavao dosta sela sa pravoslavnim življem i razgovarao sa starim umnim ljudima..postoje za svako pleme,tradicije koje se prijenose..

Npr..srbi južno od Benkovca su većinom od Durmitora i od 16 st oko Jajca i Mrkonjića a sadašnji Srbi oko Otočca po predaji su došli iz sred.Rumunjske ,to se vidi i po prezimenima Žakula,Drakula,Varda,Marjan,Kangrge,,pa i Tesla je vlaškog porijekla.

Inače današnji Hrvati su iz Hercegovine i dijelom iz Bosne..
Jedan dio Hrvata oko Zemunika,Polače,Nadina su potomci raznih zaostalih vojnika iz čestih ratova u R.Kotarima..

[2plus2]

Većina ljudi iz Dalmacije i Hercegovine su razrnorazna vlaška plemena koja su kroz povijest kroatizirana, posrbljena itd. Ako smo se složili da su srbi iz Hrvatske vlasi, kako onda to da dijele prezimena nekih hrvata. Iz razloga što su se kroz povijest neki "pokatoličavali" neki "popravoslavljali" Ista plemena druga prezimena, uz naravno one izmimke za koje se zna da su starohrvatska prezimena.

[Kloki]

2plus2 kaže:

Ako smo se složili da su srbi iz Hrvatske vlasi, kako onda to da dijele prezimena nekih hrvata. Iz razloga što su se kroz povijest neki "pokatoličavali" neki "popravoslavljali" Ista plemena druga prezimena, uz naravno one izmimke za koje se zna da su starohrvatska prezimena.

Koja su to "starohrvatska" prezimena?

[2plus2]

Kloki kaže:

Koja su to "starohrvatska" prezimena?

A neka prezimena ako ih ima...ne znam koja bi mogla biti ovako napamet, ali sam znao čuti da neki za svoja tvrde da su starohrvatska pa neka im bude.

[žalac_1]

crvenkapica4, zanimljivo mi izgledaju ove tvoje informacije, jel se to može gdje provjeriti po knjigama.
daj koju više

[Bujko]

demon kaže:

Mislim da i Čirjak, Šimić i Vidović nisu pravoslavni, ostala navedena su i kod jednih i drugih.

Cirjak - Biljane Gornje
Vidovic - Strmica, Plavno, Kozlovac

Tako kaze ovaj popis: http://www.benkovac.rs/obicaji/prez.htm

demon kaže:

Ja sam ostao paf kad sam čuo od prijatelja iz Metkovića neka tipična hercegovačka i hrvatska prezimena. Pola su ih po zadarskom zaleđu pravoslavna. Najjače mi bilo prezime Volarević za koje je ovaj moj rekao da su čisto hrvatsko prezime i "teški ustaše". Kod nas je to tipično srpsko prezime.

A za Baljke i Kovačeviće se ionako priča da su došli iz Bukovice...

Osim sela Baljci na Svilaji, postoje jos dva istoimena sela - jedno kod Bilece u Hercegovini na granici sa CG, i dugo, takodje srpsko, kod Duvna.

[Kloki]

Bujko kaže:

Cirjak - Biljane Gornje

Čirjaci su velikom većinom Hrvati - Popovići, Vrana, Gornje Raštane, Raštević, Gorica...

[2plus2]

Ako ih je u toliko velikom razmjeru 5:1 sela onda se vjerojatno radi o jednom dijelu koji je preša na pravoslavlje.

- ima jedan lik iz okolice Zadra, ( viđa sam više takvih ) koji je pravi pravcati " Irac" ... Da se 100 ljudi anketira i pita ih se odakle je 95 bi reklo Irska. Najradije bi sliku stavija

[žalac_1]

zna li tko nešto više o Vojnićima, skupini koja je naselila područje oko Senja zajedno s bunjevcima Krmpoćanima u 17.st. - R.Pavelić u "Bunjevci" kaže da su to starosjedioci iz područja Raštane-Prkos-Tinj, dakle uz mletačku granicu, i da su ih turske vlasti angažirale kao pomoćno vojno ljudstvo.
dakle pretpostavka je da su ostali na mjestu nakon prodora turaka i pada pod sultanovu vlast.

[Stipe16]

Odakle potječu stanovnici Jasenica i okolnih zaseoka; prezimena Baričević,Šimičević,Nekić,Šarlija,itd...
Neki nagađaju iz Bosne,valjda kad su bižali od Turaka,zna neko možda više???

[Kloki]

žalac_1 kaže:

zna li tko nešto više o Vojnićima, skupini koja je naselila područje oko Senja zajedno s bunjevcima Krmpoćanima u 17.st. - R.Pavelić u "Bunjevci" kaže da su to starosjedioci iz područja Raštane-Prkos-Tinj, dakle uz mletačku granicu, i da su ih turske vlasti angažirale kao pomoćno vojno ljudstvo.
dakle pretpostavka je da su ostali na mjestu nakon prodora turaka i pada pod sultanovu vlast.

Vojnići - su jedno od najstarijih bunjevačkih, odnosno dalmatinsko-hercegovačkih prezimena jer se spominje još prije 600 godina u jednoj darovnici skupa sa stanovnicima današnjeg sela Hardomilje. Pleme Vojnića imalo je sjedište u današnjem selu Vojnić između Ljubuškog i Vrgorca na starom rimskom putu koji je išao od Salone do Narone. Zanimljivo da se na tom istom putu, ali u okolici Trilja i Sinja (Gardun) nalazi još jedno naselje Vojnić. Kako je vrlo staro tako se razgranalo u puno drugih prezimena. Kod nas su najpoznatiji Šimići i Drinovaca koji su od Vojnića (hajduk Andrijica Šimić i pjesnik Antun Branko Šimić). Vojnić je često prezime (po vojsci, vojnicima) među svekolikim slavenskim pukom koji sigurno nisu svi od istog roda.

http://www.maplandia.com/bosnia-and-...ne/hardomilje/

http://www.maplandia.com/croatia/spl...ojnic-sinjski/

http://hr-hr.facebook.com/notes.php?id=49686927897

[Kloki]

http://www.imoart.hr/portal/ljudi/et...-bunjevci.html

Ima i na ovom linku malo o Vojnićima...

[žalac_1]

hvala kloki,
dakle, prema toponimiji, ti Vojnići su iz područja Ljubuški-Široki brijeg, preko Sinja, došli u zaleđe Zadra (raštane-tinj-prkos) i odatle se u bunjevačkoj seobi odselili na područje Senja i Like.

[Kloki]

žalac_1 kaže:

hvala kloki,
dakle, prema toponimiji, ti Vojnići su iz područja Ljubuški-Široki brijeg, preko Sinja, došli u zaleđe Zadra (raštane-tinj-prkos) i odatle se u bunjevačkoj seobi odselili na područje Senja i Like.

žalac_1 kaže:

dakle pretpostavka je da su ostali na mjestu nakon prodora turaka i pada pod sultanovu vlast.

Vjerojatno je jedan dio Vojnića i ostao...Jurjevića i Galešića ima u Raštanima, Tinju i okolnim selima puna kapa...

2. Skupina Vojnića

Matijević
Galešić
Petković
Vojnović
Gudelić
Božić
Vojnić
Pavličić
Jujrević
Stojčević

[Kloki]

Ovo sam našao na škabrnjskom forumu...

Uvidom u popis sela iz god. 1527., a taj je prilično detaljan, utvrđuje se da u njemu nema iskazanih podataka za ova naselja: Grgurica, Učitelja Vas, Zahum, Mirci, Režane, Paprećane, Kašić, Čerinci, Podnovi, Blaćane (Novigrad), Trnovo, Pritićevci, Buković, Praskvić, Grabovčani, Stupići, Biljane, Draginići, Domakovci, Badani, Dolac, Bistrovina, Radukova Vas, Kokićane, Ušćipak, Butina Vas, Lišane, Tinj, Raštević, Blaćane (Vranske), Jošane Veliki i Mali, Lemeševo Hrašće, Kamenjane, Radobudići, Podbrđane, Veljane, Kobiljeglavić, Gusić, Kaćina Gorica, Divin, Zdakovo, Čudomirići, Podi i Sitnica.

Ovako nabrojena naselja čine kompaktan prostor u kojemu su Nadin i Novigrad oaze, a broje Nadin preko 800, a Novigrad preko 1000 duša. To svakako govori u prilog činjenici da se stanovništvo iz opustjelih naselja povuklo pretežno u Nadin i Novigrad, a svakako i u Zemunik, Vranu i Poličnik. Taj prostrani i jedinstven nenaseljen prostor Ravnih kotara u god. 1527. omeđen je ovim naseljenim selima zadarskog teritorija: od istoka Vrana, Poškaljina, Vrbica, Rogovo, Bubnjane, Veternići, Sikovo, Raštani, Gorica, Galovac, Tršići, Starovšane, Miljača, Strupnić (oko Zemunika), Komorane, Suhovare, Gladuša (kod Poličnika), Tršćane, pa rijekom Bašćicom, na sjeverozapad Lovinci, Znojaci (Radovin), na istok Poričane (Kneževići), Slivnica i konačno Posedarje.

Ninski biskup Blaž, koji za sebe kaže da je još Banovski i Lučki, upućuje 21. veljače 1638. pismo i nabraja sela i crkve u kojima se ima obavljati parohijalna služba. To su: Sv. Marin Mahurci (Dračevac Ninski), Sv. Martin iza Polišana (Sv. Jovo, Poličnik), Visočani, Suhovare, Gladuše, Sv. Juraj kod Babina Duba, Sv. Juraj u Kamenjanima, Podbrđane, Strupnić, Sv. Juraj, Kašić, Čerinci, Trnovo, Sv. Mihovil, Biljane, Sv. Juraj Korlat, Sv. Jeronim, Praskvić, Sv. Marija, Nadin, Sv. Juraj, Raštević, Polača, Lišane.

Koliko shvaćam katolika je bilo u ovim kotarskim selima i za vrijeme turske okupacije. Jel to moguće?

[demon]

Kloki kaže:

Koliko shvaćam katolika je bilo u ovim kotarskim selima i za vrijeme turske okupacije. Jel to moguće?

Moguće je. Kad sam prošlo lito pisao o Kandijskom ratu onda sam naveo i primjer Stankovčana koji su se digli protiv Turaka pa se pe povukli u primorje na Venwecijanski teritorij, isto se zbilo da Drnišanima. Obje skupine su bile katoličke, ne vjerujem da je među njima bio znatniji udio pravoslavnog življa.

Mislim da si krivo postavio pitanje. Ono bi moralo glasiti jesu li ti katolici, znači oni koji su pod turskom vlašću u zaleđu Dalmacije, doseljeni, ili su to autohtoni koji su preostali.

[Kloki]

demon kaže:

Moguće je. Kad sam prošlo lito pisao o Kandijskom ratu onda sam naveo i primjer Stankovčana koji su se digli protiv Turaka pa se pe povukli u primorje na Venwecijanski teritorij, isto se zbilo da Drnišanima. Obje skupine su bile katoličke, ne vjerujem da je među njima bio znatniji udio pravoslavnog življa.

Mislim da si krivo postavio pitanje. Ono bi moralo glasiti jesu li ti katolici, znači oni koji su pod turskom vlašću u zaleđu Dalmacije, doseljeni, ili su to autohtoni koji su preostali.

Moje je pitanje bilo vezano striktno za Ravne kotare, ali u pravu si, pitanje sam krivo postavio jer nije mi uopće padalo na pamet mogućnost da se radi o doseljenicima. Evo na pr. za Raštević vidimo da je 1527. nenaseljen a već 1638. ninski biskup piše da se tamo obavlja parohijalna služba. Mislim da se tu jasno radi o doseljenicima.

Budući da je pismo ninskog biskupa Blaža pisano 7 godina prije početka Kandijskog rata, kakvi su tad odnosi bili između O.Carstva i R.K. Crkve? Kako da su Turci dozvoljavali katoličkim svećenicima da djeluju na njihovom teritoriju?

Inače, kad stiže prvi val doseljenika u Kotare? Prema onom popisu iz 1527. velik dio Kotara je prazan, znači prije turske okupacije. Jesu li već tada stizale izbjeglice sa turskog teritorija i jesu li oni dio stanovništva koji se povukao u Zemunik, Vranu, Poličnik, Novigrad...? Koliko su dugo Turci čekali prije nego što bi počeli naseljavati novoosvojena područja?

[žalac_1]

ajmo znalci:

1.) evo zadnjih dana po medijima se vrti slika brončane ogrlice djevojčice čiji grob je pronađen na Pagu (Caska), i kako kažu, to je najnovije senzacionalno otkriće na području domaće arheologije. Mediji govore kako je djevojčica bila pripadnica višeg sloja, Hrvatica, iz 9-11.st., dakle, po ovome Hrvatica zaključujem da je znanost definirala njenu pripadnost hrvatskom srednjovjekovnom društvu, hrvatskom narodu (tadašnjem).
E sad, koliko je opravdano reći da je Hrvatica- jesu li na Pagu u razdoblju 9-11.st. živjeli Hrvati? Jel bilo slavenskih naselja na otoku u to vrijeme i da li je otok pripadao Hrvatskoj i kada.
Na osnovu čega je Hrvatica a ne bi bila npr. pripadnica lokalnog bizantskog vladajućeg sloja. Činjenica sa nepobitnom argumentacijom ili pojednostavljeno i "popularno" predstavljanje otkrića nestručnoj javnosti, u nacionalnom "ruhu".
http://www.24sata.hr/news/arheolozi-...-nakit/176886/

2. ) koliko je održiva teza da jedan od starih hrvatskih rodova, Mogorovići ili Mogorići, možda vuče podrijetlo od mađarske plemenske elite (pratoac Mađara bio je Magor-može potvrditi naš istoimeni kolega s foruma ). Tj.da je jedan od najstarijih hrvatskih rodova porijeklom slavenizirani-kroatizirani Mađari koji su se odvojili od jezgre, i koji su se možda stopili sa Hrvatima tamo negdje iza Karpata (i dalje). Negdje sam naletio na tu teoriju i malo sam čitao o tome, i mogućnost da su stari Hrvati u svom korpusu imali ogranak originalnih Mađara zvuči interesantno.

inače, Mogorovići su vezani uz Ravne kotare- tu se prvi puta spominju, imaju posjede u 11. i 12.st. (kasnije sele u Liku), podigli su zavjetnu crkvu negdje oko biogradskog primorja (i u toj crkvi koliko se sjećam se nalazi neki natpis sa Mogor ili Magor i sl.), a u zaleđu, oko Benkovca, postojalo je selo Mogorova dubrava.

[demon]

žalac_1 kaže:

ajmo znalci:

1.) evo zadnjih dana po medijima se vrti slika brončane ogrlice djevojčice čiji grob je pronađen na Pagu (Caska), i kako kažu, to je najnovije senzacionalno otkriće na području domaće arheologije. Mediji govore kako je djevojčica bila pripadnica višeg sloja, Hrvatica, iz 9-11.st., dakle, po ovome Hrvatica zaključujem da je znanost definirala njenu pripadnost hrvatskom srednjovjekovnom društvu, hrvatskom narodu (tadašnjem).
E sad, koliko je opravdano reći da je Hrvatica- jesu li na Pagu u razdoblju 9-11.st. živjeli Hrvati? Jel bilo slavenskih naselja na otoku u to vrijeme i da li je otok pripadao Hrvatskoj i kada.
Na osnovu čega je Hrvatica a ne bi bila npr. pripadnica lokalnog bizantskog vladajućeg sloja. Činjenica sa nepobitnom argumentacijom ili pojednostavljeno i "popularno" predstavljanje otkrića nestručnoj javnosti, u nacionalnom "ruhu".
http://www.24sata.hr/news/arheolozi-...-nakit/176886/

2. ) koliko je održiva teza da jedan od starih hrvatskih rodova, Mogorovići ili Mogorići, možda vuče podrijetlo od mađarske plemenske elite (pratoac Mađara bio je Magor-može potvrditi naš istoimeni kolega s foruma ). Tj.da je jedan od najstarijih hrvatskih rodova porijeklom slavenizirani-kroatizirani Mađari koji su se odvojili od jezgre, i koji su se možda stopili sa Hrvatima tamo negdje iza Karpata (i dalje). Negdje sam naletio na tu teoriju i malo sam čitao o tome, i mogućnost da su stari Hrvati u svom korpusu imali ogranak originalnih Mađara zvuči interesantno.

inače, Mogorovići su vezani uz Ravne kotare- tu se prvi puta spominju, imaju posjede u 11. i 12.st. (kasnije sele u Liku), podigli su zavjetnu crkvu negdje oko biogradskog primorja (i u toj crkvi koliko se sjećam se nalazi neki natpis sa Mogor ili Magor i sl.), a u zaleđu, oko Benkovca, postojalo je selo Mogorova dubrava.

Svih 12 plemena se spominju u Kotarima, imaš kod Antoljaka o tome, plus još i vražji Glamočani poznati kao "trinaesto" prase.


Što se tiče Paga mislim da je to zbog tipa nakita, a i zbog činjenice da na Pagu nije bilo bizantskih naselja/posada, a otok je sasvim blizu kopnu da je lako na njega doći/preći...

Mislim da je sjever otoka, Lunski poluotok vjerovatno bio pod vlašću Romana sa Raba, ali da su Kolansko Polje, središnja udolina, Novaljsko polje, bili naseljene Slavenima. U okolici Povljane, istok otoka su nađene tri starohrvatske nekropolje, u 11. st imamo povelju gdje PK IV poklanja otok Maun samostanu sv. Krševana, tako da je to nekakav dokaz da je i dio Paga preko puta Mauna u vlasti kralja...

[bukii]

demon kaže:

Moguće je. Kad sam prošlo lito pisao o Kandijskom ratu onda sam naveo i primjer Stankovčana koji su se digli protiv Turaka pa se pe povukli u primorje na Venwecijanski teritorij, isto se zbilo da Drnišanima. Obje skupine su bile katoličke, ne vjerujem da je među njima bio znatniji udio pravoslavnog življa.

Mislim da si krivo postavio pitanje. Ono bi moralo glasiti jesu li ti katolici, znači oni koji su pod turskom vlašću u zaleđu Dalmacije, doseljeni, ili su to autohtoni koji su preostali.

nesmije se zaboraviti da se sigurno velik broj katolika vratio u svoja sela nakon prvotnog turskog osvajanja zadarskog zaledja u prvoj polovici 16. stoljeca. nisu turci bili skloni etnickom ciscenju, ovisili su o domacem stanovnistvu i bilo je u njihom zivotnom interesu da seljaci obradjuju svoja polja (makar bili katolic, pravoslavci itd). tijekom kandijskog rata katolicko stanovnistvo se zbilo u zabacenim djelovima bukovica, odakle su opet naselili ravne kotare nakon turskog poraza.