Povijest i podrijetlo stanovnistva zadarske zupanije

[demon]

Ljudi pogubiste se u nebitnim stvarima.

Najbitnija stvar je promjena stanovništva nakon ratova s Turcima. Najveći dio zadarskog zaleđa je bio uništen u ratovima, harala je i kuga, preživjele su Venecijanci odvozili na otoke i u Istru. Sela blizu ratne zone su bila spaljena. grad Nin su Venecijanci uništili da ne bi posta uporište Turcima, praktično su htjeli otežati Turcima utvrđivanje na obali Zadarsko-biogradskog primorja. U zaleđu je dio starosjedilaca koji jempreostao islamiziran, dovedeno je još muslimana, ostalo je nešto domaćih katolika i dovedeno je nešto pravoslavaca...

Situacija se zaoštrava kad Venecija krene tirati Turke natrag. Katolici i pravoslavni koji su bili pod Turcima dižu ustanak, muslimanska sela se prazne i uništavaju... ustanici začepljavaju ponore i polja u unutrašnjosti Kotara postaju močvare, uništavaju se maslinici i vinogradi... velika muslimanska sela kao Karin, Biljane, Islam, Vrana se prazne, usporedo s tim ustanici prodiru u Bosnu i Liku paleći i pljačkajući i povlačeći za sobom izbjeglice... Stojan Janković, recimo, dovodi Ramljake skupa sa njihovim fratrima i čudesnom gospinom slikom u Cetinsku krajinu, odakle su prethodno istjerani muslimani...

Najbolje se to vidi na jezičnoj karti. Čakavica je prije Turaka sezala do Dinare i Une, danas ne ona kod nas sabijena na pojas od Privlake do Pakoštana i oazu u Novigradu. Čak i u tom pojasu se ne govori ča nego što, ali je zadržan di starije čakavske akcentuacije. Razlog tome je taj što je taj pojas nanovo naseljavan sa otoka i iz zaleđa pa je došlo do nekakvog mišanja, a Novigrad je dugo vremena bio venecijanska oaza okružena turskim teritorijem... Turci su ga nakratko zauzeli ali nije izgleda da nije došlo do bijega i uništavanja stanovništva...

Stanovništvo koje govori štokavski narječjem je došlo iz unutrašnjosti, asimilirali su ono malo starosjedilaca i muslimana koji su se pokrstili (prezime tih bivših muslimana se još mogu naći (Kasap, Ćoso, Adžić, Atlagić, Alić...), ali utjecaj čakavice preživjelih starosjedilaca u govoru štokavaca zaleđa je po mom sudu mali, što bi ulkazivalo da je dotičnih preostalo malo...

Ono što je najluđe je da su Kotari toliko stradali da je to bila strahota... polja su bila plavljena, u điru je bila malarija, više je bila naseljena Bukovica i praktično je tribalo 200 godina da se Kotari obnove, ako ćemo biti iskreni tek je bivšem PK Zadru to uspilo...

Praktično najvridniji dio srednjovjekovne Hrvatske je postao pasivna pustoš...

[F.Ravanelli]

Max95 kaže:

nisi u pravu moj talijanski prijatelju.dr.krstic je lipo izpripovida ko su i ca su stare bajle..naime,Hrvati arbanaskog porjekla..i kraj price.a ti si virovatno jedan od tih bajla,koga su ubjedili da je talijan...

jesam li barem blizu,a!?

Zadarski Arbanasi doselili su se iz svog zavičaja u okolici Skadarskog jezera u grad Zadar 1726. godine

Nikako sa Ugljana Arbanasi nisu mogli doći...!


Prema predaji Arbanasi potječu iz regiona Šestani i to iz tri različita sela: Šestani, Briska i Livari.(Imaš Šestane u Zemuniku)
Prvi sačuvani zapis o seobi arbanaških obitelji s ukupno 56 osoba, koje su izbjegle pred Turcima, nastao je dana 23. ožujka 1726. godine. Prva skupina izbjeglica stigla je u Kaštel Lastvu (današnji Petrovac na Moru), pa potom prebačena u Kaštel Novi (današnji Herceg Novi). Pored njih, svoj zavičaj napustilo je još 28 obitelji koje je u zbijegu spriječilo nevrijeme, no i one su desetak dana kasnije uspješno prebačene u Kaštel Novi. Pretpostavlja se da su prva i druga skupina Arbanasa stigle u Zadar od 10.-31. svibnja 1726. godine.


Prvu seobu Arbanasa u Zadar predvodila su dva brata Petani. Obitelji koje su u Zadar doseljene u prvoj seobi su: Luca d'Andrea Gezghenovich, Nicolo di Luca Marghicevich, Nicolo d'Andrea Gasparovich, Giovanni d'Andrea Gezghenovich, Pere di Marco, Prem Vuca Marghicevich, Paolo Giech Marghicevich, Giech Prend Marghicevich, Giech Pepa Marghicevich, Marco Discialo Marghicevich, Prenz Prema Marghicevich, Petar Vuca Gianova, Nico Matessich, Luca Prend, Boso Nico Smira, Stanica Gielencovich, Visco Gielencovich, Lech Pero Marghicevich i Luca Lucich.

Petani,Gašparović (ne znam nijednog ja)Matešić,Prenđa,Lučić...ovi na ch se kuže...ali možda su neki odselili neki izumrli...odnosno imali samo kčeri koje su se udale...


Treća seoba
međuvremenu u Zadar pristižu manje skupine novih doseljenika, koje se počinju nazivati po zanimanju njihovog starješine (kotlari), pa tako nastaje i prezime Kotlar. Treća velika seoba uslijedila je sedam godina kasnije 1733. godine, a glavni organizator zbijega ponovno je nadbiskup Vicko Zmajević. Skupina Arbanasa napustila je svoj zavičaj i preko Kotora, kopnom ili morem, stigla do današnjeg Herceg Novog. Tu su se privremeno nastanili dok ih mletački providur nije otpremio u Zadar. Isprava od 11. ožujka 1735. govori o 199 «duša», prezimena Vlagdan, Nichin, Luco, Prendi, Tamartinovich, Mazia, Andre, Popovich,Bitri ... Mletačka Republika primila ih je pod svoje okrilje i nastanila ih u predgrađu Zadra.

Obitelji iz treće seobe su: Nicolo Andre, Crasto Covac, Marco Giocca, Giocca Gionon, Giocca Giuchin, Stjepo Gjuri, Stiepo Luco, Prento Kneunichi, Lecca Marco, Prento Marcov, Paolo Marussich, Mar Mazia, Marco Nicadobrez, Pema Nichin, Nicolo Pantov, Marco Pertu, Frane Popovich, Paolo Prendi, Nicola Rose, Rado Ruco, Gen Sperc, Prento Stani, Vuco Tamartinovich, Vuksa Tancovich, Pietro Tioba, Andrea Toma, Capitano Nicolo Vlagdan i Jovan Vucin

-Mazija,Nikpalj (vjerojatno),Popović ..ove ostale ne znam kako su točno nastali ali s vrimenom su nastali...

[žalac_1]

rodovske plemićke obitelji koje su imale svoje posjede u zadarskom zaleđu- Lasničići (oko Benkovca), Svačići (ogranak Kačića), Kačići s svojim matičnim posjedima(Nadin, toponim Kašić, neki Martin Kačić ima posjed Vetrinić-tj.Veterinci), Polečići (Poličnik), Jamometići(Nin), Bilinjani i Prkalji (Biljane?), Kukari (Biljane), nešto potomci poljičkih Tugomirića- Babići, Sučići i Surotovići (Lučka župa-Biograd)

više na : http://p104.ezboard.com/Narod-Kacica...icID=113.topic


Sve to zbrisano je od Krbavske bitke gdje je izginula većina hrvatskog plemstva do konačnog turskog zaposjedanja 1520.-1528.
Veliki udio hrvatskog plemstva na Krbavi bio je upravo iz zadarskog zaleđa (logično,radi se o plodnom zemljištu Ravnih kotara koje je plamstvo uživalo kao nagradu ili baštinu). Poginulo je između 4000-10000 ljudi, svim poginulim su odrubljene glave i odsječeni nosevi zbog novčane nagrade (sultan je isplaćivao svaki odsječeni nos)

Zanimljivo je da je pri oslobođenju od Turaka, za Kandijskog rata i kasnije pučanstvo često tražilo zaštitu od osloboditelja i tužilo se mletačkim vlastima na pljačke katoličkih vojnika i hajduka.
Prije toga i sami kršćani su znali tražiti zaštitu turskih begova da ih obrane od upada "gerile".

[F.Ravanelli]

hobotnica01 kaže:

Jebo narod majku svoju koliko bi ti tek naroda proizveo na ovom brdovitom balkanu

Ja ne bi proizvodio narode.Možda bi dovea neku Haićanku pa proizvea 10 Haitohrvata ali oni bi se brzo stopili sa ostatkom.
Ovo što stoji u crkvenim knjigama je amen.Oni su vodili sve knjige i nisu pisali ništa bezveze...

[žalac_1]

kasna srednjovekovna sela i zaselci zadarskog (i djelom šibenskog) zaleđa:

Adurana - Vrana
Austipach - Ušćipak (??, SI od Škabrnje)
Bicina - Bičina (Polača)-
Bilignane - Bilišane (pod Ostrovicom)
Biglani - Biljane (pod Ostrovicom)
Bistrouina - (pod Ostrovicom)
Bitchouich - Bitkovci
Blaciane - Blaćane
Boische - Bojišće, Vojišće
Brotošane
Butine
Bukovići
Budomeršćina
Capoxane - Zapužane
Chernise - Krneza
Cerane - Ceranje (Lučka županija)
Cerinchi- Čerinci
Cernul - selo u Lučkoj županiji
Cetiglausas - Četiglavac
Chamegnane - Kamenjane
castrum Carinum - Karin
castrum Nougrad - Novigrad
Chasich - Kašić
Chiseno - Kisino
Chiachafci - Čakavci
Chobilani - Kobiljane
Chochichine - Kokičane- selo posjed samost. sv.Krševana
Chuchle Berdo - Kuklje brdo
Corupe- Korpulje
Crascheuich - Raštević, Hraščević
Krbavac Lug
Kroso
Dobrovača
Dobra vas
Draginić
Domakovci
Drenovac
Dribanich - Pribanić
Druga Gorica
Dupcano- Dupčane
Dušić
Gacheleci - Gaćelezi
Gregoruica - Gregovica
Gladuša Velika
Gladuša Mala
Gorica
Grabouicane - Grabovčane
Gruiena - Grivna
Iaghodeno - Jagodno (Ostrovica)
Jara
Jarane
Jelsane Male
Lamesceuo Crasce - Lemeševo Hrašće (uža okolica Zadra)
Lišane
Luchich - Lukšić
Magline
Medach- Medak
Meglache - Megljače (blizu Zadra)
Menischichi - Menišići
Mirane - Miranje
Mobili
Mocle - Mokle
Mogorova DFubrava
Nadinum - Nadin
Noiaci - Snjojaci
Norčić
Obrouacium - Obrovac
opaticine Uas - Opatičine Vas
Opathe Palac - Opača Polača
Pagum - Pag
Paporchiane - Paporčane
Prechouo - Prehovo
Perolestine - Peroleština
Plastua - Plastovo
Podbrisane - Podbrižane
Podberjane
Podluxie - Podlužje (Podlug)
Podnadin
Podoschrin
Polacium - Polača
Poričane
POoškaljine
Possedaria - Posedarje
Postrane
Prapračane
Prasquiqui - Praskvići (pod Novigradom)
Pristeci - Pristezi
Puticina Vas
Rache- Rača (distrikt Zadar)
Radobudić
Raxanchi - Ražanci
Ribnik
Rochane
Rosuglie - Rosulje
castrum Scardona
Scrisium - Bag
Scorobac - Skorobić
Scril
Sella
Sitnica
Sarapal - Ždrapalj
Suchtac - Ćuhtac
Staničje selo
Stanišće
Stoissina - Štoišina
Susane - Čučane
Terci - Trčić
Tihilić
Tresciane - Trščane
Trescie - Tršće
Ustipach - Ušćipak
Vatiglefchi - Vatiljevci
Velim
Visocene
Vitorich - Vitorić
Vlascicouig
Vlassigelci
Volchouich - Vuković
Xelmenicum - Zemunik
Xelnici - Željinci
Xachohom - Zahum

[Kloki]

F.Ravanelli kaže:

Iman..provjeri tamo ono i vidit češ da su 90% ista prezimena,,,

http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=144.0

Podebljana prezimena sam našao na popisu ličkih prezimena:

Poličnik - Barić, Barjašić, Bogović, Deša, Didulica, Jukić, Kovačević, Lončar, Marinović, Mijolović, Proroković, Skazlić, Šarić, Zdrilić, Zubčić

Suhovare - Baljak, Barić, Batur, Bratanović, Buljat, Dukić, Humbolt, Jurica, Knežević, Lulić, Marinović, Matić, Mijaljević, Poljak, Proroković, Rodić, Štrkalj, Ukalović, Zuvanović

Murvica - Avijani, Baričević, Ćustić, Čulina, Grgeč, Lučić, Lukin, Opačić, Pastuović, Proroković, Surać, Šarić, Tartaro, Vrsona, Zrilić, Žilić, Župan

Škabrnja: Babić, Bašić, Bilaver, Brkić, Čičak, Dražina, Erlić, Glavić, Gurlica, Ivković, Jurić, Jurjević, Kardum, Karlić, Miljanić, Modrić, Pavičić, Perica, Ražov, Rogić, Šegarić, Škara, Vicković, Žilić, Župan

Prkos: Bubnjar, Butić, Genda, Gospić, Gravić, Gulan, Ivković, Justić, Klarić, Modrić, Šunjić, Tadić, Tokić, Vidić

Radi se o jednom djelu Kotara ali čovječe ni blizu 90%...stavi popis svih prezimena u Kotarima da napravimo pravu usporedbu...

Evo usput i bibinjska prezimena:

Bibinje (samo najfrekventnija): Bralić, Bugarija, Delija, Frleta, Fuzul, Iglić, Karaban, Kero, Kinda, Lenkić, Lisica, Lonić, Lukić, Mikulić, Režan, Sekula, Sikirić, Sorić, Šimunić, Šindija, Vujica

[F.Ravanelli]

Vidim nisi sva podeblja...a evo ta neka sela koja si nabroja,još možemo neka nabrojiti,ali naravno da neće biti sva jednaka jer su dosta njih doselili iz nekog drugog smjera

[solo_zara]

demon e sad nesto smo doznali o ravnokotarcima, demon postoji li trag odakle su tocno pojedini otocani stizali na otoke te ima li medu njima doseljenika iz nekih drugi djelova primjerice Hercegovine?

Imamo jako zanimljivo pitanje otoka Paga na kojem danas postoje 3 dijalekta cakavski, čakavski i stokavski na koji je utjecalo doseljavanja stanovnistva koji su bjezali pred Turcima. Ako neko moze detaljnije.

[Road_Warrior]

solo_zara kaže:

Ravnokotarci sigurno nisu svi dosli iz istog kraja, i tu me zanimaju detalji. Npr. ako neko selo ima 10-ak prezimena od 500-ak stanovnika nema teorije da svi dosli iz istog mjesta. Medu njima su Vlasi u manjem postotku, mislim na katolike odnosno Hrvate.

U Zemuniku (Katoličkom) imas par obitelji s prezimenima izravno vezanim za Albanska, koje ja znam, no ne bih sad ta prezimena htio iznositi. Danas totalno asimilirani u hrvatsko društvo i nemaju nikakve primisli da bi se uopće povezvali sa albancima...

Ista stvar je sa Arbanasima, kad bi došao u Arbanase i nekome rekao da je Šiptar ili Albanac (bez obzira da li mu je prezime čisto albanskog podrijetla ili ne) teško da bi izašao bez ozljeda haha

[Kloki]

Pravoslavna/Srpska prezimena u Zadarskoj županiji

Zadar - Amanović, Arambašić, Arčaba, Babac, Banić, Berić, Bjelanović, Borak, Bukarica, Bulaja, Crnokrak, Ćosić, Desnica, Dubroja, Egić, Gajica, Gardijan, Gnjidić, Graovac, Ilijašević, Kelebuda, Kolundžić, Komazec, Lakić, Lalić, Ležaić, Ljubičić, Mandić, Maričić, Marinković, Matić, Mažibrada, Milić, Pavić, Pavlica, Petranović, Popović, Prostran, Pupovac, Radeka, Rapajić, Simić
Subašić, Šarić, Šolaja, Tomić, Trninić, Vukić, Zečević

Benkovac - Atlagić, Banić, Badža, Begić, Bogunović, Borak, Brkić, Crnokrak, Cupać, Čubrilo, Čubrilović, Ćalić, Ćirović, Ćosić, Ćupić, Dereta, Dević, Dimitrović, Dobre, Dražić, Drča, Dubroja, Dukić, Filipović, Gagić, Gnjidić, Graić, Graovac, Gulić, Ikač, Ivaniš, Ivanišević, Jokić, Jovanović, Jurković, Kalanj, Karan, Kasum, Katić, Katurić, Kisa, Knežević, Kukavica, Lacmanović, Lakić, Lalić, Ležaić, Maksimović, Malešević, Maričić, Matić, Mijak, Mijović, Milić, Miljević, Milovanović, Mlinar, Modrinić, Mrkić, Munjes, Narandžić, Novaković, Novković, Pantelić, Petković, Pilja, Prodan, Pupovac, Rađen, Radić, Rakić, Rašić, Relić, Rnjak, Rosić, Rstić, Savić, Sladić, Starević, Stoisavljević, Stolić, Striković, Subotić, Šaponja, Škorić, Štrbac, Tepša, Tintor, Urukalo, Veselinović, Vojvodić, Volarević, Vranješ, Vrcelj, Vukašinović, Vukojević, Vukša, Zečević, Žeželj

Biograd - Drča


RAVNI KOTARI

Zemunik Gornji (uklj. i Donji) - Banić, Drača, Erceg, Guša, Javor, Jelača, Kosović, Maričić, Oliverić, Pucar, Reljić, Subotić, Škopelja, Vukčević

Zapužane - Banić, Bogovac, Bogunović, Drek, Graovac, Grubić, Gulić, Inić, Jovanović, Kalinić, Kardum, Šarić, Ševo, Štrbac

Zagrad - Ivaneža, Munjes, Stjelja, Subašić

Vrana - Drča, Gladović, Kovačević, Pupovac

Tinj - Cvijetić, Dubroja, Marčić

Šopot - Cupać, Dereta, Despot, Drača, Gagić, Knez, Mlinar, Rnjak, Stolić

Stabanj - Arčaba, Kolundžić, Vrtača

Smoković - Ardalić, Bijelić, Biovica, Ćustić, Daničić, Dubroja, Đinić, Gagić, Graovac, Jokić, Kalapać, Kovačević, Lakić, Macura, Marić, Maričić, Matić, Oliverić, Opačić, Paravinja, Pavić, Poljak, Popović, Prostran, Radić, Rajčević, Rašković, Reljić, Repaja, Škorić, Škopelja, Tintor, Višić, Vranić

Smilčić - Arčaba, Ardalić, Bjelanović, Borović, Cebara, Crnobrnja, Dražić
Dubroja, Dukić, Đogo, Gagić, Graovac, Ivaniš, Kuridža, Mlinar, Mrdalj, Mucalj, Nonković, Pupovac, Radmanović, Relić, Skokna, Stjepanović, Šaponja, Šušak, Vrcelj, Vujković, Zorić

Raštević - Begić, Bogunović, Cupać, Gnjatović, Lacmanović, Medić, Opsenica, Pupovac, Štrbac, Tepša, Tintor, Vojvodić, Vrućinić, Zjačić

Radašinovci - Bogunović, Drča, Jokić, Knežević, Korda, Plazina, Pupovac, Škorić, Volarević

Polača (benkovačka) - Ćupić, Milivojević, Petković

Nadinska Kosa - Majstorović

Nadin - Oluić, Rujak

Murvica - Baredna, Berber, Opačić, Paravinja

Miranje - Alavanja, Čotra, Drača, Dragičević, Drča, Graovac, Knez, Krklješ, Popović, Šaponja, Šekuljica, Trbović, Vitas, Vujanić, Žmirić

Lišane Tinjske - Alavanja, Bukarica, Dlaka, Jokić, Kabić, Krekić, Lacmanović, Macura, Mandić, Ostojić, Petković, Prodan, Smokrović, Subotić, Šekuljica, Šušak, Uzelac, Vujanić

Lepuri - Banić, Budan, Pavlović

Kula Atlagić - Alavanja, Babić, Cupać, Ćakić, Guša, Kalanj, Kereš, Lakić
Lončar, Macakanja, Maglov, Miljević, Pilja, Pupovac, Sanković, Sovilj, Stegnjaić, Šestić, Trninić, Vojvodić, Vukas, Vuletić

Korlat - Cupać, Dražić, Graovac, Knežević, Kužet, Popović, Vidić

Kašić - Alavanja, Arčaba, Cebara, Čeprnja, Drača, Dragić, Drča, Đaković, Đinić, Đogo, Knežević, Lakić, Mandić, Milić, Mrkić, Novaković, Njegovan, Oluić, Oliverić, Pozder, Prostran, Radmanović, Ševo, Šušak, Veselinović, Višić, Vujković

Kakma - Bogunović, Kolundžić, Kresović, Petković, Subotić, Tintor, Uzelac, Vukša

Jagodnja (Gornja i Donja) - Babić, Bogunović, Crnobrnja, Ćoso, Ćupić
Golić, Gulić, Inić, Kereš, Kužet, Marčić, Maričić, Miljević, Musulin, Popović
Vrtača, Zečević, Žarković

Islam Latinski - Cvjetanović, Lakić, Parenta, Radošević

Islam Grčki - Alavanja, Baljak, Cebara, Čeprnja, Ćoso, Desnica, Despot
Dević, Dopuđ, Drača, Dragaš, Dragičević, Dubroja, Đaković, Gagić, Jokić, Kalapać, Kaluđerović, Karan, Katarić, Knežević, Končarević, Kožul, Kužet, Lacmanović, Lakić, Macura, Medić, Milić, Mišković, Mlinar, Mrkić, Nonković, Obrić, Oluić, Ostojić, Pršo, Pupovac, Stegnjaja, Subotić, Šekez, Šljepica, Trkulja, Višić, Vučković, Vujanić

Gorica - Lalić

Crno - Lakić, Prostran

Ceranje (Gornje i Donje) - Bukarica, Čeprnja, Čitlak, Čubrilo, Čubrilović, Dobre, Dobrić, Dodig, Drača, Drča, Dukić, Gagić, Graovac, Jačov, Karan
Macavara, Malbaša, Pupovac, Ratković, Subotić, Šaponja, Škorić, Šuša, Tampolja, Tepša, Vojvodić

Biljane Gornje - Badža, Badžoka, Berber, Crnovođa, Čirjak, Dević, Dopuđ, Dubroja, Dukić, Gagić, Ivaneža, Kožul, Lacmanović, Lakić, Ležaja, Matić, Milić, Miljević, Mišković, Mrkela, Opačić, Ostojić, Pupovac, Radmanović, Radmilović, Rašković, Repaja, Stegnjaić, Ševo, Šukara, Veselinović, Višić, Vranković

Biljane Donje - Babić, Bogunović, Cupać, Čeprnja, Čirjak, Ćupić, Dević, Dopuđ, Drača, Gagić, Ivaneža, Jokić, Kanazir, Knežević, Lakić, Ležaja, Lončar, Matić, Novaković, Pupovac, Radmilović, Stjelja, Subašić, Škorić, Štrbac, Tintor, Uzelac, Vukša


BUKOVICA

Žegar - Babić, Barić, Bundalo, Dubroja, Grozdanić, Ivaniš, Jajić, Kljajić, Komazec, Kompanlija, Kovačević, Kresović, Krnjaja, Kubat, Kusalo, Macura, Mijić, Milić, Mirilo, Nanić, Perić, Radmilović, Relja, Samardžić, Šukara, Švonja, Ušljebrka, Vučenda, Vukanac, Vukčević, Zelić

Zelengrad - Adam, Čeprnja, Gagić, Pupovac, Tepša, Veselinović, Zečević

Zaton (obrovački) - Čude, Gak, Pršo

Vukšić - Drča, Radmilo, Šaponja, Šarić, Škorić

Rudele - Grčić, Rašić, Ugrčić

Prović - Ivanišević, Kresović, Mrdalj, Šarić

Pristeg - Bulj, Crnokrak, Ćućko, Drezga, Malenica, Popović, Pupovac, Romić, Šuša, Tintor, Vranković, Zečević

Popovići - Jokić

Podlug - Jokić, Kamber

Perušić - Alavanja, Berber, Bukarica, Dobre, Novković, Pupovac, Šarić

Ostrovica (dalmatinska) - Atlagić, Bačkulić, Bjelan, Borak, Cvjetan, Kusalo, Mačak, Mandić, Medić

Obrovac - Adam, Banić, Berber, Čude, Desnica, Dragić, Gagić, Gak
Jokić, Jovančević, Ljubičić, Mlinar, Pršo, Reljan, Sekulić, Turukalo, Urukalo, Večerina, Veselinović, Vignjević, Vukadinović, Vukčević

Muškovci - Baljak, Buljević, Čavlin, Đurić, Milanko, Ogar, Paravinja, Simić, Stopa, Švonja, Večerina

Morpolača - Ćakić, Ćosić, Drča, Ivanišević, Jelača, Kleut, Mandić, Mrdalj, Ostojić, Pavić, Romić, Šarić, Škorić, Šorgić, Šuša, Tintor, Tomašević, Uzelac

Medviđa - Bogunović, Lukić, Milanko, Pupovac, Skokna, Škorić

Kunovac - Drača, Dragaš

Kruševo - Bubnjar, Čude, Dopuđ

Krupa - Gužvica, Jovančević, Maksimović, Vukčević

Kožlovac - Baljak, Banić, Bašić, Ivanišević, Kolundžić, Ljubović, Matić, Rokvić, Uzelac, Vidović, Zorica

Kolarina - Bota, Dević, Gulić, Ikač, Inić, Kužet, Mizdrak, Sinobad, Šaponja, Šarić, Tomašević, Vitas

Karin Gornji - Alavanja, Brekić, Ćoso, Dmijović, Drača, Dubroja, Dupor, Ivaniš, Kalinić, Končarević, Kukavica, Lacmanović, Lakić, Ležaja, Lončar, Mijović, Milanko, Mlinar, Radeka, Simić, Stegnjaja, Škorić, Šuša, Trbović, Vidić, Višić, Vukas, Vukša

Golubić (obrovački) - Bojadić, Borović, Bukarica, Damjanović, Dragičević, Veselinović

Dobropoljci - Ćakić, Dobrić, Gaćeša, Karan, Kužet, Ležaić, Miodrag,, Punoš, Sakić, Sladaković, Šaponja

Čučevo - Karanović, Kutlača, Šuša, Ugrčić, Vejnović

Čista Mala - Berić, Dobrić, Grulović, Lalić, Manojlović, Popović, Samardžić, Stjelja, Vukojević, Vukša

Buković - Bajić, Ćalić, Ćoso, Drača, Graić, Ilić, Jokić, Košević, Krekić
Kresović, Lalić, Mandić, Mijak, Mimić, Radak, Rakić, Relić, Rnjak, Rstić, Savić
Štulić, Tačković, Tršić, Višić, Vitas, Volarević, Vrcelj, Vukadinović

Bulić - Bogunović, Despot, Knežević, Korlat, Macat, Vukas

Brgud - Baljak, Banić, Blanuša, Ćalić, Graovac, Matić, Tampolja, Uzelac

Bjelina - Čotra, Karan, Krklješ, Marunić, Medić, Modrinić, Mrkela, Novaković, Opačić, Pilja, Pupovac, Subotić, Šuša, Žmirić

Bilišane - Baljak, Badža, Berber, Gnjatović, Gugleta, Kalinić, Kuridža, Majstorović, Mišković, Oluić, Paravinja, Pupovac, Simić, Skokna, Šveljo

Benkovačko Selo - Alavanja, Ćiritović, Ćoso, Despot, Lakić, Manislavić, Maričić, Marin, Matijević, Medak, Pavić, Raić, Ristić, Rnjak, Sakić, Skokna, Stegnjaić, Šušak, Vidić, Žeželj

[žalac_1]

@Kloki
jel ovaj popis prezimena sa sajta benkovac.co.yu gdje su bila srpska prezimena (čini se da je maknut s neta jer ga ne mogu naći). Znam da je tamo bilo nabrojano masu katoličkih prezimena, ne onih "pola-pola"već isključivo koji se javljaju kod katolika.

a vidim i ovdje nešto slično- npr. Ljubičić, Milić ,Matić, Pavić, Matijević, Brkić, Filipović,Erceg, Mijić, Šarić, Mandić, Kamber, Ćosić, Vidović, Šimić, Čirjak, Lončar, Baljak, Despot itd...itd..

ako su ovo srpska prezimena onda je pitanje koliko uopće ima hrvatskih prezimena u Dalmaciji. A pouzdano znam da su ovi gore što sam izvukao Hrvati.

To oko prezimena mi je sve jako nategnuto jer je to sve dosta izmješano i znalo se događati da su ljudi iz iste familije mjenjali vjeru (npr. ako bi jedan sin otišao ženi u dominantno pravoslavno selo, uzeo bi pravoslavnu vjeru, ako ne on onda njegova djeca, a zadržali prezime, ili obrnuto s pravoslavne na katoličku)
A ovo da se sve kompletno stavlja pod isti kišobran pravoslavlja je nekorektno.

[Gluskab]

žalac_1 kaže:

@Kloki
jel ovaj popis prezimena sa sajta benkovac.co.yu gdje su bila srpska prezimena (čini se da je maknut s neta jer ga ne mogu naći). Znam da je tamo bilo nabrojano masu katoličkih prezimena, ne onih "pola-pola"već isključivo koji se javljaju kod katolika.

a vidim i ovdje nešto slično- npr. Ljubičić, Milić ,Matić, Pavić, Matijević, Brkić, Filipović,Erceg, Mijić, Šarić, Mandić, Kamber, Ćosić, Vidović, Šimić, Čirjak, Lončar, Baljak, Despot itd...itd..

ako su ovo srpska prezimena onda je pitanje koliko uopće ima hrvatskih prezimena u Dalmaciji. A pouzdano znam da su ovi gore što sam izvukao Hrvati.
A ovo da se sve kompletno stavlja pod isti kišobran pravoslavlja je nekorektno.

Kloki je naveo da su ta prezimena srpska u navedenim mjestima,ne tvrdi on da su svi nosioci tih prezimena u svijetu Srbi,samo u imenovanim selima. To je razlika. A ne vjerujem da se koje od ovih prezimena javlja isključivo kod katolika,ne bi bili tu bezveze upisani. Ne treba generalizirati,najvjerojatnije navedena prezimena ostoje na obe strane. Za ova-Milić ,Matić, Pavić, Brkić, Filipović,Erceg, Šarić, Mandić, Ćosić, Vidović, Čirjak, Lončar, Despot
znam sigurno da ih ima i Srba i Hrvata.

[Gluskab]

[QUOTE=žalac_1;21328734
ako su ovo srpska prezimena onda je pitanje koliko uopće ima hrvatskih prezimena u Dalmaciji.[/QUOTE]
Ima hrvatskih prezimena po Dalmaciji koliko hoćeš,ali dosta prezimena se ne može nazvati baš striktno nacionalnim,što god Max i ekipa o tome govorili.

[solo_zara]

Kloki kaže:

Pravoslavna/Srpska prezimena u Zadarskoj županiji

Dobropoljci - Ćakić, Dobrić, Gaćeša, Karan, Kužet, Ležaić, Miodrag,, Punoš, Sakić, Sladaković, Šaponja

Upalo mi je u oko samo ovo boldano sigurno da su u tom selu ti Punosi pravoslavci dok recimo na otoku Vrgadi di je prava kolijevka Punosa i svi su katolici.
Primjera ima nedvojbeno, ali u pustim raspravama na forumu o prezimenima smo se i slozili da za malo koja prezimena se moze ustvrditi da su sigurno odnosno vecinski srpska/hrvatska. Velika vecina ipak postoje kod jednog i drugog naroda.

[žalac_1]

Gluskab kaže:

Ima hrvatskih prezimena po Dalmaciji koliko hoćeš,ali dosta prezimena se ne može nazvati baš striktno nacionalnim,što god Max i ekipa o tome govorili.

ma znam,
mislio sam na situaciju gdje bi jedan-dva člana "plemena" (pleme=isto prezime, dan danas se još tako govori kod starijih "vlaja") odselili u ženino selo, njihova djeca bi u pravoslavnom mjestu uzela majčinu vjeru (ako ne i sami očevi) a prezime bi normalno ostalo od oca.
To se događalo nedavno, kroz ex-Yu, i poprilično često mješanjem pučanstva.

i onda se na račun dvije-tri kuće, tucet ljudi, u dva sela prezime računa kao srpsko/pravoslavno, bez obzira što potječu od katoličke obitelji i iz katoličkog mjesta i što su svi njihovi prezimenjaci, recimo pedeset-šezdeset kuća, čak i bliski rođaci, katolici,Hrvati.
A takav je slučaj za dva prezimena koja sam gore odvojio, nisu moji ali su mi poznati.

Isti slučaj kao Šešelj, svi znaju za Šešelja velikosrbina-pravoslavca i danas u Hrvatskoj ljudi gledaju na to prezime kao original srpsko, bez obzira što je Vojina iskomleksirana familija vjerojatno jedini Šešelji pravoslavci. A prezime je ajmo reći čisto hrvatsko.

Recimo neki Stevanović doseli iz Knina u npr. Nin, uzme on ili djeca katoličku vjeru, asimilira se među novom okolinom i računa se Stevanović kao katoličko prezime.
Njegovi jesu katolici, ali što sa 99% ostalih, ako me razumiš...dal je ispravno navoditi to prezime kao katoličko.

[demon]

Teško je reći kako su koji otoci naseljavani, ali ostaje činjenica da su otoči čakavski...

Trebalo bi pronaći ljetopise ili feljtone o tim malim mistima koji nam mogu dosta reći...

Za otok Vrgadu je poznato da je bila naseljena domaćim stanovništvom kroz cijeli srednji vijek a onda je epidemija kuge učinila svoje i više niti jedno prezime iz srednjeg vijeka nakon ponovnog naselajvanja nije zabilježeno. Novi naseljenici su bili sa obale, sad jesu li bili došljaci iz unutrašnjosti, ili se radilo većinom o starosjediocima iz primorja koji su bižali pred turcima teško je reći.

Otok Pašman, ako se ne varam je naseljen izbjeglicama starosjediocima iz Ravnih Kotara, čak se govorilo o manjem broju izbjeglica iz Bosne. Na Ugljanu znam da su pričali o grupici izbjeglica iz Bosne u Kukljici...

Mislim da je broj stanovnika zadarskih otoka nakon epidemije kuge u prvoj polovici 17. stoljeća pao ispod 1000... razlog nije samo kuga nego i iselajvanje dijela stanovništva u Istru koje je također stradala od kuge...

[žalac_1]

demon kaže:

Mislim da je broj stanovnika zadarskih otoka nakon epidemije kuge u prvoj polovici 17. stoljeća pao ispod 1000... razlog nije samo kuga nego i iselajvanje dijela stanovništva u Istru koje je također stradala od kuge...

i od kuge i nakon što je Istra u ratu između Austrije i Mlečana 1617. ostala opustošena i spaljena, pa je kolonizirana emigrantima iz ugroženih područja sjeverne Dalmacije i dijela zapadne Bosne.


Što se tiče Pašmana, pročitao sam negdje da su se ljudi vraćali nazad u Ravne Kotare i Bukovicu jer nisu mogli izdržati na otoku. Oni koji nisu ostali.

Samo su se sklonili od prvog udara akindžija i vlaških martologa i nazad kući, bez obzira što je umjesto biskupa i viteza došao imam i spahija, i što se to nikako nije sviđalo vlastima koje su ih pokušavale u tome spriječiti.

[Kloki]

žalac_1 kaže:

@Kloki
jel ovaj popis prezimena sa sajta benkovac.co.yu gdje su bila srpska prezimena (čini se da je maknut s neta jer ga ne mogu naći). Znam da je tamo bilo nabrojano masu katoličkih prezimena, ne onih "pola-pola"već isključivo koji se javljaju kod katolika.

Popis sam skinuo prije 2 godine sa sajta benkovačkoguvno.yu...ne znam jel 100% točan, vjerojatno nije, al je OK za naše amaterske potrebe...

a vidim i ovdje nešto slično- npr. Ljubičić, Milić ,Matić, Pavić, Matijević, Brkić, Filipović,Erceg, Mijić, Šarić, Mandić, Kamber, Ćosić, Vidović, Šimić, Čirjak, Lončar, Baljak, Despot itd...itd..

Hrvati

Ljubičić (Nin)
Milić (na otocima)
Matić (Kruševo, Zemunik Donji...)
Pavić (Sukošan, Debeljak)
Matijević (Poljica, Visočane)
Brkić (Škabrnja, Sukošan, Kruševo)
Filipović (Biograd, Vir)
Erceg (Starigrad)
Mijić (Lišane Ostrovičke)
Šarić (Zemunik Donji, Privlaka, Biograd, Poličnik, Sukošan, Drage, Galovac...)
Mandić (Turanj)
Kamber (Podlug, Tinj)
Ćosić (Dobropoljana na Pašmanu)
Vidović (na otocima)
Čirjak (Popovići, Gornje Raštane, Vrana, Tinj)
Baljak (Lovinac/Gornji Poličnik)

ako su ovo srpska prezimena onda je pitanje koliko uopće ima hrvatskih prezimena u Dalmaciji. A pouzdano znam da su ovi gore što sam izvukao Hrvati.

Naravno da nisu isključivo srpska...čekam na F.Ravanelija da stavi popis svih prezimena u Kotarima i Bukovici pa da napravimo usporedbu...

To oko prezimena mi je sve jako nategnuto jer je to sve dosta izmješano i znalo se događati da su ljudi iz iste familije mjenjali vjeru (npr. ako bi jedan sin otišao ženi u dominantno pravoslavno selo, uzeo bi pravoslavnu vjeru, ako ne on onda njegova djeca, a zadržali prezime, ili obrnuto s pravoslavne na katoličku)
A ovo da se sve kompletno stavlja pod isti kišobran pravoslavlja je nekorektno.

Pa da, ode čovjek u laštvo i priđe na ženinu vjeru...ako ne on onda djeca...ponekad se znalo i desit da uzme i njezino prezime...naravno ako je bio takav dogovor...

[demon]

žalac_1 kaže:

i od kuge i nakon što je Istra u ratu između Austrije i Mlečana 1617. ostala opustošena i spaljena, pa je kolonizirana emigrantima iz ugroženih područja sjeverne Dalmacije i dijela zapadne Bosne.


Što se tiče Pašmana, pročitao sam negdje da su se ljudi vraćali nazad u Ravne Kotare i Bukovicu jer nisu mogli izdržati na otoku. Oni koji nisu ostali.

Samo su se sklonili od prvog udara akindžija i vlaških martologa i nazad kući, bez obzira što je umjesto biskupa i viteza došao imam i spahija, i što se to nikako nije sviđalo vlastima koje su ih pokušavale u tome spriječiti.

Mislim da je Krmčina nastalo mišanjem Pašmanaca i pridošlica iz Kotara...

Za Pašman se zna odakle su došli naseljenici za neka mista.

Lucijan Marčić (1930: 573–576), navodi 3 različita ishodišta naseljavanja zadarskih otoka, a sva Pašmanska naselja, na temelju svojih istraživanja provedenih na zadarskim otocima 1926./27., smješta među sela koja su prešla sa zadarskih Kotara. Poimenično navodi sela koja pamte selo na
kopnenoj strani odakle su došli : Neviđane iz Medviđe u zadarskim Kotarima, Ždrelac iz Zemunika i Škabrnje kod Zadra. I za ostala naselja na otoku kaže da su naseljena iz zadarskog zaleđa, ali ne navodi točan lokalitet. Za Dobropoljanu kaže da u narodu postoji neutemeljena legenda da je naseljena
iz Dobropoljca u Lici. Isto se tako za Tkon ne može uzeti u obzir priča da je ime doneseno iz Kune u Bosni, odakle su bili doseljeni prvi stanovnici.

[Kloki]

solo_zara kaže:

Upalo mi je u oko samo ovo boldano sigurno da su u tom selu ti Punosi pravoslavci dok recimo na otoku Vrgadi di je prava kolijevka Punosa i svi su katolici.
Primjera ima nedvojbeno, ali u pustim raspravama na forumu o prezimenima smo se i slozili da za malo koja prezimena se moze ustvrditi da su sigurno odnosno vecinski srpska/hrvatska. Velika vecina ipak postoje kod jednog i drugog naroda.

Nisam siguran da je tako, nemoguće je reći bez prave analize ali mislim da je manje tih zajedničkih prezimena nego što se na prvom pogledu čini...evo na primjer Dobropoljci iz tvog posta...

Dobropoljci - Ćakić, Dobrić, Gaćeša, Karan, Kužet, Ležaić, Miodrag,, Punoš, Sakić, Sladaković, Šaponja

Ova boldana su isključivo srpska, bar što se Zadarske županije tiče...Šaponje su velikom većinom Srbi...Hrvata ima samo 2-3 obitelji...slična je priča sa Hrvatima Sakićima...za prezime Punoš je lako naći objašnjene, kod matičara i gotova stvar...