Bolovi u kralježnici / leđima

[Vilko]

mifner kaže:
Pitajte Vilka, on će Vam sigurno dati rješenje ))))

Sve što boli treba odrezat i odma operirat da nebude kasno

==============================================

Imam smisao za humor i volim se saliti ,ali ova rubrika nije za to.
Ako zelis biti sarkisticna napisi na mojoj temi.

Ja imam skolovanje kao i dugogodisnje iskustvo sa stotinama nesreca na poslu ...sa razlicitim pozlijedima.
Ako nemas sta bolje pisati niti nemoj kao sada.

ovdje je moj koment to Gogi( koji se pokazao prilicno tocan)


combinacija Aspirin i 15 mg Codeina nije pre jaka, ali zavisi o naviki i velicini osobe kao i koliki je bol ,najbolje je uzimati cim manje ali kod acutne bolesti se uzima i po dvije svakih 4-6 sati
s time da se ne popiju vise nego 8 u 24 sata, koliko ja znadem ta kolicina codeina se moze dobiti bez lijecnickog preskripstena.

Ukoliko imate dobar Chiropractor krevet ili ortopedski ili kvalitetan nije potrebna nikakova daska ,krevet treba biti tvrd ali mora biti i ugodan.

Ja cak vjerujem da mozda srecom necete imati niti povredu diska nego soft tissue povredu,jedino mi se ne svida sta vuce na nogu ,obicno je onda ishijas ili na engleski "Sciatika"

sretno,

[lahor]

Dobro Vilko, a zasto ponavljas 2 puta jedan te isti odgovor. BTW, mifner je musko.

[goga]

ma, nesto nam ne prija ova kanada
mozda zato sto je klima puuuuno vlaznija

ja sam ozdravila
plivam svaki dan...ne u moru, al 'ajde, dobar je i bazen
kad sjedim pazim da je stolica sa finim okomitim naslonom koji mi drzi ledja

sve bi bilo u redu, da se nije razbolio i moj dragi muzic
i on je isao na slikanje
slika pokazala nekakve degerativno artriticne promjene
ne znam kakve

samo sto on ne moze stajati
ma ni hodati

7, 8 minuta i to je to

prepisali mu bajerov aspirin

on nikad do sad nije imao ovakvih problema, pa je obamro od uzasa

lahor i ostali......molim vas pomazite
sto mu je to

je li moguca da nam stvarno toliko smeta sto je vrijeme dosta vlaznije nego kod nas- nedavno smo doselili

pozdrav

[Vilko]

goga kaže:
ma, nesto nam ne prija ova kanada
mozda zato sto je klima puuuuno vlaznija

ja sam ozdravila
plivam svaki dan...ne u moru, al 'ajde, dobar je i bazen
kad sjedim pazim da je stolica sa finim okomitim naslonom koji mi drzi ledja

sve bi bilo u redu, da se nije razbolio i moj dragi muzic
i on je isao na slikanje
slika pokazala nekakve degerativno artriticne promjene
ne znam kakve

samo sto on ne moze stajati
ma ni hodati

7, 8 minuta i to je to

prepisali mu bajerov aspirin

on nikad do sad nije imao ovakvih problema, pa je obamro od uzasa

lahor i ostali......molim vas pomazite
sto mu je to

je li moguca da nam stvarno toliko smeta sto je vrijeme dosta vlaznije nego kod nas- nedavno smo doselili

pozdrav

Dokazano je da je izmjena klime utjecna na skoro cijeli organizam.
Iz moga licnog iskustva, ja i znadem i osjecam promjenu.

Sta se muza tice ,vidio sam osobe koje nakon dva dana se dignu uredu.

Ja licno nisam nikada sprovadao mirno u krevetu....osim posle operacije....ali svi smo drugaciji.

Nasa samoobrana i prirodno nas i sama izlijeci, ako muz ima promjene na X-ray ne znace da su neke opasne, doktor je trebao rastumaciti.
Skoro svatko ce imati neke promjene ,ali ne i probleme...upravo da ima i problem sa diskom /disk sam/ se moze oporaviti bez intervencije, ja sam u 30 godina imao (radi operacije)problema previse pritisak na druge diskove ,koji su se sami sa vrijemenom oporavili.
Vjerojatno je doctor dao anti inflametari tablet?
Topli pristup.....masaza sa Voltaren cream..... i uskoro mora doci na bolje .
A poslije kretanje i vjezbe, lahor je pisala o tome.

Veoma mi je zao za cuti, jer razumijem...nama je odmah od prvog dana u Australiji sve moguce krenulo lose

[stitch]

lahor kaže:
Bit ces jos ozbiljniji nakon Pavlovicevog "tretmana".

Poznato mi je, gledao sam njegove kasete. Znam moliti Očenaš, pa sam prvi uvjet ispunio.
Ali ne znam pušiti.

[lahor]

Goga, jel imas nalaz pa da nam ga prepises, bit ce ga lakse protumaciti?

Ne znam koliko ti muz ima godina, ali nije nista neuobicajeno na rtg snimci kraljeznice pronaci degenerativne promjene u smislu smanjenja intervertebralnih (medjukraljescanih) prostora, osteofita (kostanih izdanaka uz kraljeske) te skleroze tijela kraljeska (otvrdnuca, vece gustoce kosti). To jos uvijek ne mora znaciti da ce se radioloski nalaz poklapati sa stvarnim simptomima, dapace -moze biti sasvim obrnuto.

Jel se to sa tvojim muzem dogodilo naglo? Nakon naglog pokreta ili se vec probudio tako? Bol mu se siri u jednu nogu, obje noge ili se zadrzava samo u podrucju ledja? Jel se pojaca kad se nagne prema naprijed, ili u neku stranu?

Nemojte se zabrinjavati, ocito je doslo do pritiska na zivac (najvjerojatnije) i takve stvari prodju za par dana. Ne trebate raditi tragediju iz toga, vec to shvatiti kao alarm da sad obadvoje pocnete plivati (najbolje ledjno, a ako imate problema sa vratom onda nikako prsno). Kod vas u Kanadi fizioterapeuti rjesavaju ovakve probleme bez lijecnika pa se mozete i njima obratiti ukoliko bol ne bude prestajala.

Kao sto rece Vilko, Voltaren krema ili bilo koja druga krema koja sadrzi non steroid antiinflammatory drug (NSAID gel ili tako nekako trazi u apoteci) i aspirini (trazite doktora i nesto jace ako muz ne moze izdrzati, ali sumnjam da ce trebati). Sto ce tice primjene toplog ili hladnog, meni u ovakvim situacijama (a dogodilo mi se slicno par puta) vise odgovara led, da me netko masira ledom po par minuta svakih 1-2h. Ako to tvom muzu ne odgovara, onda toplo, makar se na akutne stvari toplina ne proporucuje jer ona moze povecati pritisak na n. ischiadicus povecavajuci otok. Ona je bolja za kronicne bolove.

I da, klima utjece na cijeli organizam, stvarno je moguce da vlazna i hladna klima djeluje lose na vasa ledja.

[lahor]

stitch kaže:
Poznato mi je, gledao sam njegove kasete. Znam moliti Očenaš, pa sam prvi uvjet ispunio.
Ali ne znam pušiti.

Joj, ja bih to malo gledala. Samo ne znam bi li se onda smijala ili plakala...

[goga]

lahor kaže:
Goga, jel imas nalaz pa da nam ga prepises, bit ce ga lakse protumaciti?

Ne znam koliko ti muz ima godina, ali nije nista neuobicajeno na rtg snimci kraljeznice pronaci degenerativne promjene u smislu smanjenja intervertebralnih (medjukraljescanih) prostora, osteofita (kostanih izdanaka uz kraljeske) te skleroze tijela kraljeska (otvrdnuca, vece gustoce kosti). To jos uvijek ne mora znaciti da ce se radioloski nalaz poklapati sa stvarnim simptomima, dapace -moze biti sasvim obrnuto.

Jel se to sa tvojim muzem dogodilo naglo? Nakon naglog pokreta ili se vec probudio tako? Bol mu se siri u jednu nogu, obje noge ili se zadrzava samo u podrucju ledja? Jel se pojaca kad se nagne prema naprijed, ili u neku stranu?

Nemojte se zabrinjavati, ocito je doslo do pritiska na zivac (najvjerojatnije) i takve stvari prodju za par dana. Ne trebate raditi tragediju iz toga, vec to shvatiti kao alarm da sad obadvoje pocnete plivati (najbolje ledjno, a ako imate problema sa vratom onda nikako prsno). Kod vas u Kanadi fizioterapeuti rjesavaju ovakve probleme bez lijecnika pa se mozete i njima obratiti ukoliko bol ne bude prestajala.

Kao sto rece Vilko, Voltaren krema ili bilo koja druga krema koja sadrzi non steroid antiinflammatory drug (NSAID gel ili tako nekako trazi u apoteci) i aspirini (trazite doktora i nesto jace ako muz ne moze izdrzati, ali sumnjam da ce trebati). Sto ce tice primjene toplog ili hladnog, meni u ovakvim situacijama (a dogodilo mi se slicno par puta) vise odgovara led, da me netko masira ledom po par minuta svakih 1-2h. Ako to tvom muzu ne odgovara, onda toplo, makar se na akutne stvari toplina ne proporucuje jer ona moze povecati pritisak na n. ischiadicus povecavajuci otok. Ona je bolja za kronicne bolove.

I da, klima utjece na cijeli organizam, stvarno je moguce da vlazna i hladna klima djeluje lose na vasa ledja.

godina 45

bol se spusta niz noge

nekad mu trne neki nozni prst
pojacava se kad se nagne naprijed- tj ne moze se nagnuti

isto tako ne moze podici ispravljenu desnu nogu kad lezi (mozda samo dvadeset centimetara)

kad nogu savije u koljenu moze je podici

prvo nije mogao stajati na jednom mjestu, sad moze hodati samo sest sedam minuta

drzi ga jedno dvadesetak dana- on kaze da nije napravio nikakav nagli pokret

hm hm hm

ma, mi smo tek dosli u kanadu, pa treba raditi i raditi
proslo vrijeme zlatnih bolovanja

e tako

pozdrav svima

ps
nemam nalaz- otici cu u ponedjeljak pa cu prepisati

[lahor]

goga kaže:
godina 45

bol se spusta niz noge

nekad mu trne neki nozni prst
pojacava se kad se nagne naprijed- tj ne moze se nagnuti

isto tako ne moze podici ispravljenu desnu nogu kad lezi (mozda samo dvadeset centimetara)

kad nogu savije u koljenu moze je podici

prvo nije mogao stajati na jednom mjestu, sad moze hodati samo sest sedam minuta

drzi ga jedno dvadesetak dana- on kaze da nije napravio nikakav nagli pokret

hm hm hm

ma, mi smo tek dosli u kanadu, pa treba raditi i raditi
proslo vrijeme zlatnih bolovanja

e tako

pozdrav svima

ps
nemam nalaz- otici cu u ponedjeljak pa cu prepisati

Da, ovo je jedna gadnija lumboishialgija (sciatica). U svakom slucaju, vas muz treba fizioterapiju, a mozda i malo jace lijekove. Cudno mi je da vec niste bili upuceni fizioterapeutu, to bi moglo pomoci.
Evo ti link, tvoj muz ima ovo:
http://health.yahoo.com/health/cente...in/000442.html

[stitch]

Najbolje je vježbati, svatko ima pola sata vremena dnevno.
Meni se stanje bitno popravilo. Čini mi se da je Ante ipak izgubio mušteriju.

[Vilko]

Za stanovnistvo koji ne govori /cita engleski,prenasam na Hrvatskom za pitanje koje je postavljeno veoma cesto!


Protruzije i prolapsi međukralježničnih diskova


Međukralježnični diskovi esencijalni su element čovjekovog sustava za kretanje, čineći kralježnicu elastičnom i pokretnom. Međutim, događa se da središnji dio diska degenerira. Naposlijetku, diskovni prsten izlazi van trupa kralješka, pritiščući korijen živca leđne moždine što dovodi do ponavljajućih bolova u križima, a kasnije do poremećaja osjeta i klijenuti mišića.

Uvod

75% populacije je bar jednom u životu pogođeno s bolnošću u leđima. Takva bol je ujedno i glavni uzrok smanjene fizičke aktivnosti u ljudi mlađih od 45 godina. I iako je u većini slučajeva sam uzrok boli nepoznat, kod jednog broja ljudi možemo kriviti međukralježnične diskove.
Intervertebralni (međukralježnični) diskovi esencijalni su element lokomotornog sustava čovjeka, čineći kralježnicu elastičnom i pokretnom. Građeni su velikim dijelom od vode, zbog čega se, poput jastuka, jednostavno oblikuju i prilagođavaju promjenama položaja kralježnice i trupa. Zbog svog vodenog sastava, disk se ne može komprimirati, tako da pritisak na disk s jedne strane rezultira njegovim širenjem sa suprotne strane, zadržavajući pritom uvijek jednak volumen. Ligamenti koji međusobno povezuju kralješke ujedno ne dozvoljavaju diskovima da "pobjegnu" sa strane, držeći ih u nekoj vrsti kaveza između trupova dvaju kralježaka.

Nastanak bolesti (etiologija)

Događa se da nucleus pulposus, središnji gradivni dio diska, oko kojeg se nalazi prsten diska anulus fibrosus, bilo zbog ozljede, ali najčešće spontano, degenerira. (Danas je poznato da degeneracija diskova ima svoj prirodni tijek koji prati starenje ljudskog organizma. Također je utvrđeno da prisutnost ove bolesti u obitelji povećava izglede da dotična osoba i sama oboli.) Zbog toga se međukralježnični prostor suzi. To dovodi do labavosti ligamenata i, skupa s njima, jačeg isticanja prstena diska van trupa kralješka. Prsten diska zbog pritiska vremeno degenerira i preko uzdužnih ligamenata sve više pritišće i korijen živca leđne moždine. Bolest najčešće nastaje u slabinskom (lumbalnom) dijelu kralježnice zbog najvećih opterećenja u tom području. Zato je jedan od vodećih simptoma bolesti nazvan lumbago. Česta je i u mladih osoba.

Simptomi

Tipični simptomi su ponavljajući bolovi u križima koji imaju za posljedicu ukočeno i ponešto iskrivljeno držanje lumbalnog dijela trupa. Taj se simptom generalno zove lumbago. Pritisak je prolazan, pa zato lumbago nakon kratkog vremena prestaje. Ponoviti se može bilo kad pri naglijem okretanju trupa, naglom ustajanju, podizanju tereta ili spontano. Osim akutnih bolova, nastaju postupno i poremećaji osjeta i slabljenje refleksa. Ako se bolest ne liječi, na ispad osjeta se nadograđuje i klijenut (slabost) mišića.

Dijagnostika

U dokazivanju bolesti vrlo su korisni neurološki testovi. Dva važna su Lasegueov i obrnuti Lasegueov znak.
Lasegueov znak: bolesnik leži na leđima, noga je ispravljena u ekstenziji i podižemo je cijelu po mogućnosti do okomice (kut od 90°). U slučaju protruzije/prolapsa u području segmenata L5 i/ili S1 (ili u slučaju meningitisa), pokret je rano zakočen uslijed boli.
Obrnuti Lasegueov znak: bolesnik leži na trbuhu. Liječnik mu pasivno flektira nogu prema leđima. U slučaju protruzije/prolapsa u području L3 i/ili L4, prisutni su bolovi, što bolesnik kompenzira podizanjem kuka iste strane radi smanjenja bolova.

U kasnijoj fazi bolesti koncentracija bjelančevina u lumbalnom likvoru se povisuje na otprilike dvostruke vrijednosti od normalnih zbog pojave transudacije (prelaska bjelančevina iz krvnih žila) u likvor. To je jedan od nesigurnih simptoma bolesti.

Na rentgenu se prikazuju jedino starija oštećenja, kod kojih se vidi suženje intervertebralnih (i.v.) prostora. Također se vidi i spondiloza (iskrivljenje kralježnice) uzrokovana krivim držanjem, a zbog izbjegavanja boli, što posljedično uzrokuje još jaču protruziju diska. (Prisutan je začarani krug događaja koji dovodi do pogoršanja simptoma.) Za procjenu dijagnoze može koristiti i kontrastna mijelografija, ali najpouzdanije metode su kompjutorizirana tomografija (CT) i magnetska rezonancija (MR). One su nažalost ujedno i najskuplje.

Liječenje

U stadiju lumbaga liječenje je konzervativno: potrebno je strogo mirovanje, zagrijavanje, opuštanje lumbalne muskulature, ležanje na tvrdoj podlozi, poslije masaža i vježba. Blokade paravertebralno se daju samo po potrebi. Koriste se analgetici za ublažavanje boli i miolitici za relaksaciju mišića.
U stadiju klijenuti mišića (uznapredovalom stadiju): operativni zahvat prolabiranog nucleusa pulposusa diska. Indikacija za operativno liječenje se postavlja isključivo po neurološkim mjerilima. Često se vrši hemilaminektomija - mikrokirurška operacija kroz ligamentum flavum. Kod 10% bolesnika prisutne su višestruke protruzije, pa operacija neće riješiti problem.

[Vilko]

Bol kod artritisa: vježbajte!

Vježbanje, a ne mirovanje, često je prava terapija

Do prije 25 godina, standardna terapija kod artritisa bila je mirovanje. Liječnici su tada mislili da je najbolji način održavanja funkcije zglobova, jednostavno ih ne micati. Čak i danas, mnogi liječnici misle da je mirovanje u kombinaciji s lijekovima protiv bolova dobitna kombinacija za problem artritisa.

Iz tog razloga, često prođe nekoliko godina od pojave artritisa koje bolesnici provedu uzimajući lijekove protiv bolova, različite jačine. Međutim, to najčešće ne pomaže, pa se na kraju javljaju specijalistima reumatolozima, upućeni od svog liječnika. Kod reumatologa dolaze jer ih još uvijek, usprkos svim lijekovima, jako boli.

Reumatolozi ne mogu puno pomoći, što se tiče medikamentne terapije, ali bolesnicima se može ponuditi fizikalna terapija, što je mnogo učinkovitije, nego sami lijekovi. Preporučaju se treninzi snage, tj. trening otpora, suprotnom od aerobnih treninga, poput hodanja. Takve vježbe su pokazale vrijednost u "spašavanju" zglobova.

"Počela sam s podizanjem tereta nogama, svaka noga jedan kilogram, što je bilo vrlo teško, jer su moje kretnje bile jako ograničene" navodi jedna pacijentica, koja je počela s ovom metodom nakon što joj cijela paleta lijekova nije pomogla. Bol je ostala, a zglobovi su gubili na pokretljivosti. "Uz sve to" nastavlja "bilo je jako teško vježbati kad se osjećate jako loše i kad se ne želite kretati, ali štio sam se više gibala i vježbala, osjećala sam se bolje."

Danas ta ista osoba vježba redovito, vježbe snage dvaput tjedno, uz mnogo hodanja i vožnje biciklom. Ali stvarna promjena, koja je toliko značajna, je mogućnost obavljanja svakodnevnih malih polova, kao npr. vađenje odjeće iz mašine za pranje. Prije je to bilo jednako hrvanju, danas ne samo da to izvodi s lakoćom, nego zna ponijeti iz supermarketa i vreće od 10 kg, bez problema.

Unatoč ovako dobrim rezultatima, pacijenti često ne dobiju osnovne informacije od obiteljskog liječnika. Ili ako i zapitaju svog liječnika, što da rade, često dobiju odgovor da šetaju. Ali hodanje boli jer većina ljudi ima artritis koljena ili kuka. Hodanje samo pogoršava bol, ako je to prva metoda s kojom se započne terapija. Trebate započeti s vježbama snage, da bi prvo ojačali mišiće koji će onda preuzeti dio tereta koje nose bolesni zglobovi i tako ima olakšati funkciju, smanjiti oštećivanje i umanjiti bol.

Da bi razumjeli zašto je važno ojačati bolesnikove zglobove, možemo se poslužiti mehaničkom analogijom: zamislite kako vaš automobil vozi na kvrgavoj cesti. Posao je amortizera da apsorbiraju svaku kvrgu i izbočinu, da se ta trešnja ne bi prenosila na putnike. Ako ne postoji mogućnost neutraliziranja trešnji i poskakivanja, auto će poskakivati preko ovjesa, a putnici će tada osjećati skakanje.

U tijelu, mišići su apsorbirajući faktori, a hrskavica, od koje je građen zglob, je ovjes automobila. Zbog toga, što su mišići jači, manje je štetnih utjecaja na zglobove, koji i onako već mogu biti oštećeni. Ovo se odnose na osobe koje boluje od osteoartritisa, degenerativne bolesti lokomotornog sustava ili reumatoidnog artritisa, koja je upalna bolest.

I studije su pokazale povoljan učinak vježbi snage na štednju zglobova.

Neke prijašnje studije su naslućivale takve mogućnosti. U najvećoj takvoj studiji, provedenoj u SAD-u, na Bowman Gray School of Medicine, Wake Forest University, North Carolina bilo je uključeno više od 400 muškaraca i žena, svi s osteoartritisom. Učesnici studije su bili podijeljeni u dvije terapijske skupine, jedna s naglaskom na tjelesnu aktivnost, druga s naglaskom na edukativni program koji nije uključivao nikakvu tjelesnu aktivnost. Nakon godinu i pol dana istraživanja, grupa koja je bila upućena na tjelesnu aktivnost pokazivala je bolje rezultate, pokazujući 8-10% manju bolnost i oštećenost. Ali razlika nije pripisana poboljšanju stanja zbog tjelesne aktivnost, nego pogoršanju stanja onih koji nisu vježbali.

Druga studija je pokušala otkriti da li se stanje poboljšava s podizanjem opće forme bolesnika i povećanjem treninga.
Svi učesnici ove studij pokazivali su znakove bolnosti zbog artritisa koljena i bili su značajno onemogućeni u svakodnevnim aktivnostima. Polovica ispitanika je prošla program treniranja vježbama snage. Druga polovica učesnika studije je dobila smo nekoliko predavanja, općih saznanja o svojoj bolesti i dijetnoj terapiji.
Rezultati objavljeni u prošlogodišnjem "Journal of Rheumatology": nakon 4 mjeseca, bol u skupini koja je vježbala bila je smanjena u prosjeku za 43%, za razliku os snižavanja boli u kontrolnoj skupini za 12%. Fizička aktivnost se poboljšala u skupini koja je vježbala za 44 % gotovo dvostruko više nego u kontrolnoj skupini.
"Vježbači" su također mogli lakše hodati, penjati se uz stepenice, sjediti i ustajati. Spavali su mnogo bolje, također. Poboljšanja su uočena i kod svakodnevnih tjelesnih aktivnosti.

Aktivnosti koje pomažu, mogu se provoditi kod kuće. No, za to je potrebna jaka samodisciplina i velika volja. Problem je što mnogi bolesnici ne iskazuju veliki entuzijazam i nisu spremni preuzeti na sebe takvu odgovornosti teret. Oni žele jednostavno tabletu.

Sretno,

P.S. moja supruga 66 godina ,hoda svaki dan 30-40 minuta!...hodanje je preporuceno za sve....koji mogu!

[Vilko]

Sportske ozljede


Sportska ozljeda je ozljeda nastala prilikom sportske aktivnosti. Pri tom razlikujemo ozljedu i oštećenje.

Oštećenje - razlog se najčešće ne može anamnestički pronaći. Pacijent se ne sjeća ni načina ni vremena. Za razliku od ozljede koja je najčešće akutnog karaktera, oštećenje je najčešće kronično.

Osnovni su postulati rehabilitacije sportaša:
1. ozlijeđeni dio tijela miruje, a ostali dijelovi tijela moraju vježbati jer u 7 dana mirovanja vrhunski sportaš izgubi 60% aktivnosti mišića koji miruje. Kod imobilizacija u zglobu nastaju kontrakture (skraćenja).
2. mijenjanje rehabilitacijskih postupaka


Ozljede u sportu najčešće nastaju kao posljedica nerazmjera između individualno mogućeg opterećenja vezivnog i potpornog tkiva i opterećenja tijekom treninga i natjecanja.
Drugi uzroci su: neadekvatna oprema, nepovoljne klimatske prilike, nepažnja i sl.
Sportske ozljede najčešće pogađaju meka i potporna tkiva, rjeđe kosti.
Odgovor tkiva na ozljedu uvijek je upalna reakcija, a njen su pokretač raspadni produkti ozlijeđenog tkiva. Akutna faza ozljeđivanja i tkivnog odgovora može se podijeliti u tri faze:

1. faza akutnih vaskularno-upalnih događaja - traje oko 48 h, cilj je tu fazu skratiti što je više moguće i spriječiti nastanak kroničnog procesa (daju se nesteroidni i steroidni protuupalni lijekovi)
2. faza regeneracije i rekonstrukcije ozlijeđenog tkiva - stanična proliferacija, stvaranje krvnih žila - angiogeneza, sinteza oštećenog tkiva i nastanak kolagena. Počinje treći dan, a završava peti dan nakon ozljede.
3. faza cijeljenja - faza završne organizacije u kojoj dolazi do funkcijske obnove.

Cilj je rehabilitacije nakon ozljede povratak u psihičko i fizičko stanje koje je postojalo prije ozljede. Ne smije se dozvoliti da proces od akutnog prijeđe u kronični. Ozljedu treba riješiti terapijski dok je u akutnoj fazi, a daljnje ozljede se mogu spriječiti bandažom zgloba te kinezioterapijom s ciljem učvršćivanja zgloba.
Rehabilitacija počinje neposredno nakon ozljede i odvija se onoliko dugo koliko to traže izgubljene sposobnosti.
Program rehabilitacije mora biti individualno prilagođen.
Neophodan je pozitivan odnos između sportaša, trenera, liječnika - specijalista i fizioterapeuta.

Osim u iznimnim slučajevima, kod sportske ozljede treba ovako postupiti:
- sportaš treba izbjegavati strogo mirovanje
- kod imobilizacija treba raditi izometričke vježbe i koristiti pojedine oblike fizikalne terapije (npr. magnetoterapija, iznad gipsa ili osteosintetskog materijala)
- napraviti individualni program vježbi za ostali dio tijela koji će sačuvati mišićnu masu, pokretljivost zglobova i kralješnice, održati određeni stupanj tjelesne pripremljenosti i osjećaj sportaša da nije izgubljen za fizičku aktivnost.

Čime se stječu preduvjeti dobre rehabilitacije:
- održavanje mišićne mase i kvalitete mišića
- pokretljivost zglobova i prevencija kontraktura
- očuvanje propriocepcije
- omogućuje se održanje funkcijskih vježbi za pojedine sportove
- umanjuje se gubitak sportske vježbe
- ispravljaju se uočene biomehaničke pogreške koje nisu vezane za ozljedu
- zadržava se dobra kardiovaskularna sposobnost
- psihički je učinak velik - sportaš se ne osjeća kao bolesnik

Potrebno je mijenjati oblik aktivnosti, trajanje pojedinih oblika aktivnosti, njihovu učestalost te intenzitet ovisno o napretku.

Uspješan povratak u sport moguć je:
- kad više ne postoji bolest ni u kakvim aktivnostima
- kad su funkcijski kapaciteti svih zglobova očuvani
- postoji zadovoljavajuća i kvalitetna količina mišićna mase
- kad postoji očuvana sportska vještina kao prije ozljede
- kad je kardiovaskularni sustav odgovarajuće pripremljen
- kad postoji primjerena propriocepija
- kad postoji psihofizička sposobnost sportaša
- kad su izdržljivost i snaga primjereni očekivanim naporima
- kad je trener zadovoljan postignutim mogućnostima


Edukacija sportaša kroz rehabilitaciju
Bitno je da sportaš nešto nauči - kako da izbjegne ozljedu, a i kako je pravilno liječiti kad se dogodi.
Najveći broj sportskih ozljeda nastaje zbog prekomjernih naprezanja (30-50%).
Više od 50% vrhunskih plivača ima probleme s ramenim zglobovima; kontaktni sportovi uzrokuju teže povrede.

[Vilko]

Pravilan tretman (sportske) ozljede ledom



Led je jedno od najvažnijih sredstava za trenutačan tretman ozljede.

Hlađenje, najčešće ledom, ima pozitivan učinak na ublažavanje kratkoročnih simptoma koji inače nastaju nakon kontuzije, uganuća, iščašenja i sličnih akutnih, često sportskom igrom zadobivenih ozljeda.

Fiziologija djelovanja hladnoće, odnosno leda, ogleda se u vazokonstrikciji ( sužavanju krvnih žila ) u koži, čime se smanjuje kapilarna poroznost i postiže ograničavanje upale, te u smanjenju bola ozljeđenog dijela tijela snižavanjem odgovora receptora za bol. Također, hlađenje smanjuje spazam mišića smanjenjem prijenosa impulsa iz tetivnh receptora do mišića, kao i oštećenje stanica u tkivu snižavanjem staničnog metabolizma.

Tretman hladnoćom najbolje se postiže s komadima leda sa širokim plohama, ( kao npr. otkrhrivanjem ploški leda s velike gromade) jer one priliježu uz kožu najvećom površinom i najbrže hlade. Led treba držati u vrečicama da se izbjegne direktna maceracija kože i da se lakše njime manipulira. Vrečice leda treba omotati ručnikom, i ručnik postaviti iznad ozljeđenog dijela tijela. Potom se elastični zavoj omota oko ručnika i tijela i lagano stegne, tek toliko da drži ručnik s ledom na mjestu.
Prejako stezanje zavoja može ugroziti krvnu opskrbu tog i distalnijeg dijela tijela što bi bilo kontraproduktivno.

Ručnik s ledom treba držati najviše 7 minuta i tada ga treba obavezno skinuti na 10 minuta. To je neophodno jer se već nakon 10 minuta počinju pojavljivati neželjene posljedice izlaganja tkiva hladnoći (od obično 32 C na površini kože ).Koža nakon pretjerano dugog hlađenja pocrveni, a pacijent ima osjećaj boli, topline i svrbeža. To je stoga jer se proces obrće te nastupa vazodilatacija (širenje krvnih žila), što dovodi do oticanja, boli i oštećenja stanica. Ova se naknadna vazodilatacija obično javlja između 10-e i 15-e minute od početka hlađenja, a nakon uklanjanja leda traje još između 3 i 7 minuta. Stoga je nužno pomoći a usput ne štetiti bolesniku.

Cikluse od 7+10 minuta treba izmjenjivati ukoliko je to potrebno - do 90 minuta, i potom napraviti pauzu od nekoliko sati, da bi se po potrebi ponovili još nekoliko puta dnevno.

[Vilko]

Sprječavanje bolova u leđima na poslu i u kući


Podizanje stvari

Unaprijed planirajte što želite napraviti i nemojte žuriti. Postavite se blizu predmeta koji želite podignuti. Razdvojite stopala na širinu ramena kako biste osigurali sebi široku potpornu bazu. Savijte koljena. Učvrstite trbušne mišiće. Nakon uzmanja predmeta podižite se nožnim mišićima. Ne podižite sami pretežak ili nezgrapan predmet. Zatražite pomoć.

Za podizanje vrlo laganog objekta s poda, kao što je komad papira, nagnite se nad predmet, savijte lagano jedno koljeno, a drugu nogu ispružite ispred njega. Pridržite se za obližnji komad namještaja dok posežete za predmetom.

Bez obzira što podižete, približite se predmetu, savijte koljena i podižite nožnim mišićima. Nemojte se pregibati u struku. Kada podižete prtljagu, stanite sa strane prtljage, savijte koljena, uhvatite ručku i uspravite se.

Dok držite predmet, neka vam koljena budu lagano povijena u svrhu održavanja ravnoteže. Ukoliko morate pomaknuti predmet na drugu stranu, izbjegavajte savijanje tijela. Usmjerite prste u pravcu gdje ga želite pomaknuti i okrenite se cijelim tijelom. Predmet neka vam bude blizu tijekom pomicanja.

Ukoliko predmet trebate staviti na policu, primaknite se što bliže polici. Široko razmaknite stopala, postavite jedno stopalo ispred drugog za postizanje čvrste baze. Ne naginjite se naprijed niti potpuno ispružajte ruke dok držite predmet u rukama.

Ukoliko je polica visoko, približite se polici, razmaknite stopala i stavite ih jedno ispred drugog. Podignite predmet do visine prsa, laktove držite sa strane i postavite ruke tako da možete predmet gurnuti prema gore na policu. Ne zaboravite učvrstiti trbušne mišiće prije podizanja.

Sjedenje

Za vrijeme sjedenja, neka su vam leđa u normalnom, lagano savijenom položaju. Svakako provjerite podupire li vam stolica donji dio leđa. Držite glavu i vrat uspravno. Osigurajte pravilnu visinu radne površine tako da ne morate držati glavu i vrat pognute.

Jednom na sat, ako je moguće, ustanite i protegnite se. Postavite ruke na donji dio leđa i lagano se savijte prema natrag.

[Vilko]

Moždani udar nakon tretmana kiropraktičara



25.02.2002. Na 27. internacionalnoj konferenciji koju je održala The American Stroke Association izneseni su podaci iz studije koja je povezala nastanak 158 moždanih udara s disekcijom cervikalnih arterija.
Disekcija vratnih arterija je bila uzrokovana traumom u 98 pacijenata (63%), a od tog broja njih 38 (39%) ozljedu je zaradilo tijekom kiropraktičarske manipulacije vrata. Kod ostalih pacijenata su ti traumatski događaji uključivali vožnju automobila unatrag, igranje golfa, ličenje stropa, itd.

˝Vratne arterije su jako podložne disekciji, a posebno vertebralne aretrije zbog njihovog zavojitog tijeka koji prati kralježnicu˝, izjavio je Dr. John W. Norris voditelj istraživanja. Od 38 kiropraktičarskih pacijenata s disekcijom 30 je imalo disekciju vertebralne, a 8 disekciju karotidne arterije.
U izjavi Dr. Norris dalje navodi kako je sve više dokaza da je disekcija vratnih arterija najčešći uzrok ishemičnog moždanog inzulta kod osoba mlađih od 45 godina. Disekcija može biti spontana ali trauma često ostaje previđena kao uzrok disekcije.

Studija je pokazala da je kiropraktičarska manipulacija vrata bila uzrok disekcije u 24% slučajeva kod osoba mlađih od 45 godina.

Reference: Reuters Health Information 2002.

[goga]

prvo svima pozdrav


nesto mi se bio zastekao komp pa su mi propali svi vasi e mail- ovi sa "izrazima podrske"
te zato nisam vise nikome ogovarala

glede zdravstvenog stanja:
ja sam dobro
muzic je u komi- isti simptomi
nece kod doktora
sve mu je dosadilo -ukljucujuci i kanadu

sad cu vas pitat jos jedno i necu vise nikoga gnjaviti

moze li ta ishialhija nesto trajno pokvariti ako covjek ne radi vjezbe koje bi trebao.......hm, grozne li recenice......mislim ono....sve traljaviji misici znaci li to sve jaca bol.... sve upaljeniji zivac, moze li tako upaljen, a ne ljecen poci u PM



eto

[lahor]

Nazalost, moze. Vidi kako je Vilku.

Moguce posljedice su suzenje spinalnog kanala i posljedicno ostecenje kraljesnicne mozdine, zatim razni motorno-osjetilni poremecaji u nogama, a kod medijalnih prolapsa diska se mogu dogoditi i gadniji problemi. Naravno, sve to ako je bol kod tvog moza uzrokovana hernijom diska (ima i drugih razloga, ali ovaj je daleko najcesci).

Za moguce posljedice trebalo bi pogledati sve nalaze, to je najpametnije pitati specijalista koji lijeci tvog muza.

I naravno, ako se ne krene u akciju sa lijecenjem, napadi ishialgije se sigurno nece prorijediti.

Ja nikako ne preporucujem da tvoj muz ne pocne sa lijecenjem, natjeraj ga doktoru ili fizioterapeutu (ovo je jos bolje, znam za jednu privatnu praksu koju vodi nasa zena u Missisaugi, hoces kontakt?).

[goga]

lahor,

nemamo ti mi doktora
to i jest problem

jer su svi u gradu londonu prebukirani i u ova dva mjeseca nismo uspjeli naci ni jednog ljecnika koji bi prihvatio 4 nova pacijenta (prva tri mjeseca kad stignes i nemas zdravstvenu iskaznicu.....da nam je netko rekao da je problem neci doktora, trazila bih ga od prvog dana....ali to je vec druga prica)

primi nas i ovaj u "valk in" ali to nije to- vise onako, za prvu ruku

hocu kontakt
posalji

hvala

[lahor]

Imas PM