Yoga i kršćanstvo

[Nemruth Dagi]

zagor kaže:
Za razliku od tebe, ja bar stojim iza onoga što kažem.
I objasniću koliko mogu onima koji ne razumiju što je pisac htio reći.

Da, u tebe se nikad ne zna, što je pisac zapravo želio reči" pa ti badava "care iz mentalne svoje bare" objašnjenje drugima kad ni sam ne kužiš što govoriš.

[parsifal]

Nemruth Dagi kaže:
A sad idem inicirati....samo da znaš.

vidim ti si pocela inicirati iz inata


novost...

reiki inicijacija - iz inata

[Nemruth Dagi]

parsifal kaže:


vidim ti si pocela inicirati iz inata


novost...

reiki inicijacija - iz inata

Jeah i ti si El torro iniciran.....samo ne iz inata već iz potrebe.

[vladi]

Da li su kršćanstvo i yoga kompatibilni jedno s drugim...

[vladi]

Dok razmišljate evo dva primjera indian and serbian yoga

[Dienekes]

Tradicionalniji vjernici se vjerojatno nece sloziti, ali mislim da postoji razlika izmedju joge kao fizicke prakse (asane, disanje) i njezinog religijskog konteksta. Zato mislim da krscanin moze prakticirati jogu kao sredstvo za promicanje zdravlja bez kompromitiranja svojeg vjerovanja.
S druge strane, ako si mislio na duhovni aspekt joge - ne, sorry...

[vladi]

Joga i kršćanstvo: Jesu li kompatibilni?
Michael Gleghorn

Što je joga? Za mnoge na zapadu, joga je jednostavno sistem
tjelesnih vježbi, sredstvo jačanja tijela, poboljšanja gipkosti i čak liječenje
ili prevencija različitih tjelesnih bolesti. Međutim, ako istražimo povijest i filozofiju joge mi otkrivamo mnogo više od sistema zdravstvenih vježbi. Joga je drevni put ka duhovnom rastu. Dakle, ako istinski
želimo razumjeti jogu, moramo istraživati ispod površine i ispitati njezine
povijesne korijene.

Prije nego počnemo istraživanje, moramo prvo razumjeti što pojam joga ustvari znači. U skladu sa tradicijom, joga znači jedinstvo,
jedinstvo ograničenog, konačnog jiva (kratkotrajnog ja) sa beskonačnim Brahmanom (vječno ja). Brahman je pojam često upotrebljavan za Hindu
koncept Boga ili Konačnu Stvarnost. To je neosobna, božanska supstancija koja prodire, obuhvaća i naglašava sve. S ovim na umu kratko ćemo pregledati tri ključna teksta koji će nam pomoći skicirati porijeklo i razvoj joge unutar Indije.

Njezino pojavljivanje kao prakse i ciljevi joge može se trasirati sve do Upanišada, vjerojatno napisanih između 1000-500 B.C.
Jedna Upanišada kaže nam: Ujedinite svijetlo unutar vas sa svijetlom Brahmana. Tada cilj joge, jedinstvo sa Brahmanom, je
najmanje toliko star kao i Upanišade.

Nadalje, riječ joga često se pojavljuje u Bhagavad Gita, klasičnom hindu tekstu vjerojatno napisanom u rano peto stoljeće B.C. U 6 odjeljku Krišna izjavljuje: Tako nevjerojatna radost dolazi jogiu, onom koji je jedno sa Brahmanom.

Na kraju, oko 150 A.D. jogi Patanjali sistematizira jogu u svojoj Joga Sutra u osam različitih pravaca. Ovih osam pravaca su kao stepenice koje vode jogija od neznanja do prosvjetljenja. Po redu ovih osam pravaca su: yama (samokontrola), niyama (religijsko pridržavanje), asana (položaj), pranayama (vježbanje disanja), pratyahara ( kontrola osjećaja), dharana (koncentracija), dhyana (duboka kontemplacija-razmišljanje) i samadhi (prosvjetljenje). Zanimljivo je zapaziti da na zapadu često se jogom smatra samo položaj i vježbanje disanja, koji su treći i četvrti korak po Patanjalijevom kraljevskom putu do jedinstva sa Brahmanom.

Vidimo da je joga drevna duhovna disciplina duboko ukorijenjena i religiju Hinduizma. S obzirom na to, mi se možemo zapitati da li je stvarno mudro za kršćanina da se uključi u prakticiranje joge. Dakle, nastavit ćemo našu diskusiju, razmatrajući neke od važnih doktrinarnih različitosti između joge i kršćanstva.

[vladi]

Joga i kršćanstvo: koje su razlike?

Danas mnogi ljudi (uključujući neke kršćane) prakticiraju jogu. Razmatrat ćemo kasnije da li filozofija joge može stvarno biti razdvojena od prakticiranja joge, ali prvo moramo postaviti tezu da postoje suštinske doktrinarne razlike između joge i kršćanstva. Ukratko pogledajmo neke.

Prvo, joga i kršćanstvo imaju različite koncepte Boga. Kao što je prije rečeno cilj joge je doživjeti jedinstvo s bogom.
Ali što jogiji misle kad izgovaraju bog ili brahman? U stvari što je to s kim smo mi ohrabreni da se ujedinimo? Većina jogija zamišlja boga kao neosobnu duhovnu supstancu koja koegzistira sa cijelom realnošću. Ova doktrina je nazvana panteizmom, tezom da sve je bog. Ona se značajno razlikuje od teizma biblijskog kršćanstva.
U Bibliji Bog otkriva sebe kao osobnog Stvoritelja univerzuma. Bog je
Stvoritelj, a svemir Njegova kreacija. Biblija podržava razliku između ove
dvije doktrine.

Druga razlika između joge i kršćanstva odnosi se na čovjeka. Budući da filozofije joge uči da sve je bog, nužno slijedi da je čovjek također bog. Kršćanstvo međutim čini jasnu razliku između Boga i čovjeka. Bog je Stvoritelj; a čovjek jedno od Njegovih stvorenja. Svakako, čovjek je uistinu jedinstven zato što je za razliku od životinja stvoren na sliku Božju. Kršćanstvo se jasno razlikuje od joge na striktnom inzistiranju da bog i čovjek su različiti.

Konačno, ukratko ćemo razmotriti kako joga i kršćanstvo različito promišljaju čovjekov temeljni problem, a isto tako i njegovo rješenje. Joga razmatra čovjekov problem prvenstveno u pojmovima neznanja; čovjek jednostavno ne shvaća da je on bog. Rješenje je prosvjetljenje, iskustvo jedinstva s Bogom. Ovo rješenje (koje je cilj joge) može biti jedino dosegnuta kroz osobni napor i trapljenje.
Kršćanstvo s druge strane vidi grijeh kao čovjekov primarni problem, i čovjekovu nemogućnost da podržava karakter i standarde moralno – savršenog Boga. Čovjek je odvojen od Boga i u potrebi
pomirenja. Rješenje je Isus Krist, janje Božje koje uzima grijehe svijeta. Kroz Isusovu smrt na križu, Bog je pomirio svijet sa sobom. On i sada poziva ljude da slobodno prime sve prednosti Njegovog spasenja kroz vjeru u samog Krista. Za razliku od joge kršćanstvo vidi spasenje kao dar, koji jedino može biti primljen, a ne zarađen.

Prema tome kršćanstvo i joga su uzajamno isključivi pogled. Ali da li je svaka vrsta joge ista? Da li postoji najmanje jedna joga koja se isključivo bavi tjelesnim zdravljem i vježbom. U nastavku ćemo se baviti hatha jogom za koju se najčešće vjeruje da je čisto tjelesna po prirodi.

Što je hatha joga?
Ovdje ćemo naučiti da je joga jedna drevna disciplina ukorijenjena u sistem
vjerovanja koji je u potpunosti nekompatibilan sa kršćanstvom. Ali da li je ovo sva istina o toj jogi? Je li hatha joga samo skoncentrirana na tjelesni razvoj i dobro zdravlje.

Hatha joga se primarno bavi sa dvije stvari: asana (tjelesni položaj) i pranayama (vježbe disanja). Ali važno je razumjeti da obje također igraju značajnu ulogu u Patanjalijevoj raja (ili kraljevskoj) jogi. U tradicionalnih 8 pravaca Patanjalijevog sistema, asana i pranayama su treći i četvrti pravac. U kojem je tada odnosu hatha prema raja jogi?

Bivši praktikant joge Dave Fetcho izjavljuje da položaji joge proizlaze
kao jedan sastavni dio raja joge.

[vladi]

On upućuje da autor poznatog priručnika (Hatha Joga Pradipika) predstavlja hatha jogu isključivo za dostizanje raja joge. On također citira francuskog skolara joge koji smatra: jedina namjena hatha joge da ukloni tjelesne prepreke prema kraljevskom putu raja joge i hatha joga se zbog toga zove ljestve ka raja jogi.
Fetcho zaključuje da su tjelesni položaji posebno stvoreni da utječu na
svjesnost prema raja joginom potpunom iskustvu samadhija: jedinstva sa
primarnom biti svjesnosti. Ova izjava jasno ukazuje da hatha ili tjelesna joga
je povijesno sagledavana kao pomoćno sredstvo jogijima u postizavanju
prosvjetljenja, konačni pravac raja joge. Ovo se dalje potvrđuje razmatranjem Iyengar joge, najvjerojatnije najpopularnijeg oblika hatha joge u SAD. Web- site Iyengar joga instituta u San Franciscu izjavljuju: Iyengar studije i učenje joge kako su otkrivene u
joga sutra Patenjalija i hatha joge pradipika između klasičnih tekstova. Tako
asana ili položaji su učenje jednog od 8 pravaca joge definirane od Patanjalija.
U stvari krajnji cilj Iyengar hatha joge je isti kao i Patanjalijeve raja joge.

Iskusiti zajedništvo sa bogom, brahmanom ili univerzalnom svjesnošću.
Ako je sve ovo točno postoji očito da hatha joga može na kraju uključiti njezine praktikante u daleko više nego tjelesno vježbanje. Premda to nije toliko očito, krajnji cilj hatha joge je isti kao i svaki drugi oblik joge: jedinstvo sa neosobnom univerzalnom svjesnošću. Mi moramo zapamtiti da Biblija nikad ne potiče kršćane da traže takvo iskustvo. U stvari ono nas upozorava o potencijalnim opasnostima takve prakse. Mi ćemo razmotriti da li prakticiranje joge u stvari može biti opasno i zašto.

Može li joga biti opasna?

Usprkos njezinih diskutabilnih zdravstvenih prednosti postoje brojna upozorenja u autoritatativnoj joga literaturi koja upozorava da joga može biti tjelesno, mentalno i duhovno. Štetna ako se ne prakticira ispravno npr. Swami Prabhavananda upozorava o potencijalno opasnim tjelesnim efektima kao rezultat joga vježbi disanja: ako se ispravno ne čine, postoji velika šansa od oštećenja mozga. I oni koji prakticiraju takvo disanje bez ispravnog nadzora mogu oboljeti od bolesti koju nijedna znanost ili doktor ne mogu izliječiti. Mnogi jogiji upozoravaju da prakticiranje joge može ugroziti nečiji zdrav razum. U opisivanju probuđenja kundalini (sklupčana energija zmije), Gopi Krishna iznosi vlastito iskustvo: Variralo je kroz mnoge godine, bolno, opsesivno… Prošao sam kroz skoro sva stanja mediumisticizma, psihoza i drugih tipova uma. Neko vrijeme lelujao sam između zdravog razuma i ludila.

Konačno iz kršćanske perspektive da joga može također biti duhovno štetna. Da bismo razumjeli zašto, vratimo se iskustvu kundalini. Joga učitelj Hans Rieker izjavljuje: kundalini je temelj cijele joga prakse. Ali što je u stvari kundalini i zašto je ona tako centralna praksi joge?

Swami Vivekananda zaključuje kundalini iskustvo: kada je probuđena kroz
praksu duhovnih disciplina ona se uzdiže kroz kičmeni stup prolazeći kroz
različite centre i na kraju doseže mozak gdje jogi doživljava samadhi ili
totalnu apsorpciju u božanstvu. Istraživač John White dalje izjavljuje: premda riječ kundalini dolazi iz joga tradicije, skoro sve svjetske glavne religije, duhovni putovi i istinski okultne tradicije, imaju srodan pogled na iskustvo kundalini kao vrlo značajnog na putu da čovjek postane božanstven.

[vladi]

Premda se riječ možda ne pojavljuje, ali koncept egzistira kao ključan za postizanje božanstvenog.
Čitajući takav opis kundalini ili zmijske energije kršćanin može čuti glas stare zmije koja vara cijeli svijet. U Edenu ona je laskala našim roditeljima: «Bit ćete kao bogovi…». I premda kršćanstvo i joga imaju vrlo različit koncept boga, nije li ovo što u stvari joga obećava?

Swami Ajaya je rekao: «Glavno učenje joge je da je istinska priroda čovjeka božanska. Očito temeljno božanstvo kroz jedinstvo sa bogom, zar ne bi tada kršćanstvo trebalo vidjeti takvu praksu kao potencijalno duhovnu štetnu.

Može li se filozofija i praksa razdvojiti?

Vidjeli smo da je joga drevna duhovna disciplina čije centralne doktrine su apsolutno nepomirljive sa kršćanskim. Čak i hatha jogu često smatranu isključivo tjelesnom praksom je najbolje razumjeti kao pomoćno sredstvo da jogi dosegne cilj samadhija, jedinstva s bogom. Nadalje vidjeli smo da sve joge uključujući hatha imaju potencijal da budu tjelesno, mentalno i duhovno štetne.

U svjetlosti takvih dokaza pojavljuje se pitanje: Može li filozofija joge biti razdvojena od prakticiranja joge? I odgovor je uvijek negativan. Ovo je pogled mnogih skolara joge. Dave Fetcho, bivši član Ananda Marga Yoga Society je napisao: tjelesna joga u skladu sa svojim klasičnim definicijama je nasljedno i funkcionalno nemoguće razdvojiti od istočnjačkih religijskih metafizika. Nadalje autoriteti joge kao Fuerstein i Miller u diskusiji o joga položajima (asana) i vježbama disanja (pranayama) ukazuju da takve prakse su daleko više nego još jedan oblik tjelesne vježbe; u stvari one su psihosomatske vježbe. Da li ovo znači da odvajanje teorije od prakse je jednostavno nemoguće u jogi?

Ako netko pažljivo prouči uvod u hatha jogu, vidjet će mnogo različitih ilustriranih položaja. Velik broj njih može biti sličan ako ne i identičan vježbama i rastezanjima koje već netko čini. U stvari ako je netko već uključen u tečaj programa istezanja ovo je sasvim vjerojatno. Ovo postavlja jedno važno pitanje:
Pretpostavimo da jedan takav početnički nivo joga položaja se radi u kontekstu potpuno slobodno od filozofije joge. U takvom slučaju nismo li iskreno prisiljeni priznati u najmanju ruku mogućnost razdvajanje teorije od prakse.

Dok ja mrzim neslaganje sa skolarima koji znaju daleko više o ovom predmetu nego ja, ovo razlikovanje mi izgleda vjerodostojno. Kako god brzo bih dodao da ovu razliku vidim legitimno jedino na početku takve prakse i samo u vezi položaja. Vježbanje disanja zbog različitih razloga ostaje problematično. Ali ovo razlikovanje podiže drugo pitanje. Koliko mnogo ljudi na početku programa vježbanja ne namjerava prelaziti u više nivoe. A pošto je u istinskoj prirodi joga prakse takvo razlikovanje jedino moguće i vjerodostojno na samom početku, zašto bi kršćani uopće počinjali sa ovim procesom? Čini mi se da ako netko želi baviti se vježbanjem sa tjelesnim koristima slično jogi, ali bez sveg tog negativnog, duhovnog tereta, oni bi trebali razmatrati vodeni aerobik, vodeni balet ili jednostavno istezanje. Ovi programi mogu biti isto tako korisni za tijelo bez potencijalnog ugrožavanja duše. Moje mišljenje je da kršćani nikad ne bi trebali početi prakticirati jogu.

[Beljki]

Pa gornji komentar je malo subjektivan u smislu da je izgleda zapadnjacima prilicno komplicirano shvatiti situaciju u Indiji gdje se prije paralela moze povuci s nekom antickom grckom u vrijeme procvata filozofskih skola, misterija isl nego sa vjerski ujedinjenim zemljama gdje vladaju "abrahamske" religije.

Naime iako se Hinduizam uzima kao jedinstvena vjera i ima zajednicke osnove on podrazumjeva u stvari skup medjusobno vrlo razlicitih vjera, filozofija, duhovnih praksi, obicaja, velik broj spisa, vjerskih grupacija i organizacija, ima velike kulturoloske, rasne, politicke, povjesne itd razlike unutar zemlje..

Tako da kad se prica o Indijskoj duhovnosti, pa cak i o Yogi u uzem smislu svako govori s pozicije koja mu odgovara da bi stvorio odredjenu sliku i potvrdio odredjena stajalista. No ne moze se jedan odredjeni opis bilo cega uzeti kao konacni jer se moze pricati i sa sasvim suprotnih pozicija i unutar samog Hinduizma, pa cak i unutar same Yoge.

(pod Yoga mislim na Hatha/Raja yogu kako je ovdje opisano iako ona podrazumjeva u sirem smislu puno vise toga pa bi tako i krscanski duhovni put lako mogao bit svrstan u (bhakti) yogu)

No na stranu to, na stranu cak i filozofske razlike nisam siguran da je dobro mjesanje raznih duhovnih pristupa. Zato sto svaka odredjena disciplina ima odredjeni uticaj na svjest i pristup duhovnom pa od mjesanja mozda ispadne nesto, a mozda ispadne i brljucak. Sve u svemu iako ne mislim da to treba bit neka velika drama niti se ista zabranjivat ako nekog bas zanima (a ima i odredjeni broj redovnika koji se bave raznim istocnim kontemplativnim praksama) mozda je ipak bolje drzat se krscanske kontemplativne prakse, a u istocnom monastvu se da nac i vrlo "yogickih" vjezbi ako nekog posebno zanima, makar mislim da je ispravno provedena molitva sasvim dovoljna. Al na kraju svako ima svoj "film" i svatko je za sebe odgvoran u duhovnom kao i svakom drugom smislu pa je na pojedincu da napravi so misli da je najbolje za njegov duhovni razvoj, ne mos nikad 100% znat sta je za nekog il cak generalno najbolje.

[Beljki]

Pa gornji komentar je malo subjektivan u smislu da je izgleda zapadnjacima prilicno komplicirano shvatiti situaciju u Indiji gdje se prije paralela moze povuci s nekom antickom grckom u vrijeme procvata filozofskih skola, misterija isl nego sa vjerski ujedinjenim zemljama gdje vladaju "abrahamske" religije.

Naime iako se Hinduizam uzima kao jedinstvena vjera i ima zajednicke osnove on podrazumjeva u stvari skup medjusobno vrlo razlicitih vjera, filozofija, duhovnih praksi, obicaja, velik broj spisa, vjerskih grupacija i organizacija, ima velike kulturoloske, rasne, politicke, povjesne itd razlike unutar zemlje..

Tako da kad se prica o Indijskoj duhovnosti, pa cak i o Yogi u uzem smislu svako govori s pozicije koja mu odgovara da bi stvorio odredjenu sliku i potvrdio odredjena stajalista. No ne moze se jedan odredjeni opis bilo cega uzeti kao konacni jer se moze pricati i sa sasvim suprotnih pozicija i unutar samog Hinduizma, pa cak i unutar same Yoge.

(pod Yoga mislim na Hatha/Raja yogu kako je ovdje opisano iako ona podrazumjeva u sirem smislu puno vise toga pa bi tako i krscanski duhovni put lako mogao bit svrstan u (bhakti) yogu)

No na stranu to, na stranu cak i filozofske razlike nisam siguran da je dobro mjesanje raznih duhovnih pristupa. Zato sto svaka odredjena disciplina ima odredjeni uticaj na svjest i pristup duhovnom pa od mjesanja mozda ispadne nesto, a mozda ispadne i brljucak. Sve u svemu iako ne mislim da to treba bit neka velika drama niti se ista zabranjivat ako nekog bas zanima (a ima i odredjeni broj redovnika koji se bave raznim istocnim kontemplativnim praksama) mozda je ipak bolje drzat se krscanske kontemplativne prakse, a u istocnom monastvu se da nac i vrlo "yogickih" vjezbi ako nekog posebno zanima, makar mislim da je ispravno provedena molitva sasvim dovoljna. Al na kraju svako ima svoj "film" i svatko je za sebe odgvoran u duhovnom kao i svakom drugom smislu pa je na pojedincu da napravi so misli da je najbolje za njegov duhovni razvoj, ne mos nikad 100% znat sta je za nekog il cak generalno najbolje.

[Dragan]

vladi kaže:

Joga i kršćanstvo: Jesu li kompatibilni?
Michael Gleghorn

...
Na kraju, oko 150 A.D. jogi Patanjali sistematizira jogu u svojoj Joga Sutra u osam različitih pravaca. Ovih osam pravaca su kao stepenice koje vode jogija od neznanja do prosvjetljenja. Po redu ovih osam pravaca su: yama (samokontrola), niyama (religijsko pridržavanje), asana (položaj), pranayama (vježbanje disanja), pratyahara (kontrola osjećaja), dharana (koncentracija), dhyana (duboka kontemplacija-razmišljanje) i samadhi (prosvjetljenje).
...

Tek sad sam zamjetio ovaj topic u kome su tako sistematicno iznete sve predrasude koje prosecni hriscanin, koji nikada nije probao ni y od yoge, ima o istoj. I naravno shodno svojoj misionarskoj duznosti mora prikazati svetu.

Dakle, vladi koji od ovih 8 "pravaca" je u suprotnosti sa hriscanstvom ?

Btw niyama nije "religijsko pridrzavanje", pranayama nije "vezbanje disanja", pratyahara nije "kontrola osjecaja" (ako pod osjecajima podrazumevas osecanja kao sto su tuga, radost i sl.) i dhyana nije "razmisljanje".

Osim toga, iako ima i religioznu pozadinu, yoga moze sasvim fino da se praktikuje i bez nje - u Patandjalijevim joga sutrama postoji od njih 195 samo 1! koja spominje "boga" :
I, 23: isvarapranidhanad va
U predanosti "Uzvisenom" [nalazi se] takodje [jedan od nacina da se dostigne samadhi].
Prevod, Zoran Zec

[Tal]

Dienekes kaže:

Tradicionalniji vjernici se vjerojatno nece sloziti, ali mislim da postoji razlika izmedju joge kao fizicke prakse (asane, disanje) i njezinog religijskog konteksta. Zato mislim da krscanin moze prakticirati jogu kao sredstvo za promicanje zdravlja bez kompromitiranja svojeg vjerovanja.
S druge strane, ako si mislio na duhovni aspekt joge - ne, sorry...

upravo sam sama to htjela napisati.

Dokle god ne zadire u duhovnu sferu, same vježbe po sebi nisu opasne.

makar mislim da disanje već spada u duhovnu sferu. zbog toga jer se to radi da se otvore čakre i slično...

[Dragan]

A otvoriti cakre je pretpostavljam veoma opasno ?

[Tal]

Dragan kaže:

A otvoriti cakre je pretpostavljam veoma opasno ?

kolko sam čitala o tome - na dnu kičme u hinduista spava kundalini energija u obliku zmije - i vježbajući yogu oni bude tu energiju koja od dna kičme kao zmija puzi i otvara čakre koje su u području kralježnice i postavljeno ih je 7 sve do vrha glave.

pa sad...meni zvuči koma a ti procijeni kako tebi to zvuči, opasno ili ne.

ali čak i hinduisti ističu da se ne može svatko nositi sa snagom kundalinija - navodno psihički labilne osobe ne mogu.

uglavnom, nije nešto s čime bi se igrala.

[Dragan]

I sta kazes "na dnu kicme u hinduista spava kundalini energija u obliku zmije..."
Samo ti citaj i dalje o tome. I pricaj dalje kako je to koma.
I kako se psihicki labilne osobe jako dobro nose sa hriscanstvom na pr.
Uglavnom, igrajuci se.

PS
Ko me je vukao za jezik ?

[Tal]

Dragan kaže:

I sta kazes "na dnu kicme u hinduista spava kundalini energija u obliku zmije..."
Samo ti citaj i dalje o tome. I pricaj dalje kako je to koma.
I kako se psihicki labilne osobe jako dobro nose sa hriscanstvom na pr.
Uglavnom, igrajuci se.

PS
Ko me je vukao za jezik ?

ma slučajno sam u knjižnici naišla na knjigu o yogi i kršćanstvu, a pročitala sam je iz razloga što je na poleđini knjige bio komentar prof. Ivančića.

mislim da se baš zove Yoga i kršćanstvo - posudi ako te zanima više o temi.

ne bavim se time pa mi baš ne ostanu sve sitnice u glavi nego opći dojam i ono što me zaprepastilo.

[Dragan]

Ne pada mi na pamet da posudjujem knjige iz koje ti stices takav dojam.
Ja se bavim time pa mi bas ostanu sve sitnice u glavi tako da mi je opci dojam drugaciji i zaprepascuje me koliko iskrivljenu sliku si dobila kroz citanje te knjige.
A jos vise da tu iskrivljenu sliku zelis dati dalje kao istinitu i pouzdanu informaciju.

Za pocetak treba da razlucis da nije svaka yoga - kundalini yoga.
Zatim treba da shvatis da je zivot jedna opasna stvar po zivot.
Veoma cesto biti ziv znaci morati umreti.
I onda otidji u kuhinju i pogledaj sta sve tamo ima - struja, vatra, nozevi ... Sve same opasne stvari.
Moja ti je preporuka da nista od toga ne koristis.
Koliko li je sve to opasnije jos za psihicki labilne osobe ?!

I recimo da se slozimo uslovno o tome da je kundalini yoga opasna vrsta yoge (mada tvoj strah od te opasnosti, sto bi ti rekla, zvuci sasvim drugacije od toga kada to kaze neko ko poznaje yogu).
Pitanje je koliko ima ljudi koji su osteceni (fizicki ili psihicki) yogom a koliko ih ima koji su osteceni hriscanstvom, islamom...
Ako kazes da takvih nema u hriscanstvu onda mi je u potpunosti jasno da tebi nije stalo do istine vec furas jednostavno svoju religiju/ideologiju.

I za kraj glede cakri i kundalini koja u hindusa spava u obliku zmije. Kada si zaljubljena osecas li neko zracenje u grudima, ili u nogama (ako uopste); ako se naljutis osecas li neki pokret u stomaku, ili u glavi (ako osecas)...?
Zasto je to tako ?
PS
Yoga svakako nije za dokone domacice.

[Lyla]

Ja prakticiram ashtangu, a recimo da sam kršćanski orjentirana. I nije mi to nikakav problem. Ja s bogom i s Yogom imam sasvim privatan i sebi svojstven odnos. I nijedno od to dvoje u meni se međusobno ne osporavaju. Zašto bi?