Naglasci u hrvatskome jeziku (standardni, zagrebački, ostali...)

[putnikbroj]

Za koliko godina mislite da će većina stanovnika Zagreba početi i privatno koristiti standardni hrvatski jezik u govoru?

[Wikiceha]

Nikad.
Privatno se uvijek govori dijalektom. Nemaš osobe koja privatno priča standardom, nigdje...
Možeš govoriti blizu standardu, ali standardnom baš i ne.
Uzmi si nekog štokavca koji umjesto što kaže šta.
To nije standard.

[putnikbroj]

Misliš? A što već danas nije Zagreb štokavski, a kajkavskog je sve manje u tragovima gdje šta mijenja kaj i o kratki nastavak, posebno sa seobom naroda?
Čitam komentare kako u Italiji mladost sve više priča na standardnom talijanskom

[Wikiceha]

Je, neki štokavsko-kajkavski pidžin, ali su mu naglasci (kao i u Rijeci) dinamički, tako da to nije standard.

U Italiji je kulturni uzor srednjovjekovni firentinski na način kako se danas govori u Rimu, a što je kulturni uzor kod nas?
Po čemu je profit govorenja standardom?
Više se profiliraju lokalni naglasci (zagrebački, splitski...) nego standardno naglašavanje.
A i da se profilira, to je dugotrajan proces.
Kao što rekoh nitko ne govori standardom, ali neki ljudi pričaju blisko njemu. Toga kod nas nema.
Uostalom, zar nije najbliže hrvatskom standardu okolina Mostara ?

[putnikbroj]

Kulturni uzor?
Muzika iz Kalifornije i Beograda?

U Splitu sigurno zagrebački nije poželjan,
niti je u Zagrebu splitski...

[Wikiceha]

putnikbroj kaže:

Kulturni uzor?
Muzika iz Kalifornije i Beograda?

U Splitu sigurno zagrebački nije poželjan,
niti je u Zagrebu splitski...

Pričamo o zg-u, zar ne ?
Postoji živi jezik koji je kulturološki prestižan i različit od standarda.

[Shain]

Emisija "Otvoreno" 31. V. 2017. (na 14:00 minuta)

"Ono što je još posebno važno, ovaj ugovor obvezuje instrumente i alate za provjeru koja je i kakva je razina, neću reći nepismenosti, ali onoga što danas postoji kao hrvatski književni jezik u programima radija i televizije na HRT-u."

"To je nešto zbog čega se nekada učilo govoriti gledajući i slušajući programe HRT-a, a mislim da danas ljudi sklanjaju djecu da ne čuju kako se govori."

(Riječi Zdravka Kedže, predsjednika Programskoga vijeća HRT-a)

[Hekatonhir]

Wikiceha kaže:

Pričamo o zg-u, zar ne ?
Postoji živi jezik koji je kulturološki prestižan i različit od standarda.

Nije to stvar prestiža. Tako sročena, rečenica je neprecizna i nejasna. Razgovorni jezik prirodno supostoji uz standardni. O prestižu možemo govoriti tek razdvojimo li taj "živi jezik" na nestandardne varijetete koje razgovorni jezik kao viši pojam opisuje. Onda kažeš da je određeni dijalekt ili žargon prestižniji od drugih.

Razgovorni jezik, rekoh, suživi uz standardni jezik, i svaki se od njih (kao i drugi jezici) upotrebljava ovisno o prilikama. Nitko ne govori standardnim jezikom kao cjelinom, nego jednom od njegovih funkcija, jednim od njegovih funkcionalnih stilova. Pritom svaki funkcionalni stil ima svoje zakonitosti, što znači da ono što se smatra pogreškom u jednom ne mora biti pogreška u drugom funkcionalnom stilu. A kategorije o kojima ovisi to raslojavanje "živoga jezika" jesu vrijeme, prostor, društveni sloj (društveno-kulturna sredina) i situacija.

[Wikiceha]

Lijep post, svaki dio jezika ima svoju funkciju, dijalekt se više upotrebljava u familijarnim krugovima, a standardu se teži (ili bi se trebalo težiti) u javnim.
Samo je kod nas da jedan Bandić pokušava kajkati, pa ti onda to sve govori o standardu i sličnim stvarima

[Hekatonhir]

On se, siromah, pokušava uklopiti. Što samo po sebi ne mora biti loše. Svi preuzimamo govor drugih, svjesno ili nesvjesno.

No njegovi su pokušaji umjetni, izvještačeni. Snishodljivo ponašanje - pogotovo iz pozicije zagrebačkoga gradonačelnika i prilično moćnoga političara - okolina doživljava kao prijevaru jer on kajka pred novinarima, a ne u svakodnevnim govornim situacijama. Bandića se zato doživljava kao čovjeka koji je pretjerano ponizan, koji se ulaguje, koji se dodvorava umjesto kao čovjeka koji se u Rimu pokušava ponašati poput Rimljanina.

[Wikiceha]

True

[putnikbroj]

Hekatonhir kaže:

umjesto kao čovjeka koji se u Rimu pokušava ponašati poput Rimljanina.

Bio jednom
A danas Istanbul :')

[goldentip]

Što se tiče dinamičkih naglasaka Rijeka i Zagreb se razlikuju. Zagrebački urbani naglasci i riječki su različiti. Otvorenost vokala, dužine, nisu iste.

S tim, da u Zagrebu imate i one koji su npr. iz Svetog Ivana Zeline, i itekako se primjećuje u izgovoru zagorski ili što je to prigorski kajkavski naspram zagrebačkog urbanog.

[Wikiceha]

goldentip kaže:

Što se tiče dinamičkih naglasaka Rijeka i Zagreb se razlikuju. Zagrebački urbani naglasci i riječki su različiti. Otvorenost vokala, dužine, nisu iste.
S tim, da u Zagrebu imate i one koji su npr. iz Svetog Ivana Zeline, i itekako se primjećuje u izgovoru zagorski ili što je to prigorski kajkavski naspram zagrebačkog urbanog.

https://zciglar.files.wordpress.com/.../kajkarta1.jpg
Gornjolonski poddijalekt (po Lončariću dijalekt) križevačko-podravskog dijalekta.
Reklo bi se poluštokavski
Prigorski kajkavski je ovaj na jugu u plešivičkom Prigorju
Za samo Prigorje;
https://hr.wikipedia.org/wiki/Prigorje
Ako je ovo Zagorje;
http://imgur.com/ec3Kb
Prigorje je tu označeno;
http://4.bp.blogspot.com/-TyHZ8H_yci...ons+map+cr.jpg
A u međuvremenu napravio i dodao kartu na wiki
https://hr.wikipedia.org/wiki/Prigor...e_Prigorje.png

[goldentip]

Wikiceha kaže:

https://zciglar.files.wordpress.com/.../kajkarta1.jpg
Gornjolonski poddijalekt (po Lončariću dijalekt) križevačko-podravskog dijalekta.
Reklo bi se poluštokavski
Prigorski kajkavski je ovaj na jugu u plešivičkom Prigorju
Za samo Prigorje;
https://hr.wikipedia.org/wiki/Prigorje
Ako je ovo Zagorje;
http://imgur.com/ec3Kb
Prigorje je tu označeno;
http://4.bp.blogspot.com/-TyHZ8H_yci...ons+map+cr.jpg
A u međuvremenu napravio i dodao kartu na wiki
https://hr.wikipedia.org/wiki/Prigor...e_Prigorje.png

lepo, lepo - svaka čast.
I zašto je kajakvsko lepo - kratko e, kao slovensko, a štokavsko e u lepo je dugo e.
Jel kajakvski uopće onda ima ekavski jat - ako je kratko pa se iz tog kratkog e ne može izvesti ije.
Jer u školi su nas učili da gdje je u ekavskom dugo e tamo ide (i)je.

[Wikiceha]

goldentip kaže:

lepo, lepo - svaka čast.
I zašto je kajakvsko lepo - kratko e, kao slovensko, a štokavsko e u lepo je dugo e.
Jel kajakvski uopće onda ima ekavski jat - ako je kratko pa se iz tog kratkog e ne može izvesti ije.
Jer u školi su nas učili da gdje je u ekavskom dugo e tamo ide (i)je.

Brkaš stvari.
Kajkavski ima zatvoreno e, koji se u većini europe (npr. Francuska) bilježi kao é.
Naši jezikoslovci ga obično bilježe kao ẹ (dakle s točkom ispod) čisto zato jer kvačica obično znači naglasak.
To zatvoreno e (é) je originalni jat zapadnih južnih slavena. Dakle to ti je bio jat od Alpa do Morave (ili gdje već).

Taj jat može biti dugačak [éé] ili kratak [é].
Samo što u kajkavaca imaš i drugih refleksa. Npr. dugi jat u središnjem Zagorju je ijekavski [ie], ne [je].
Pretvaranje jata u diftong/dvoglas nije neuobičajena stvar, toga imaš i na Lastovu, a i u središnjoj Bosni.
Tamo se i staro zatvoreno ó diftongiziralo u [uo], pa si imao cijeli simetrični sustav, gdje je [ie] odgovaralo [uo], npr. liepo suonce

Kajkavci se radi čuvanja ovog jata ne mogu nazvati ekavcima, drugačije je e.
A i u kajkavskih refleks jata ne utječe na dijalekt.
Ovi "iekavci" su dio zagorsko-međimurskog dijalekta.
Imaš još ikavce (riječ je o kajkaviziranim čakavcima i šćakavcima) uz donju Sutlu i ikavo-ekavce kod Ozlja (isto kajkavizacija čakavaca).

U nekim kajkavskima ti se uz ovo zatvoreno é javlja i ä, odnosno otvoreno e, tako da imaš opoziciju.
É i e su previše slični, a é i ä se ipak više razlikuju...
Iako npr. francuski ima é i e (znaju biti drugačije kombinacije u pisanju, npr. da se é piše kao -ez, -er, -et, a e se obično piše kao è...), a njemački ä i e.
Talijanski ima é i ä (napisano è), ali se u većini stvari ne piše kvačica jer ne mijenja značenje...

Itd

edit: i da, danke

[Shain]

Iz medija:

"Tamo gdje opće obrazovanje ne može zadovoljiti specijalne potrebe, potrebno je doškolavanje. Ono može biti u posebnim tečajevima, kao što su novinarske škole, tečajevi za spikere i sl.

Ne bi za spikera smio biti postavljen čovjek koji nema dobar izgovor, koji ne poznaje književni naglasak."

(Stjepan Babić: "Teze o lektorima", "Vijenac" broj 158, 23. 3. 2000.)

[lemonzoo]

Je li dobar ovaj dugosilazni akcent u ovoj rečenici? Malo me zbunjuje jer može imati više značenja pa sam ga odlučio staviti.
U smislu, koliko sati svjetla još imamo, koliko još do kraja dana.

Koliko nam je dâna ostalo?

Ako ne može ovaj, treba mi nešto drugo što se nalazi u tablici znakova ANSI.

[Puigdemont]

leMONZoo kaže:

Je li dobar ovaj dugosilazni akcent u ovoj rečenici? Malo me zbunjuje jer može imati više značenja pa sam ga odlučio staviti.
U smislu, koliko sati svjetla još imamo, koliko još do kraja dana.

Koliko nam je dâna ostalo?

Ako ne može ovaj, treba mi nešto drugo što se nalazi u tablici znakova ANSI.

Ja bih dodao "od" u ovoj rečenici: "Koliko nam je od dana ostalo?" Inače bih mislio na gen. mn., a naglaske ne razlikujem.

[lemonzoo]

Hvala. Može i to.