Što je u središtu galaksije?

[Broj e]

Wikipedija kaže da astronomi pouzdano pretpostavljaju da se u centru naše galaksije nalazi crna rupa.
Oko te crne rupe kruže zvijezde.
Da li je uočena pojava da neka od tih zvijezda "nestane" kad se na svojoj putanji nađe iza crne rupe slično kao kad neki od Jupiterovih satelita "nestane" kad se nađe iza Jupitera?
Ako ta pojava nije uočena, da li je uočena pojava da neka zvijezda gubi dio svoga sjaja kad se na svojoj putanji nađe najbliže crnoj rupi?

[wand_1]

e je baza kaže:

Wikipedija kaže da astronomi pouzdano pretpostavljaju da se u centru naše galaksije nalazi crna rupa.
Oko te crne rupe kruže zvijezde.
Da li je uočena pojava da neka od tih zvijezda "nestane" kad se na svojoj putanji nađe iza crne rupe slično kao kad neki od Jupiterovih satelita "nestane" kad se nađe iza Jupitera?
Ako ta pojava nije uočena, da li je uočena pojava da neka zvijezda gubi dio svoga sjaja kad se na svojoj putanji nađe najbliže crnoj rupi?

Rečeno ti je i ti opet ne razumiješ i ponavljaš pitanje..a vidi se da nisi ni pročitao o čemu se radi..

I što bi sad trebalo ?

[haram]

e je baza kaže:

Orbite zvijezda oko galaktičkog središta Mliječne staze:


Da li je uočena pojava "nestanka" zvijezde koja se na svojoj putanji nađe iza crne rupe?

Ako ta pojava nije uočena, kako se sa sigurnošću može tvrditi da se radi o crnoj rupi?

Zbog zaklonjenosti međuzvjezdanom prašinom, galaktički centar nije opaziv u vidljivom, ultraljubičastom i mekom X-zračenju. Opazivo je jako radiovalno zračenje iz njega, koje najvjerojatnije nastaje u akrecionom disku oko supermasivne crne rupe. Ima još nekoliko pokazatelja da je tamo crna rupa, kao nedavni bljeskovi tvrdog X-zračenja, moguće zbog pada nekog objekta u crnu rupu, ili preplitanja magnetnih silnica u struji plinova koji upadaju unutra.
http://chandra.harvard.edu/photo/2015/sgra/

Nije poznato što bi drugo moglo uzrokovati tako burne događaje na tom mjestu.

[eustah]

Crna rupa.Progutala sav materijal oko nje odavno inače bi tu bio vatromet.Zvijezde oko nje kruže stabilno kao zemlja oko Sunca.

[El Tomo]

eustah kaže:

Crna rupa.Progutala sav materijal oko nje odavno inače bi tu bio vatromet.Zvijezde oko nje kruže stabilno kao zemlja oko Sunca.

Upravo suprotno - crna rupa u središtu naše galaksije nije 'progutala' sav materijal. Štoviše, oko crne rupe se nalazi vrlo vruć plin koji spirali i polako pada prema površini crne rupe. Pri tome gubi gravitacijsku potencijalnu energiju i grije se na visoke temperature. Plin zagrijan na visoke temperature zrači u rendgenskom području pa je zato središte galaksije Sgr A* jedan od najjačih takvih izvora. U središtu naše galaksije ne nalazi se 'obična' crna rupa, već supermasivna crna rupa mase oko milijun Sunca. Jednostavangrubi račun pokazuje da ta crna rupa ne 'jede' sve oko sebe jer prosječno u njoj završi jedna Sunčeva masa svakih tisuću godina.

Razvoj optičke i infracrvene interferoometrije uskoro će omogućiti vrlo precizno mjerenje položaja zvijezda u blizini crne rupe iz kojih bi trebali biti vidljivi i relativistički efekti zakrivljavanja prostora, slično kao kod Merkura.

[eustah]

El Tomo kaže:

Upravo suprotno - crna rupa u središtu naše galaksije nije 'progutala' sav materijal. Štoviše, oko crne rupe se nalazi vrlo vruć plin koji spirali i polako pada prema površini crne rupe. Pri tome gubi gravitacijsku potencijalnu energiju i grije se na visoke temperature. Plin zagrijan na visoke temperature zrači u rendgenskom području pa je zato središte galaksije Sgr A* jedan od najjačih takvih izvora. U središtu naše galaksije ne nalazi se 'obična' crna rupa, već supermasivna crna rupa mase oko milijun Sunca. Jednostavangrubi račun pokazuje da ta crna rupa ne 'jede' sve oko sebe jer prosječno u njoj završi jedna Sunčeva masa svakih tisuću godina.

Razvoj optičke i infracrvene interferoometrije uskoro će omogućiti vrlo precizno mjerenje položaja zvijezda u blizini crne rupe iz kojih bi trebali biti vidljivi i relativistički efekti zakrivljavanja prostora, slično kao kod Merkura.

Slažem se s tobom ali da bi postala supermasivna ipak je pojela brdo materijala i to u vidljivom spektru kada je gutala vodik.Šta misliš da li su nastale prije naše galaksije ili sa njom.

[timid atenjanin]

eustah kaže:

Slažem se s tobom ali da bi postala supermasivna ipak je pojela brdo materijala i to u vidljivom spektru kada je gutala vodik.Šta misliš da li su nastale prije naše galaksije ili sa njom.

Teško da je nastala prije naše galaksije, kada je Mliječni Put star gotovo koliko i Univerzum.
Ne razumijem ovo sa materijalom u vidljivom spektru.

[eustah]

timid atenjanin kaže:

Teško da je nastala prije naše galaksije, kada je Mliječni Put star gotovo koliko i Univerzum.
Ne razumijem ovo sa materijalom u vidljivom spektru.

Kvazari su nastali prije Mliječnoga puta tamo vodik upada u crnu rupu zato svijetle kao cijela galaksija mada su veličine kao naš sunčani sustav.

[ubačeni element]

Centar naše galaksije je zaklonjen mnoštvom zvijezda i oblacima plina i prašine pa se ne vidi direktno šta se tamo nalazi. Ipak su uspjeli izmjeriti da centralna točka emitira radio valove i X-zrake jer samo se te vrste zračenja mogu probiti do nas. Po intenzitetu tog zračenja su procijenili da je divovska crna rupa okružena usijanim diskom plina i prašine mase oko tridesetak sunaca te da guta na dan masu ekvivalentnu 4 zemlje. Zato sjaji , ne baš ko u svojoj kvazarskoj mladosti, nešto slabije - snagom 25 milijardi sunaca. Ta brojka se dobije ako uzmemo za luminozitet sunca 4e26 W, masa koju guta crna rupa svakoga dana 2,4e25 kg (4 zemlje), efikasnost pretvorbe mase u energiju neka bude 40%.

Ako dam krila mašti, zamišljam te centralne dijelove galaksije kao divovski blistavi oblak u obliku kugle. Kako se primičemo centru, zvijezde postaju sve gušće i razmaci između njih se ne mjere više svjetlosnim godinama, nego svjetlosnim mjesecima ili čak tjednima. Sve blista u sjaju milijardi okolnih zvijezda, a u samom središtu čistina kao u središtu kakvog trodimenzionalnog galaktičkog amfiteatra. Na sred te čistine, na počasnom mjestu, sve ih zasjenjuje u svojoj nepojmljivoj slavi – galaktičko sunce. Čitav taj trodimenzionalni galaktički amfiteatar kao da mu odaje poštovanje. Poput Muslimana kada kruže na hodočašću oko svog svetog kamena, tako i sve zvijezde naše galaksije štuju svog boga u središtu.
A kao najfascinantnije od svega je to što se u centru tog najsjajnijeg svijetla galaksije, krije najcrnja tama, tamnija od rudnika ugljena kad se ugasi svjetlo – divovska crna rupa. Samo što je ne možemo vidjeti.
Svemir je zaista fantastično mjesto!

[El Tomo]

ubačeni element kaže:

Centar naše galaksije je zaklonjen mnoštvom zvijezda i oblacima plina i prašine pa se ne vidi direktno šta se tamo nalazi.

Nije to bas tako i nije tocno da ne mozemo vidjeti srediste galaksije. Plin i prasina sprijecavaju pogled prema sredistu galaksije u optickom dijelu spektra, ali su taj isti plin i prasina prozirni za infracrveno zracenje. Upravo iz tog razloga teleskopi koji opazaju u bliskom infracrvenom podrucju mogu vidjeti zvijezde gotovo u samom sredistu galaksije, na svega stotinjak astronomskih jedinica od supermasivne crne rupe (famozna zvijezda S2). Mjereci period ophoda ove zvijezde oko sredista galaksije, izracunato je da masa crne rupe mora biti reda milijun Suncevig masa, dok joj je radijus 20-ak Suncevih radijusa. Stovise, istrazivanje sredista galaksije u infracrvenom podrucju je posebno intenzivno u zadnjih nekoliko godina nakon sto su postavljeni novi instrumenti na VLT interferometar koji ce moci vrlo precizno mjeriti polozaj zvijezda oko sredista galaksije i iz toga odrediti raspodijelu mase u sredistu.

Po intenzitetu tog zračenja su procijenili da je divovska crna rupa okružena usijanim diskom plina i prašine mase oko tridesetak sunaca te da guta na dan masu ekvivalentnu 4 zemlje. Zato sjaji , ne baš ko u svojoj kvazarskoj mladosti, nešto slabije - snagom 25 milijardi sunaca. Ta brojka se dobije ako uzmemo za luminozitet sunca 4e26 W, masa koju guta crna rupa svakoga dana 2,4e25 kg (4 zemlje), efikasnost pretvorbe mase u energiju neka bude 40%.

Ovo je pak u potpunosti pogresno. Okolina sredista galaksije vrlo je slozena i izgleda da ima filamentnu strukturu. Zahvaljujuci radio interferometriji, danas mozemo opazati srediste galaksije s rezolucijom od nekoliko astronomskih jedinica. Ovime je pak otkriveno prisustvo kruznog molekulskog prstena. U rendgendskom podrucju, podurcje oko sredista galaksije (Sgr A) zraci snagom od oko 100 000 Sunaca, sto je puno manje od gornje tvrdnje koja iznosi red milijarde Sunaca! Opazanja samog sredista (Sgr A*) pokazuju da luminozitet ne prelazi nekoliko 10 000 Suncevih luminoziteta. Ako se uzme u obzir da oko crne rupe nastaje akrecijski disk, to pak znaci da je brzina akrecije (brzina kojom plin pada na crnu rupu) najvise 1 Sunceva masa svakih sto godina. Ne znam odakle ti ideja da se 40% te mase pretvori u energiju! Nikakva masa se ne pretvara u energiju, vec akrecijski disk svjetli zbog oslobadanja gravitacijske potencijalne energije prilikom pada plina prema crnoj rupi, a pri cemu se polovica te energije pretvara u kineticku energiju cestica plina (plin se zagrijava na 100 milijuna stupnjeva!), a polovica se oslobada u obliku svjetlosti (zracenja) u rendgendskom podrucju.

Srediste galaksije je poprilicno kataklizmicko i destruktivno mjesto. Osim sto bi nas zaslijepio sjaj velikog broja zvijezda, vruci, uzareni plin i snazno zracenje u rendgendskom podrucju momentalno bi nas ubilo. Ne trebam niti spominjati relativisticke efekte savijanja prostora uslijed prisustva masivne crne rupe koja bi nam izgledala poput snazne lece.

[El Tomo]

eustah kaže:

Kvazari su nastali prije Mliječnoga puta tamo vodik upada u crnu rupu zato svijetle kao cijela galaksija mada su veličine kao naš sunčani sustav.

Uh, otkuda ti to? Kvazari su fenomen koji jos uvije nije dovoljno razjasnjen. I u sredistu Mlijecnog puta vodik (plin) upada u crnu rupu, no to ne znaci da srediste Mlijecnog puta svjetli snazno poput kvazara.

Kvazari su vrlo vjerojatno aktivna galakticka sredista vise galaksija u medudjelovanju. Naime, u proslosti je prostor bio puno manje pa je vjerojatnost sudara izmedu galaksija bila puno veca. Ono sto se vjerojatno dogodilo je medudjelovanje dviju glakatickih sredista odnosno dviju masivnih crnih rupa pri takvom sudaru. Stovise, slike kvazara visoke rezolucije upravo pokazuju prisustvo dva galakticka sredista. To je vjerojatno i nacin na koji je doslo do nastanka supermasivnih crnih rupa kakvu danas imamo i u nasoj galaksiji. Nedavna vrlo aktualna istrazivanja u stvari pokazuju da se unutar nase galaksije nalazi barem nekoliko manjih galaksija koje su se tijekom povijesti 'stopile' s nasom, a slicnu su sudbinu prezivjela vjerojatno i sredista stopljenih galaksija.

[El Tomo]

eustah kaže:

Šta misliš da li su nastale prije naše galaksije ili sa njom.

Ovo je pitanje na koje ne znamo odgovor. Cak stovise, ovo je jedno od najvaznijih pitanja - da li su galaksije dovele do stvaranja supermasivnih crnih rupa u njihovim sredistima, ili su prvo nastale masivne crne rupe a tek zatim galaksije oko njih.

[ubačeni element]

El Tomo, hvala na ispravkama

El Tomo kaže:

Ne znam odakle ti ideja da se 40% te mase pretvori u energiju! Nikakva masa se ne pretvara u energiju, vec akrecijski disk svjetli zbog oslobadanja gravitacijske potencijalne energije prilikom pada plina prema crnoj rupi, a pri cemu se polovica te energije pretvara u kineticku energiju cestica plina (plin se zagrijava na 100 milijuna stupnjeva!), a polovica se oslobada u obliku svjetlosti (zracenja) u rendgendskom podrucju.

Navodno je upadanje materije u crnu rupu u obliku akreacijskog diska, vrlo efikasan način oslobađanja energije. Zbog toga kvazari i sjaje tako žestoko. Kod fuzije se manje od 1% mase pretvara u energiju dok kod akreacijskog diska taj postotak ide do 50%. 40% sam uzeo skroz proizvoljno jer se dobiju okrugle brojke, a račun je ionako jako približan jer sam otprilike htio vidjeti kolko je to, a ako i fulam za red veličine, nitko neće biti oštećen
Ako je istina to što pišeš, fulao sam za dosta redova veličina

Pretpostavljam da taj postotak efikasnosti pretvorbe mase u energiju ovisi o veličini akreacijskog diska u odnosu na veličinu crne rupe. Ako nema nikakvog akreacijskog diska, tj. okolina crne rupe je čista, sve što bacimo u nju će upasti glatko što znači da neće biti nikakvog oslobađanja energije. Ako je rupetina dovoljno velika, plimne sile neće rastrgati to što smo bacili i objekt će neoštećen nestati u infracrvenom dijelu spektra i završiti ko zna gdje i ko zna kada.
Ako pak postoji akreacijski disk koji je ogroman u odnosu na veličinu rupe, u njezinoj okolini vlada poprilična gužva. Slojevi plazme se ubrzavaju skoro do brzine svijetlosti i uslijed trenja zagrijavaju na ogromne vrijednosti i materija spiralno curi u rupu. Pročitao sam da se u tom slučaju do 50% mase mirovanja pretvori u energiju zračenja. Kod manjeg akreacijskog diska, gužva je manja pa je manji i taj postotak.

[ubačeni element]

Evo, wikipedia kaže do 40%:
https://en.m.wikipedia.org/wiki/Accretion_disk