Sve o grijanju - iskoristivost, izračuni...

[Shwake]

Radijatori: aluminijski ili čelični. ...
Cijevi: da li preko razdjelnika ili sa T račvama. ...
Ventili na radijatorima: da li termostatski ili obični ? ...
bojleri: turbo ili obični ? (plinski). ...

Ovo stvarno zvuči kao humoreska, jer je očito iz tvojih pitanja da sustav grijanja shvaćaš kao najobičniju LEGO slagalicu. I zato ti je itekako zaslužen bio odgovor sa "muzička želja?".

Sustav grijanja se bazira prije svega na poznavanju cjelokupnog objekta (geometrije i fizike svih prostora) u koji ga se treba ugraditi da zadovolji potrebe prostora. Tek tada se može govoriti o odabiru komponenti sustava grijanja koje bi u datim uvjetima najoptimalnije zadovoljavale namjenu grijanja.

Same komponente se odabiru pak po daljnih mnoštvo osnova, gdje određeni tipovi imaju prednost u primjeni ispred drugih i obratno. Nikako ne stoji da su neki tipovi istovrsnih komponenti bolji od drugih tipova istovrsnih komponenti, jer je svaka pojedina vrsta određene komponente sustava grijanja primarno predviđena za specifičnu optimalnu primjenu u nekom svojstvenom slučaju, a primjenjiva je i u drugim kombinacijama ali u drugima ne daje optimum.

Dakle, kod izvedbi sustava grijanja unaprijed treba puno stvari znati kako o objektu u koji se namjerava ugraditi sustav grijanja, tako i o specifičnostima pojedinog elementa/komponente sustava grijanja. Za to postoje udžbenici iz kojih se stvari moraju ponajprije proučiti i izučiti, a ne instant preporuke na slijepo, koje realno nemaju nikakvu vrijednost.

Na kraju je obično presudna cijena i kvaliteta pojedine komponente. A o nekompatibilnosti pojedinih komponenti od jednog proizvođača sa komponentama drugih proizvođača da i ne govorimo.

Radijatori? - odabrati one koji se daju lako održavati, tj. čistiti od nečistoća (prašina, paučina, ...). Izvana onečišćen radijator ne može imati funkciju koja mu je namijenjena! Najbolje je birati tzv. higijenske, ako je moguće.

Druge komponente zavisne su u izboru jedna o drugoj, gdje je sve uvjetovano sumarnom energijom tlaka/otpora koju predstavljaju te komponente složene u cjelinu, a koji ukupni otpor na kraju mora biti u stanju savladati bojlerska pumpa. Kako je bojlerska pumpa točno određene snage i točno određenih mogućnosti, to je njena snaga onda granica ispod koje treba znati birati i postaviti sustav sa svim komponentama, da bi sustav grijanja uopće mogao raditi.

Dakle, vrlo je pogrešno pristupati sustavu grijanja kao kakvoj dječjoj igri.

[FreeFlyer]

Pa upravo i postavljam ovakva pitanja, da dobijem mišljenje ljudi koji se kuže u stvari. I upravo ovako široko da bi se dobila cjelokupna slika o sustavu centralnog grijanja, jer ako samo jedan segment "riješim" a drugi ne, cjelina nije "rješena". Pošto volim sveobuhvatno rješavanje (a ne parcijalno), tako postavljam i pitanja.

I molim one kojima se ne sviđa tema i ne žele pisati, nego samo "komentirati", neka pređu na drugu temu ili forum.

FF

[Shwake]

Radijatori: aluminijski ili čelični. ...
Cijevi: da li preko razdjelnika ili sa T račvama. ...
Ventili na radijatorima: da li termostatski ili obični ? ...
bojleri: turbo ili obični ? (plinski). ...

Radi se o tome da vi znate što hoćete, ali ne znate što pitate.

To je prekompleksno područje da bi ga se odokativno i površno promatralo i/ili primjenjivalo. Ako želimo biti ozbiljni ljudi a ne šarlatani, sustav grijanja nije igrarija, pa namjernicima ne treba zamagljivati oči sa odokativnim pristupom tome problemu. Postoje zasebni studiji, kao "Grijanje i klimatizacija", "Termotehnika", itd., u kojima se grijanje izučava na fakultetima, jer je grijanje cijela znanstvena disciplina. Baš zato što je to tehnička disciplina, odn. termotehnička, grijanje je znanost koja podliježe specifičnim tehničkim zakonitostima. Uglavnom laici gotovo ništa o tome ne znaju, a grijanje svi trebaju. I baš zato što je to cijela znanost, te još i jer je to i primijenjena znanost, tu nikako nema mjesta za zafrkavanje. Nestručno izvedeni sustav grijanja može vam biti potpuni promašaj, sustav koji uopće ne mora funkcionirati ili funkcionirati na neželjeni način (nedovoljna progrijanost prostora, itd.), a ukupno velika investicija koja će vas njenom fizičkom prisutnošću stalno podsjećati na neugodan vam promašaj.

Zato se sustav grijanja treba prepustiti onima kojima je to posao, projektantima te struke i instalaterima grijanja koji će vam znati postaviti i izvesti cijelu instalaciju grijanja, optimalnu za vaš stambeni objekt, izvršiti pred vama probno puštanje instalacije u pogon (da vam dokažu da stvari funkcioniraju), i DATI VAM PISMENO JAMSTVO za funkcionalnost svake komponente i cijelog izvedenog sustava grijanja u vašoj stanu/kući/objektu. Dakako da to podrazumijeva Ugovor o radu i uručeni vam račun, sve potvrđeno od izvođača radova sa originalnim otiskom pečata i vlastoručnim potpisom.

"Slika o sustavu centralnog grijanja" se može dobiti i čitanjem tema na ovome podforumu (ali samo slika a ne pravo i kompletno znanje!), jer se o specifičnostima pojedinih komponenti iz sustava grijanja na ovome forumu prilično pisalo. Iako se ovdje nikoga ne kani omalovažiti ili zakidati u informacijama, ipak ne očekujte da će ljudi reagirati na svaki kompleksan upit namjernika, posebice ako su već i sami pisali o traženom na drugim temama.

[Majstor]

FreeFlyer kaže:

Pozdrav,

tražio sam po temama, no nema slične, pa da priupitam.

U fazi sam izrade centralnog za kuću (nova), pa imam par pitanja.

Radijatori: aluminijski ili čelični.

Vele da ovi aluminijski pucketaju kod grijanja i hlađenja. Ovi čelični vele da zahrđaju pa ima tu problema.

Koje uzeti - preporuka (i zašto baš te).

Cijevi:

da li preko razdjelnika ili sa T račvama.

ako preko razdjelnika, da li na razdjelniku imati ventile (one crvene i plave) ili stavljati termostatske ventile na radijatore.

Ventili na radijatorima:

da li termostatski ili obični ?

bojleri:

turbo ili obični ? (plinski).

Mislim da je tema interesantna za sve i da bi odgovori iz iskustva bili jako poželjni.

Hvala i pozdrav,

FF

Čelićni - Radson apsolutno. ( a kaj je danas ili ikad bilo vjećno?) Istina aluminijski dosta "pucaju" prije i poslije.

Od bojlera do radjelnika i zatim do svakog radijatora sa dvije cijevi. Dva ventila na razdjelniku - 1".

Na radijatore staviti obične ventile.

Bojler Turbo,ako može svakako fasadni.

Moje skromno mišljenje,ne očekujem da se svi slažu, ali ja bih tako.

[FreeFlyer]

majstor52 kaže:

Čelićni - Radson apsolutno. ( a kaj je danas ili ikad bilo vjećno?) Istina aluminijski dosta "pucaju" prije i poslije.

Od bojlera do radjelnika i zatim do svakog radijatora sa dvije cijevi. Dva ventila na razdjelniku - 1".

Na radijatore staviti obične ventile.

Super,

Radson malo skupi u odnosu na Vogel & Not - a nekako mi se čine istim / sličnim. Imam kataloge od oba i čak u tehničkim karakteristikama su isti. Ko da ih radi ista firma, samo stavi onu plastiku sastrane za znakom drugačijim.

Kak misliš dva ventila na razdjelniku ?

Zakaj obične ventile na radijatore. Svi mi vele da stavim termostatske (osim u kupaoni - zbog temp i zbog protoka da peć ne rikne)

Thnx

FF

[FreeFlyer]

Još jedan detalj.
Kako se izračunava potrebna snaga radijatora po sobi (m2 ili m3).
Dobio sam više tih cifri, pa koja je sada točna ?
FF

[bond007]

Mislim da bi za prostoriju od 12- 16 kvadrata bilo dovoljno 4000 W ,može i manje ako je čelični radijator,, mi imamo Radson 180 cm dug, 4370 W čini mi se, i super grije, dok u drugoj prostoriji imam 24 članka Lipovice i katastrofa je,dosta su lošiji,slabo griju i pucaju. to je oko 2400 W, a cijena ti je skoro ista, 1 članak Lipovice košta 60 kn, Radson ovaj moj košta 1300 za gotovinu

[FreeFlyer]

12- 16 m2 4000 W ?? malo čudan izračun ?
to bi bilo 1m2 x 250 W !??
od svih matematika najčešće sam naišao na 1m2 x 100 W, a ja sam nekak računal 1m2 x 110 W.
Sad neznam tko je u pravu...
Zato pitam ovdje...
FF

[Shwake]

FreeFlyer kaže:

Još jedan detalj.
Kako se izračunava potrebna snaga radijatora po sobi (m2 ili m3).
Dobio sam više tih cifri, pa koja je sada točna ?
FF

O ovome sam ja i govorio. Mi se ne razumijemo u svemu. Niste razumjeli niti moj prvi post na vaše uvodno pitanje. Da bi ste odabrali koji raduijator u kou prostoriju morate znati termodinamiku svake prostorije (to nema veze s m2 ili m3 sobe!), a vi ne znate ni što sam htio tada reći, a očito ni sada. Brkate šljive i gljive, a ne date se krstiti. OK.

OK, idemo biti ozbiljni ...

Radijatori ... Za unutarnju ugradnju mogu svi tipovi, a za vanjsku ugradnju aluminijski (otporniji na hrđu). Kod unutarnje ugradnje radijatore gledati postavljati isključivo u hermetički zatvorene ormare, vitrine, komode, škrinje, i druge hermetički zatvorene dijelove kućnog namještaja. Razlog je jasan - da se radijatori ne kontaminiraju s prašinom kako im se ne bi izgubila funkcija i kako ih ne bi morali prati češće od jednom godišnje. Kod vanjske izvedbe valja podsjetiti da kad radijatore ugrađujete (ispod prozora) ispred vanjskog zida, postavite ih dovoljno daleko od (parapeta) zida da se mogu čisititi prirodno ili atmosferski, tj. da ih kiša pere i čisti (nikako ispod balkona ili nadkrivenih streha). Iz prakse je poznato da rade najbolje ako se ugrade na udaljenosti ne manjoj od 1 m (okomito) od vanjskog zida i ako je iznad radijatora otvoreno nebo. Snijeg će također doprinijeti istom efektu čišćenja zbog otapanja. Uostalom, budimo ozbiljni i ne stvarajte problem ni oko čega, jer ipak je višestruko više kišnih dana u godini nego sniježnih, zar ne?

[bond007]

FreeFlyer kaže:

12- 16 m2 4000 W ?? malo čudan izračun ?
to bi bilo 1m2 x 250 W !??
od svih matematika najčešće sam naišao na 1m2 x 100 W, a ja sam nekak računal 1m2 x 110 W.
Sad neznam tko je u pravu...
Zato pitam ovdje...
FF

Velim kakvo je stanje kod mene. Imali tu Lipovicu ,ništa nije zagrijavalo,cijeli dan grije radijator, brojilo se okreće ,a u sobi hladno, ništa nije grijalo.
A čelični radijator u drugoj prostoriji radi sat vremena i unutra je vruće.
Reko,idemo promijenit. Majstor prvo predlaže stavi samo 2500 W, ja velim ne, neću da bude opet isto sranje, uzmem duplo jači, e koja je to milina, za 2 sata grijanja u sobi je već vruće i onda se isključi sam,a ono s Lipovicom je bila jad i bijeda, cijeli dan radi,a unutra hladno. A onda kad isključim nisi mogao spavati, kad ono pukne kod hlađenja,ali stvarno bučno bude da se prestrašiš usred noći.

[Shwake]

bond007 kaže:

... Majstor prvo predlaže stavi samo 2500 W, ja velim ne, ... uzmem duplo jači, e koja je to milina, ..., a ono s Lipovicom je bila jad i bijeda, cijeli dan radi, a unutra hladno. A onda kad isključim nisi mogao spavati, kad ono pukne kod hlađenja, ali stvarno bučno bude da se prestrašiš usred noći.

Očito je da si imao problem s odavanjem topline radijatora u prostoriju. To ne znači da je to bilo zbog tipa radijatora (Lipovica) nego vjerojatno zbog drugih razloga. Može biti da je taj radijator bio premalen za toplinske potrebe prostorije u kojoj je bio ugrađen (podkapacitiran), ili da je radijator bio onečišćen (zagušen prašinom i nečistoćama) između rebara članaka, što mu je moglo oduzeti ogrijevnu moć i do 60%, zbog čega je bio izvan funkcije grijanja. Možda i nešto drugo.

Majstori mogu govoriti i predlagati svašta, no ako vi ne razumijete što oni govore i predlažu, odn. ako vam oni ne znaju ili ne žele objasniti suštinu toga što predlažu, odn. optimalne uvjete rada i temperature ogrijevne vode pri kojima se to postiže, onda nemojte niti prihvatiti njihove priojedloge.
Ovo sa toplinskom moći (kapacitet) radijatora je tipičan primjer bezvezarenja s termotehničkim podacima.

Svaki radijator odaje različite iznose topline u različitim pogonskim stanjima sustava grijanja! Deklarirana snaga radijatora nije garantirana toplina koju će radijator moći uvijek odavati u prostoriji u koju je ugrađen!

Konkretno, isti radijator pri laboratorijskim uvjetima odaje najviše topline (koji podatak proizvođači obično navode u svojim tabelama kao normni učinak) nego u realnim kućnim izvedbama. Naravno da više topline isti radijator odaje ako mu je na dolaznom priključku viša temperatura ogrijevne tople vode, odn. ako je dolazna temp. ogrijevne vode niža radijator će moći odavati uvijek manje topline od deklarirane, a ne neku deklariranu vrijednost koja vrijedi samo i jedino u specifičnim pogonskim stanjima i uvjetima rada.

Da stvar bude tragikomičnija, neki proizvođači u tabelama toplinskih učinaka svojih radijatora uporno i danas navode podatke za temp. režim ogrijevne vode 90/70°C, čime se dobiju viši iznosi toplinskih učinaka radijatora. Međutim, taj sustav je odavno napušten i referentan je onaj sa 80/60°C. Napušteni temp. režim (zbog opće neracionalnosti) na plinskim bojlerima nije niti ostvariv ni pri max toplinskom pogonu bojlera. Dakle je potpuno besmislen, a "majstori" i trgovci vam mogu baš te normirane ali nevažeće podatke naturati pod nos kao pokazatelje kakvoće nekog radijatora.

[kajpa]

FreeFlyer kaže:

Ventili na radijatorima:

da li termostatski ili obični ?

Moje laicko misljenje:
Ako neces stavljati termostat vec zelis u svakoj prostoriji ponaosob regulirati temperaturu onda stavi svuda termostatske ventile.
Ako ces koristiti termostat (koji je najcesce u dnevnoj sobi tj. u prostoriji u kojoj se najvise boravi) onda stavi termostatske ventile u one prostorije u kojima ces mozda zeljeti podesiti nizu temperaturu od one koju imas u prostoriji s termostatom. (npr. spavaca soba, hodnik, stubiste) U prostoriju s termostatom nemoj stavljati termostatski ventil. Nepotreban je i u onim prostorijama za koje si suguran da neces htjeti da budu hladnije od dnevne sobe. (odnosno one prostorije u kojoj je termostat)

[Lee Champa]

FreeFlyer kaže:

Još jedan detalj.
Kako se izračunava potrebna snaga radijatora po sobi (m2 ili m3).
Dobio sam više tih cifri, pa koja je sada točna ?
FF

Potrebna snaga uređaja (radijator, termo peć, grijalica....) koji ubacuje toplinu u prostoriju ovisi o gubicima te prostorije (površina vanjskih zidova, površina poda, površina stropa, gubici kroz prozore, vrata, strujanje zraka...), ali to je matematika
Za prostoriju normalne visine (2,5m -3 m) uzmi da trebaš 100W/kvadratu!

[FreeFlyer]

Lee Champa kaže:

Potrebna snaga uređaja (radijator, termo peć, grijalica....) koji ubacuje toplinu u prostoriju ovisi o gubicima te prostorije (površina vanjskih zidova, površina poda, površina stropa, gubici kroz prozore, vrata, strujanje zraka...), ali to je matematika
Za prostoriju normalne visine (2,5m -3 m) uzmi da trebaš 100W/kvadratu!

Pa i ja sam tako računao (stavio sam opreza radi 110 W/m2, pa onda kada sam gledao radijatore stavio i malo jači radijator (npr. za sobu izračun je 1450W, ja stavio radijator od 1550W).

No čitam danas pa pronalazim izračune gdje ide 80W/ m3... tu dobivam i 100% veće potrebne radijatore od mog izračuna, pa mi nikaj jasno.

Zvao i majstore, dučane, svaki ima svoju matematiku.

Poanta je u tome da ne želim se zaje... jer ako kupim preslabe radijatore.. nema nazad, a ak kupim duplo jače.. bacio sam novce.

Znam da svi preporučaju staviti malo jače radijatore od potrebnog, jer veći radijator = veća površina grijanja = manja potrošnja = manje opterećenje peći, i to prihvaćam i stavio sam cca 20% više, no 100% više je bacanje novaca !

zato i tražim mišljnje ljudi koji su centralno i radijatore već riješili i koji u praksi znaju da li su pogodili ili pogriješili.

Thnx

FF

[Majstor]

FreeFlyer kaže:

Pa i ja sam tako računao (stavio sam opreza radi 110 W/m2, pa onda kada sam gledao radijatore stavio i malo jači radijator (npr. za sobu izračun je 1450W, ja stavio radijator od 1550W).

No čitam danas pa pronalazim izračune gdje ide 80W/ m3... tu dobivam i 100% veće potrebne radijatore od mog izračuna, pa mi nikaj jasno.

Zvao i majstore, dučane, svaki ima svoju matematiku.

Poanta je u tome da ne želim se zaje... jer ako kupim preslabe radijatore.. nema nazad, a ak kupim duplo jače.. bacio sam novce.

Znam da svi preporučaju staviti malo jače radijatore od potrebnog, jer veći radijator = veća površina grijanja = manja potrošnja = manje opterećenje peći, i to prihvaćam i stavio sam cca 20% više, no 100% više je bacanje novaca !

zato i tražim mišljnje ljudi koji su centralno i radijatore već riješili i koji u praksi znaju da li su pogodili ili pogriješili.

Thnx

FF

Mislim da večina ,uz dužno poštovanje iznimaka, doista o tome pojma nemaju.

Svi nešto mozgaju,,opet uz dužno poštovanje iznimaka, pametuju,a kad dođe zima opet ne valja. Ali to je naš svakodnevni problem. Izneđu svega opet treba znati razabrati.

[Zvon]

Pa dobro onda.
Vi koji znate, poučite nas koji neznamo. Zato se to i pita, a tome valjda i ovakvi forumi služe.

[Majstor]

Zvon kaže:

Pa dobro onda.
Vi koji znate, poučite nas koji neznamo. Zato se to i pita, a tome valjda i ovakvi forumi služe.

Vjerujem da je to i namjera svih sudionika foruma,a ako ne moja osobno je u svakom slućaju. Nastojim skromnim doprinosom pomoći svima koji se žele upustiti u neki nepozati posao.
Odgovor i nije bio namjenjen takovim osobama ćija su pitanja u redu i rade se svi koji znaju ukljuće u temu.
No smeta me kada se netko javlja na način da traži savjet,a poslije pametuje.

Svatko pametan se želi u struci usavršiti i naučiti ako treba
i za to , nije nikad kasno. Ukratko ne treba se raditi pametan na takav način. Pogledaj malo povijest javljanja i starije postove.

No dobro ,ne treba gubiti na to vrijeme,idemo dalje sa najboljim namjerama.

[Shwake]

Čujte ljudi, dajte se uozbiljite!

Lee Champa vam je dao generalne natuknice i upozorenje da je to "viša matematika".

Vidite i sami da pokretač teme nema blagog pojma o problematici grijanja i tehnici grijanja, nego grijanje uporno promatra kako ga on to naviknuto promatra i doživljava, odn. kao sustav koji se kao LEGO kockice jednostavno poslože, i to je to ("pa svatko mu je rekao da je to tričarija"). Pače, ne da se niti "krstiti" ničime što mu se kazuje kad niti nije sposoban razumjeti što mu se piše jer je o fenomenu grijanja i tehnici grijanja potpuno "nepismen" ili posve neupućen. Da bi razumio što mu se kazuje mora bar imati neka predznanja o tome što pita. A on ništa.

Ali usprkos što mu se objašnjava, on očito ili ne može shvatiti ili ne želi shvatiti da je tehnika grijanja u biti jedna kompleksna znanstvena disciplina koja ima svoje zakonitosti, i kao takva nije moguća za obrazlaganje nekome tko o njoj ama baš ništa niti ne zna. Pobogu svetom, pa ne može se jedan studiij koji traje 4,5 godine iskazati u par crtica ikojem genijalcu (klase Einsteina) a kamo li nekome tko apriori odbija prihvatiti da je tehnika grijanja iznimno komplesno područje ljuskoga znanja!

On uopće to niti ne razumije a niti se trudi razumjeti, jer on fenomen grijanja i tehniku grijanja doživljava posve banalno, jer što se, je li, oko tako banalne stvari kao što je grijanje ima "pametovati"!?! Čovjek je jednostavno pristupio na ovaj forum da bi dobio osobnu instant poduku o (po njemu) banalnim stvarima, kako to on zamišlja fenomen grijanja i tehniku grijanja, i uporan je da mu se serviraju instant upute.
Rasprava s takvima meni je pravi apsurd, jer on uporno ne pristaje na ukazivanje mu da on postavlja apsurdna pitanja, jer pita stvari na koje se mogu davati stotine različitih odgovora, a koji odgovori svaki može biti ispravan ali u isključivo pojedinim stanjima i uvjetima nekoga specifičnog (a ne bilo kojega) sustava grijanja.

Ne stoji da ne želim dati informaciju. Osobno sam puno i napisao na ovome forumu po temi grijanja. Ali na čovjeka koji se nije niti potrudio pročitati ikoju od ovdje postojećih tema poput njegove, a kojih je podosta, smatram da mi je besmisleno ubijati moje životno vrijeme. Nekima mi nije problem nešto ponoviti i ponovo pojasniti, ali ovaj ga stvarno pretjeruje jer ništa ne zna o fenomenu grijanja i o tehnici grijanja, osim očito onoga banalnoga laičkog (pretpostavljam, kao i svaka kumica na placu), da je zimi hladno i da treba nekako ugrijati kuću, a gledati puno ne platiti niti na naprave za grijanje niti na gorivo.

Zbog takvih se osobnih pobuda ne traže tehničke upute kad se o tehnici grijanja nema gotovo ama baš nikakvoga pojma! S nikakvim znanjem iz tehnike grijanja se okolo ne "pili" ljude nego se daje profesionalcima kojima je to struka da vam slože sustav centralnog/etažnog grijanja za vaš stan/kuću/objekt, sustav koji neće biti skup, koji će se dobro uklapati u prostor i zadovoljavati potrebne funkcije, koji je u pogonu pouzdan i štedljiv, koji se da lako održavati i kojega nije skupo održavati, a sve ugrađeno i izvedeno po načinu "ključ u ruke".

[Zvon]

Dobro onda.
Imam i ja nekih pitanja: ima li neki jednostavni programčić za proračun promjera (bakrenih) cijevi za razvod grijanja. Poznate su (približne) udaljenosti i broj koljena, uspona, članaka radijatora u svakom otcjepu i krugu (klasični, dvocjevni sustav). Podatke ili skicu mogu dati na PM ali nebih to ovdje objavljival.
Možda postoji neko jednostavno pravilo, obzirom da se radi o obiteljskoj kući?
Naime htio bih napraviti razvod tak da nije potrebno (pre)veliko balansiranje prigušnicama, dakle po PS-u.
Hvala!

[Shwake]

Zvon kaže:

Dobro onda.
Imam i ja nekih pitanja: ima li neki jednostavni programčić za proračun promjera (bakrenih) cijevi za razvod grijanja. Poznate su (približne) udaljenosti i broj koljena, uspona, članaka radijatora u svakom otcjepu i krugu (klasični, dvocjevni sustav). Podatke ili skicu mogu dati na PM ali nebih to ovdje objavljival.
Možda postoji neko jednostavno pravilo, obzirom da se radi o obiteljskoj kući?
Naime htio bih napraviti razvod tak da nije potrebno (pre)veliko balansiranje prigušnicama, dakle po PS-u.
Hvala!

Gubitak energije tlaka u struji medija (fluida) koji struji kroz cijevi (iz raznih materijala) izučava Mehanika fluida. Ima cijelo poglavlje o toj znanstvenoj disciplini u Tehničkoj enciklopediji, pogledati pod slovom M. Tamo su objašnjeni linijski (trenjem medija o stijenku cijevi) i lokalni (vrtlozi medija na skretanjima i odvojcima) otpori u cijevima. Ne zavaravaj se, ne postoji jednostavno pravilo za proračunavanje gubitaka energije tlaka u struji medija kroz cjevovode, nego ne pretjerano složene jednadžbe, ali koje uključuju fizikalne značajke medija (gustoća, temp., viskozitet, ...) i fizičke karakteristike cjevovoda.

Ista problematika s jednadžbama (formulama), sadržana je u udžbeiku iz kolegija Cjevovodi (pri FSB-u u ZG), gdje je tabelarno popraćen prikaz tih gubitaka po metru duljine cijevi (Fe i Cu).

Ista problematika s jednadžbama (formulama), sadržana je u Strojarskom priručniku, autor Bojan Kraut, gdje je priručnički i leksikonski obrađeno gotovo cijelo gradivo koje se izučava na strojarskom fakultetu, sa detaljnim uputama o svim fenomenima vezanima za strujanje medija i gubitke en. tlaka. Ova je knjiga A5 formata "alfa & omega" za studiranje i bavljenje sa strojarstvom. Iznimno koristan priručnik. Sadrži i tabele sa prikazima tih gubitaka po metru duljine cijevi (Fe i Cu).

Priručnik Grijanje i klimatizacija, poznatiji pod nazivima autora, tzv. Recknagel-Sprenger, u nas jedino na srpskom (Vrnjačka banja) [jer naša profesorska gospoda u fakultetskim im kancelarijama rađe projektiraju (otimajući vlastitim inženjerima kruh) i zgrću enormne milijunske dobiti od toga nego da se bave izradom knjiga i udžbenika za unaprjeđenje društvenog znanja], sadržava sve navedeno, uključivo razne primjere iz prakse, odnosno primjene i načine izvođenja pojedinih instalacija grijanja, hlađenja, potrošne sanitarne vode, ventilacije i klimatizacije za sve vrste zgrada i objekata. U slučaju odabira, bez daljnjega je ovaj priručnik najvrjedniji izbor!

Svaka od navedenih knjiga košta dosta novca. Ali opravdano.

Ne znam za "jednostavan programčić" za kakav se interesiraš.
Možeš ga sam sačiniti u Excelu na temelju jednadžbi iz gore navedenih izvora.