O glagolima

[MmeTipfeler]

Shain kaže:

Već si nekoliko puta natuknula o toj konstrukciji. O čemu se zapravo radi?

Jesam li? Ne sjećam se. Podsjeti me. Prije će biti da sam u nekoliko navrata spominjala Školsku knjigu u kojoj glavnu riječ vodi nepismena uprava, a urednici i lektori drhte pred nadređenima jer se boje za radno mjesto.

Tako su mi u prijevodu teksta iz 17. stoljeća mrtvo hladno značaj pretvorili u karakter. Zajebi jezične stilove i arhaiziranje. Žao mi je što su upropastili prijevod, ali nisam, kao što bi učinio Tabak, koji im je dolazio vikati zbog jednoga krivo otisnutog zareza, previše inzistirala, a ni oni se nisu previše obazirali na moje prigovore.

Konstrukcija odnosno glagol na koji ovdje mislim jest izraz nadati za nekim. Što znači "pojuriti za nekim", ali je neobično i arhaično. U pitanju je bio fantasy ili bajkoviti romančić kojemu je, prema mojemu mišljenju, pristajalo malo arhaičnosti. Na kraju sam dignula ruke od budala, kad tako moram reći. Aorist ne valja jer "loše zvuči". Rečenicu "ona nadade za njim" urednica ne razumije - nažalost, zbog vlastite tehničke gluposti izgubila sam te biserne e-poruke, a ja joj ne mogu pomoći da nauči hrvatski.

Na prijevodima poput Tabakovih i Hergešićevih učila sam jezik. I učila s dobrim lektorima - nisam se ni ja učena rodila. Mais où sont les neiges d'antan?

[Shain]

cirith kaže:

Ožditi je glagol, stand.: ožeći, ožežem (opaliti).

Ja upotrebljavam samo (va-, pre-)žgat ,a i to sve rjeđe čujem. Ožgati nisam čuo.

Zanimljiv glagol: "odženu".

U Masperovoj povijesti vidio sam ovu rečenicu:

- Skiti ne prihvate bitku, nego unište krmu, zagade zdence, odženu stoku i uzmaknu u unutrašnjost zemlje.

[MmeTipfeler]

Shain kaže:

Zanimljiv glagol: "odženu".

U Masperovoj povijesti vidio sam ovu rečenicu:

- Skiti ne prihvate bitku, nego unište krmu, zagade zdence, odženu stoku i uzmaknu u unutrašnjost zemlje.

Do kada ćemo ovdje se baviti glagolom gnati?

[Shain]

Je li standardan glagol propadivati?

Naišao sam na tekst: "... i vide kako pada neki čudan fluorescentni snijeg. Pomisle da to propadiva iz onoga radioaktivnog oblaka."




.

[Garofeeder]

Shain kaže:

Je li standardan glagol propadivati?

Naišao sam na tekst: "... i vide kako pada neki čudan fluorescentni snijeg. Pomisle da to propadiva iz onoga radioaktivnog oblaka."




.

Kisa propaduje. Nemam pojma jel standardno ali nije neuobicajeno. Propadiva bas i nisam cuo.

[Red Square]

Shain kaže:

Je li standardan glagol propadivati?

Naišao sam na tekst: "... i vide kako pada neki čudan fluorescentni snijeg. Pomisle da to propadiva iz onoga radioaktivnog oblaka.

Zar ne bi u prezentu taj glagol bio propaduje?

Od kojega je glagola uopće tvoren?

Postoje (ili bi mogla postojati) dva glagola: propadati1 i propadati2. Prvi je tvoren od propasti i nesvršeni je glagol. Drugi je tvoren od padati i svršeni je glagol te bi značio ‘početi padati’ (možda čak i ‘završiti padati’, usp. pročitati), ali ne znam postoji li.

Kiša ne propada, nego pada. To me navodi na zaključak da je taj glagol tvoren od propadati2.

Ako je tako (tj. ako znači ‘više puta početi padati’), mislim da bi trebao glasiti propadavati, pz. 3. l. jd. propadava (bio bi usporediv s progledavati).

Ovo su tek moja nagađanja.

Što se tiče standarda, standardu pripadaju i razgovorni i književnoumjetnički stil. Ako ne krši nijedno standardnojezično, očito jest mogućnost u tim stilovima.

Ne bih ga upotrebljavao u ostalim slučajevima, nego bih pronašao običniji sinonim ili bih se opisno izrazio.

[Shain]

Red Square kaže:

Zar ne bi u prezentu taj glagol bio propaduje?

Od kojega je glagola uopće tvoren? (...)

(tj. ako znači ‘više puta početi padati’), mislim da bi trebao glasiti propadavati, pz. 3. l. jd. propadava (bio bi usporediv s progledavati). (...).

Ne bih ga upotrebljavao u ostalim slučajevima, nego bih pronašao običniji sinonim ili bih se opisno izrazio.

U pravu si što se tiče propaduje.

Iterativni glagoli na -ivati u prezentu imaju -jem, -ješ... (kazivati - kazujem, dobacivati - dobacujem...).

Ali, našao sam u rječniku JAZU-a da je propadivati zabilježeno u Orahovici i da tamo ne govore propaduje, nego propadiva.

Netko je bio presavjestan, ili pisac ili lektor. No lokalni oblik ne bi trebao obavezivati.

[Shain]

Red Square kaže:

Konstrukcija za <infinitiv> pripada hrvatskomu jeziku i govornicima je vrlo draga, o čemu svjedoči njezina učestalost.

Samo kolokvijalno. Potpuno je izvan standarda. Onima koji žele izbjeći konstrukciju s veznikom "da" (i kad ne treba) dođe kao naručena.

Lijepa je da poludiš. - Lijepa je za poludjeti.

Evo iz medija, upravo kao što sam napisao:

"Recept za preživjeti dva rata i dvije pandemije." (Umjesto: "Recept da se prežive dva rata i dvije pandemije.")

Da bi izbjegli konstrukciju s veznikom "da", upotrebljavaju "za" s infinitivom.

[Al dente]

Shain kaže:

Evo iz medija, upravo kao što sam napisao:

"Recept za preživjeti dva rata i dvije pandemije." (Umjesto: "Recept da se prežive dva rata i dvije pandemije.") (...)

Nije valjda ovo ružno dakanje dio standarda?

(...) Da bi izbjegli konstrukciju s veznikom "da", upotrebljavaju "za" s infinitivom.

Apsolutno. U neformalnim situacijama koristim i infinitiv i glagolsku imenicu, u formalnim samo glagolsku imenicu.

[Shain]

Al dente kaže:

Nije valjda ovo ružno dakanje dio standarda?

Neki čim vide "da" pomisle na ružno.

Bit će da je to atributna rečenica, kao npr. ova iz "Hrvatske gramatike" (Eugenija Barić i dr., str. 472.):

"Uto nadošao čas da se pođe na ples."

A to će se kolokvijalno reći: "Uto nadošao čas za poći na ples".

[Al dente]

Shain kaže:

Neki čim vide "da" pomisle na ružno. (...)

Ako se "neki" odnosi na mene, pod "ovo ružno dakanje" sam mislio na konkretan primjer, a ne općenito na uporabu konstrukcija s "da". Kakva je to konstrukcija "recept da" nego dakanje, tj. uguravanje "da" ni krivog ni dužnog tamo gdje mu nije mjesto?

(...) Bit će da je to atributna rečenica, kao npr. ova iz "Hrvatske gramatike" (Eugenija Barić i dr., str. 472.):

"Uto nadošao čas da se pođe na ples."

A to će se kolokvijalno reći: "Uto nadošao čas za poći na ples".

"Vrijeme je da" (i sl.) nije dakanje.

[panorama]

Al dente kaže:

Ako se "neki" odnosi na mene, pod "ovo ružno dakanje" sam mislio na konkretan primjer, a ne općenito na uporabu konstrukcija s "da". Kakva je to konstrukcija "recept da" nego dakanje, tj. uguravanje "da" ni krivog ni dužnog tamo gdje mu nije mjesto?

"Vrijeme je da" (i sl.) nije dakanje.

Goran Bare : "Vrijeme nam je poći"

[Shain]

Al dente kaže:

Ako se "neki" odnosi na mene, pod "ovo ružno dakanje" sam mislio na konkretan primjer, a ne općenito na uporabu konstrukcija s "da". Kakva je to konstrukcija "recept da" nego dakanje, tj. uguravanje "da" ni krivog ni dužnog tamo gdje mu nije mjesto?

"Vrijeme je da" (i sl.) nije dakanje.

Onda bi valjda trebalo prepraviti stihove:

"Oj narodi, svuda na Kordunu,
došlo vijeme za dizati bunu." (tj. da se diže buna.)

Tu su svuda standardne atributne rečenice:

- recept da se preživi
- čas da se pođe na ples
- vrijeme da se diže buna
- volja da se riješi problem

Ovo posljednje nedavno je bilo u medijima:

"Nedostaje politička volja za riješiti problem." (Umjesto: "Nedostaje politička volja da se riješi problem.")

[Al dente]

Shain kaže:

(...) Tu su svuda standardne atributne rečenice:



- recept da se preživi

- čas da se pođe na ples

- vrijeme da se diže buna

- volja da se riješi problem (...)

U redu ako tebi ovo nije dakanje i to u najboljoj turbofolk maniri, ali meni jest. Recept je valjda "za" nešto, a ne "da" nešto...

Zar zaista ne vidiš razliku između, recimo, "Bicikl za vožnju po blatu" i "Bicikl da se vozi po blatu"? Nije moje pitanje postoji li ili ne postoji primjer u hrvatskoj književnosti ovog ili pretprošlog stoljeća, nego je li ovomu mjesto u stilski neutralnom izražavanju u 2020. godini.

Da prodajem bicikle i da sam te zamolio da mi lektoriraš tekstove za stranicu i da mi je jedan od podnaslova "Bicikli da se voze po blatu", ti bi to ozbiljno tako ostavio?

[MmeTipfeler]

To nije isto. Ovako kao što reagiraš ti, Al Dente, reagiraju i mnogi moji lektori - srećom većinom sam ih se riješila! - pa moram, dok prevodim, unaprijed razmišljati o tome kako će reagirati na moj tekst. Tako, da bih ih spriječila da mi svako namjerno da pretvore u kako, vrlo im često podmetnem konstrukciju zato da. Pa da te sad vidim, lektorče moje!

Ovo naizgled nema veze s ovim što si napisao, ali promisli malo. Bicikl za vožnju po blatu zapravo znači "bicikl konstruiran za vožnju po blatu", a sa Shainovim primjerima to ne možeš učiniti, ne možeš ih tako preobličiti. Recept da se preživi izražava namjeru, a recept za preživljavanje - vjerujem da to predlažeš - puku činjenicu.

[judolino]

panorama kaže:

Goran Bare : "Vrijeme nam je poći"

Štulić: "A što mi je raditi?"

[InterMezzo]

Ae. InterMezzo: "Sve ću vas banirati!"

[ruka-slave]

Shain kaže:

Evo iz medija, upravo kao što sam napisao:

"Recept za preživjeti dva rata i dvije pandemije." (Umjesto: "Recept da se prežive dva rata i dvije pandemije.")

Da bi izbjegli konstrukciju s veznikom "da", upotrebljavaju "za" s infinitivom.

"Recept za preživjeti dva rata..."
"Recept za preživjeti dva rata..."
"Recept za preživljavanje dva rata..."
"Recept preživljavanja dva rata..."
"Recept da preživiš dva rata..." (nije isto kao "za preživjeti"!)
"Recept kojim preživiš dva rata..."
"Recept kako da preživiš dva rata..."
itd itd

Ukratko, s takvim skromnim znanjem hrvatskog jezika...hrvatski jezik nikad ne bi bio tako složen.

[ruka-slave]

judolino kaže:

Štulić: "A što mi je raditi?"

Naravno da uvijek netko dođe
Da me čuje
makar i kradom

==>

Prirodno će uvijek netko doći
Poslušat' me
makar i kriomice

[ruka-slave]

InterMezzo kaže:

Ae. InterMezzo: "Sve ću vas banirati!"

Pauza: (eng:intermezzo)
- "Svi će da budete banovani!"
- "Svi ima da budete banovani!"
- "Svi da ste banovani!"
- "Svi u ban!"

Međutak: (eng:intermezzo)
- "Svi ćete biti zapriječeni!"
- "Svi imate biti zapriječeni!"
- "Svi zaprijeka!"

Jozo Zakon: (eng: The Righteous Law That Comes Quickly and Unexpectedly and Has No Traces)
- "Čepaj!"
- "Bang bang"

Tito: (eng: The One Winston is Afraid Of)
- "Drugovi, ovo jeste demokracija, ali zna se tko odlučuje. Jozo, sljedeća točka dnevnog reda, molim. O, lijepo, uvođenje samoupravljanja! Siguran sam da će naš radni narod to svesrdno podržati!!"

Hrvatski jezik je tako bogat. Samo ga treba razumjeti. Nije to tako lako.