Jezik i književnost (stilemi, versifikacija ...)

[malapala]

Danas sam imala ispit, srećom prošla sam pismeni i za usmeni sam doznala da profesorica ispituje stileme, u knjizi koju ja imam i iz koje smo učili za ispit toga nema ( imam knjigu Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskom standardnom jeziku - Frančić, Hudeček, Mihaljević) ... još je veći problem što je usmeni u ponedjeljak a ja do tad nemam gdje nabaviti knjigu u kojoj ima nešto o stilemima... pa vas molim postoji li negdje na netu nešto o stilemima ( što su, kako ih razlikovati, koliko vrsta stilema imamo ... )

hvala

[krazykat]

Riffaterre? sto ne guglas Riffaterre - stilemi - stylèmes ?
... ako je netko napravio popis vrsta stilema, bas bi me interesiralo procitati...

[malapala]

... i dalje trebam pomoć ... kako razlikovati
fonostileme , morfostileme , sintaktostileme, semantostileme ... našla sam na internetu nešto o tome... ali nemam primjera kako da ih razlikujem ...

[Didi]

malapala kaže:

... i dalje trebam pomoć ... kako razlikovati
fonostileme , morfostileme , sintaktostileme, semantostileme ... našla sam na internetu nešto o tome... ali nemam primjera kako da ih razlikujem ...

Pa valjda po prvom dijelu složenice: ako je stilem jedinica koja nosi stilsku informaciju odnosno manje ili više odstupa od jezične norme, sintaktostilem će biti jedinica u kojoj se ta informacija odnosi na sintaksu. Recimo, neuobičajeno postponiranje bit će sintaktostilem. I tako redom.

[krazykat]

hehe... prosao voz, Didi..
a kako je prosao ispit?

Riffaterre - ah moje stare ljubavi..

[Gregory House]

Didi kaže:

Pa valjda po prvom dijelu složenice: ako je stilem jedinica koja nosi stilsku informaciju odnosno manje ili više odstupa od jezične norme, sintaktostilem će biti jedinica u kojoj se ta informacija odnosi na sintaksu. Recimo, neuobičajeno postponiranje bit će sintaktostilem. I tako redom.

Da, to bi bilo to...
Stilem donosi određeni otklon od uobičajenog, određenu neobičnost, neočekivanost koja privlači pozornost.
Fonostilemi rade taj otklon na fonološkom/fonetičkom području. Najjednostavniji primjer su stilske figure dikcije (asonanca, aliteracija, onomatopeja...)
Morfostilemi neobičnosti rade na polju morfologije, dakle u praksi su to najčešće neobično/drugačije tvorene riječi u svrhu očuvanja ritma rečenice, figura ponavljanja ili drugih stilskih potreba. Kod Ivane Brlić-Mažuranić, na čijim sam bajkama jednom radio lingvostilističku analizu, to su najčešće nepostojeći pridjevi i glagoli tvoreni prema drugim postojećim kako bi se stvorio ritmički efekt nabrajanja. Morfostilem je i Matoševa "večer" kao imenica srednjeg roda (jesenje večer), dok je inače, razumljivo, riječ o imenici ženskog roda.
Sintaktostilemi odnose se na bilo kakve neobičnosti u građenju rečenica, kao i na uporabu pojedinih glagolskih vremena u točno određenu, obilježenu svrhu unutar djela. Ivana Brlić-Mažuranić tako uglavnom koristi prošla glagolska vremena, no s vrlo jasnom distinkcijom između istih ovisno o vrsti radnje o kojoj se radi, a od toga odstupa samo kad joj to (ponekad) kvari ritmičku shemu rečenica.
Semantostilemi se najčešće odnose na fine razlike u značenju koje se očituju pri korištenju djelomičnih sinonima. Primjerice, kod djelomičnih sinonima majka-mater-mati, zmija-guja i sl.
Svi navedeni smatraju se mikrostilemima, dakle do izražaja dolaze unutar rečenice. Makrostilemi se, pak, odnose na više rečenica ili na čitave strofe/odlomke/tekst...

[krazykat]

Hvala, nadajmo se da mala nije pala...

[Shain]

Gregory House kaže:

Sintaktostilemi odnose se na bilo kakve neobičnosti u građenju rečenica.

Sintaktostilem stilski je obilježen red riječi.

U neutralnom izražavanju dolazi: a) subjekt prije predikata, b) oznaka načina prije glagola, c) oznaka mjesta iza glagola, c) objekt iza glagola itd. - Svako je odstupanje od toga - sintaktostilem: a) Piše brat; Šumi more; Mrkla je noć. b) More šumi neprestano. c) Brat u sobici piše. d) Brat pismo piše. - Kod sintaktostilema rema dolazi ispred teme.

Sintaktostilem je i poigravanje s mjestom enklitike/glagolskog oblika (Wackernagel): "Tomo je pisao Maretić o organskim govorima." - Ili "Sintakto je stilem stilski obilježen red riječi".

[Shain]

malapala kaže:

I dalje trebam pomoć, kako razlikovati fonostileme, morfostileme, sintaktostileme, semantostileme. Našla sam na internetu nešto o tome, ali nemam primjera kako da ih razlikujem.

Možda još netko želi primjere.

"Čovjek s tri zubi" = morfostilem, to je poigravanje padežnim oblikom. Također i u naslovu TV-serije koja se upravo prikazuje "Jedna od dečkiju".

Tin Ujević piše: "Trepet mladih brucoških sviracah i poletaracah", a Matoš: "Ja vučem čemer magle tvojih gorah (...), u meni jeca sjena tvojih dvorah." Vinaver: "(...) dok se ne utvrdi kako se svaka uboga riječ smije šarati slovesima." Tu je "bonus vinus" (za loše vino), i na kraju, ali ne najmanje slatko: "Volim svoja lijepog hrvatska jezika".

[demonfighter]

Molio bih vas ako netko od vas moze da napravi lingvostilističku analizu sljedećih 5 ujevićevih pjesama .:
prva:
HEKTOR ZA ASTIJANAKTA:
Zemljina Snago, moj budući Sine,
u te da bacim sve što ne smjeh reći
od svoga oca ti ćeš biti veći
za čitav polet uskiptale tmine.

I, kad god uzdah grudima se vine,
žeže me plodno sjeme što će teći;
i trpim što će preko mene prijeći
budući patnik strašne veličine.

Tajna života svoju klicu skriva
u našem boku i u duši mesa;
al težak san je što ga Muško sniva,

dok svojem stegnu pridaje nebesa;
jer svaka ljubav carstvo vila biva,
a draga žena, svaka, Prinčipesa.
druga:
MENI BEZ MENE
Ure od smole cure besmisleno,
sumorni čovjek snatri bestjelesno,
sutonska strast se boji bezimeno,
a ljubav jeca, jeca bespredmetno;

i sve je danas prazno beskonačno,
a vjetar duva, duva bezutješno
na gole duše koje neprestano
ištu i grle beznadno, beskrajno.
treća:
ODLAZAK
U slutnji, u čežnji daljine, daljine;
u srcu, u dahu planine, planine.

Malena mjesta srca moga,
spomenak Brača, Imotskoga.

I bljesak slavna šesitopera,
i miris (miris) kalopera.

Tamo, tamo da putujem,
tamo, tamo da tugujem;

da čujem one stare basne,
da mlijeko plave bajke sasnem;

da više ne znam sebe sama,
ni dima bola u maglama.
četvrta:
SLABOĆA
Po ovoj magli, ovoj kiši —
o pjano srce, ne uzdiši.

Ti ljubilo si uzaludu,
a sada išteš rodnu grudu,

i tvoja čežnja, vapaj roba,
traži odnekud pokoj groba.

- Tu ću skoro da izdahnem,
tu ću skoro da usahnem,

na našem plavom, plavom valu,
na našem bijelom, bijelom žalu;

i sve ću naći što sam trebo
pod tvojim svodom, Sveto Nebo,

plaveti sunca i vedrine
nad zemljom stare domovine.
Peta:
NOTTURNO
Noćas se moje čelo žari
noćas se moje vjeđe pote,
a moje misli san ozari
umrijet ću noćas od ljepote.

Duša je strasna u dubini,
ona je zublja u dnu noći,
plačimo, plačimo u tišini
umrimo, umrimo u samoći.
AKO NE MOZE NI JEDNA OD OVIH ONDA VI KOJE HOCETE OD TINA UJEVICA HVALA LIJEPA UNAPRIJED !!!

[Shain]

demonfighter kaže:

Molio bih vas ako netko od vas može da napravi lingvostilističku analizu sljedećih pet Ujevićevih pjesama: HEKTOR ZA ASTIJANAKTA.

Ovo ti ide na potforum "Književnost", a i domaće se zadaće ovdje ne traže. Evo ti ipak nekolko natuknica za jednu od navedenih pjesama.

Lingvostilističkoj analizi prethodi filološka, u kojoj su npr. vrijeme i životne okolnosti u kojima je pjesma nastala, značenje pojedinih aluzija i dr. (Ujević je tu pjesmu napisao nakon Prvog svj. rata). Prethodi joj i naratološka, tj. shvaćanje o čemu se u pjesmi radi (radi se o ocu i sinu iz "Ilijade", Hektoru i Astijanaktu; glasovita je scena oproštaja od sina prije odlaska u bitku; začudno je što se u ovoj pjesmi Hektor oprašta od sina koji se još nije rodio, čak nije ni začet).

Sad bi trebalo da započneš analizu lingvističkim aparatom. Ujević upotrebljava imenice bogate značenjima: snaga, sin, tmina, uzdah, sjeme, patnik, veličina, klica... (koje su konotacije svake od tih imenica?). U prve dvije strofe od glagolskih oblika najviše upotrebljava futur I. i futurski prezent (zato što na temelju svoje spoznaje i životnog iskustva anticipira život svoga nerođenog djeteta). U posljednje dvije strofe prelazi na svevremenski prezent, čime izražava uobičajenu mušku sudbinu u ratu, a i općeljudsku u svim vremenima. Služi se i snažnim epitetima: zemljina, uskiptale, plodno, strašne, težak, draga (koje su konotacije tih epiteta?).

I na kraju treba govoriti o fonostilemima: žeže, prijeći (ovdje se izgovara pr'jeći), upotrebi suglasnika s najvišom frekvencijom, koji su iritantni ("s" i "z"; Zemljina, Snago, Sine ...). - Zatim o morfostilemima: aorist smjeh/smjedoh, pa o leksikostilemima (nesvakidašnje riječi): uskiptale, stegnu, prinčipesa. O semantostilemima (pomaci u značenju, metafore): mesa (=ljudskog tijela), carstvo vila (=ljepota), uskiptala tmina (=nekontrolirani i nejasni ljudski nagoni), Zemljina Snago (sin daje snagu ocu kao Geja Anteju), stegnu pridaje nebesa (=spolnost donosi iluziju spasa). - Ima i grafostilema (pravopisnih odmaka), npr. veliko slovo u riječima Snago, Sine, Muško, Prinčipesa, čime te pojmove pojačava.

I nađi nešto za zaključak, npr. u pjesmi je na ekstremno sažet način izražena sudbina svakog čovjeka. Ujević je ovom malom epizodom, koja se zbila u okolnostima Trojanskoga rata, dojmljivim stilemima izrekao trnovit ljudski put.

[Shain]

demonfighter kaže:

Tin Ujević: MENI BEZ MENE

Ure od smole cure besmisleno,
sumorni čovjek snatri bestjelesno,
sutonska strast se boji bezimeno,
a ljubav jeca, jeca bespredmetno;

i sve je danas prazno beskonačno,
a vjetar duva, duva bezutješno
na gole duše koje neprestano
ištu i grle beznadno, beskrajno.

Ovo je primjer za tekstostilem. Tekstostilem (ili makrostilem) izražajno je pojačanje na razini višoj od rečenice. Navedena pjesma višestruko je složena rečenica, i svaki se njen dio može uzeti kao jedna rečenica.

Primjer tekstostilema imamo npr. u Matoševoj prozi "Kod Lobora", gdje se na razini paragrafa daje kombinacija rečenica koje predstavljaju strukturalno i semantičko jedinstvo temeljeno na ritmičkom. Matoš varira biblijsku misao "jer si prah i u prah ćeš se vratiti" tako što u nizu susjednih rečenica daje ove jedinice:
- "prah si bio i u prah ćeš se okrenuti"
- "jer Hrvatska si bio i u Hrvatsku se moraš obratiti"
- "u noći si nikla i u tami iščezavaš"
- "kao magla se dižeš i kao magla padaš"
- "rođena u tami prošlosti da potoneš ... u budućnost".

[Shain]

demonfighter kaže:

Zemljina Snago, moj budući Sine(...)
al težak san je što ga Muško sniva(...)
a draga žena, svaka, Prinčipesa.

Ovo veliko početno slovo, u riječima gdje se inače piše malo, primjer je za grafostilem. Tim načinom autor riječi pojačava. - Naziv grafostilem stvoren je prema riječi ortografija (= pravopis), i to je stilsko poigravanje s pravopisnim pravilima.

Evo još jedan primjer za grafostilem (Ivan Slamnig: Ubili su ga ciglama):

Ubili su ga, ciglama: crvenim, ciglama,
pod zidom, pod zidom, pod zidom.
Žute mu, kosti: hlape u, iglama,
a bio je, pitom i, pitom.
(...)

Autor raspoređuje zareze i dvotočke suprotno pravopisnim pravilima. Što time želi izraziti? Možda to da se u međuljudskim odnosima ne poštuju zadana pravila. Ili nešto drugo, no to je već stvar daljnje interpretacije.

[Shain]

Shain kaže:

Evo još jedan primjer za grafostilem (Ivan Slamnig: Ubili su ga ciglama):

Ubili su ga, ciglama: crvenim, ciglama,
pod zidom, pod zidom, pod zidom.
Žute mu, kosti: hlape u, iglama,
a bio je, pitom i, pitom.
(...)

Autor raspoređuje zareze i dvotočke suprotno pravopisnim pravilima. Što time želi izraziti? Možda to da se u međuljudskim odnosima ne poštuju zadana pravila. Ili nešto drugo (...)

Evo i Matoševa odličnog primjera za grafostilem.

"Gledo sam te sinoć. U snu. Tužnu. Mrtvu."

To je stih iz pjesme "Utjeha kose". Pjesnik odvaja točkama one dijelove proširene rečenice koje želi istaknuti i pojačati im značenje.

[Zekoslawa]

Shain kaže:

Evo i Matoševa odličnog primjera za grafostilem.

"Gledo sam te sinoć. U snu. Tužnu. Mrtvu."

To je stih iz pjesme "Utjeha kose". Pjesnik odvaja točkama one dijelove proširene rečenice koje želi istaknuti i pojačati im značenje.

A šta je tebe spopao Matoš u kasnovečernjem terminu?

Što se tiče ovog stiha, nevezano uz temu, negdje se nađe i "Gledo sam te sinoć. U snu. Tužan. Mrtvu." I baš mi je tako milozvučnije!

A onda sam pitala prof. Brešića koji ju je uvrstio u svoje Pjesnike hrvatske moderne odakle ta dvojnost. Kaže da je u originalu objavljenom u Savremeniku ipak bila ova tvoja verzija.

E moj Matoš...

[Hekatonhir]

zec gadiš mi se kaže:

A onda sam pitala prof. Brešića koji ju je uvrstio u svoje Pjesnike hrvatske moderne odakle ta dvojnost. Kaže da je u originalu objavljenom u Savremeniku ipak bila ova tvoja verzija.

Otvori komentare pete knjige Matičina crvenoga kompleta pa ćeš vidjeti da Savremenik nije nikakvo mjerilo. Bitan je jedino autograf. Gustl se često ljutio na Vukotinovića, praktički poslije svakog objavljenog soneta, jer je naknadno morao ispravljati tipfelere.

Tih 20 knjiga jedino je relevantno - kako je ondje, tako je i u rukopisima. Zato što je sve temeljito redigirano.

[Shain]

zec gadiš mi se kaže:

Što se tiče ovog stiha, nevezano uz temu, negdje se nađe i "Gledo sam te sinoć. U snu. Tužan. Mrtvu." A onda sam pitala prof. Brešića. Kaže da je u originalu objavljenom u Savremeniku ipak bila ova tvoja verzija.

U kritičkom izdanju Matoševih sabranih djela stoji:

"Gledo sam te sinoć. U snu. Tužnu. Mrtvu."

Malo kasnim s odgovorom, ali mi je tek danas to izdanje bilo pri ruci (knjigu pjesama uredio je Dragutin Tadijanović).

Tek toliko da se zna.

[demonfighter]

tKO JE TO ?

[Perzefona]

demonfighter kaže:

tKO JE TO ?

Forumaš, stručnjak. Mislim da će i sam vidjeti. Voli pomoći takvima, nadaj se da će i tebi. Ja se od srca nadam.

[demonfighter]

molim lijepo ako mi netko moze pomoc u vezi ovih lingvostilistickih analiza da uradi to !!!!