Razlike između hrvatskoga i srpskoga jezika

[accaunt]

Zašto svi zapadni kršćani (pa i Hrvati kajkavci) kažu Jezuš,a Hrvati štokavci kažu Isus,kao pravoslavci?

[joe enter]

Orlin1979 kaže:

Neki komentari u vezi s temom na WRF:
1. Apsolutno je hrvatska riječ i HJP ne navodi sinonim "posvemašno".
2. Avion je toliko hrvatska riječ koliko i zrakoplov. Sasvim je ista situacija i s aerodrom.
3. Siječanj. A i ne mislim da su hrvatski nazivi mjeseca potpuno nepoznati Srbima i valjda Slovencima jer su svi Slaveni nekada imali slavenske nazive za mjesece u kalendaru i kasnije su u nekim standardizirani latinski nazivi mjeseca, a su u drugim ostali u upotrebi slavenski. Čini mi se da peaktično svi Hrvati poznaju latinske nazive mjeseca iako nisu trenutno standardni u hrvatskom jeziku.
4. Nana je poznata i u hrvatskom.

Tako je , svi su ih imali i to na vagone različitih naziva , i zbog toga su svojevremeno u srednjem veku i odbačeni zbog jednostavne sledeće greške u njima:

Slovenski nazivi za mesece pre svega označavaju vremenske i društvene prilike ljudi u prirodi , i sve je zavisilo od toga gde dotični Sloveni žive i čime se bave.
Primera radi ja sam siguran da drevni Hrvati iz Dalmacije nisu imali mesec Studeni,.....jer nije nikad bilo studeno u Dalmaciji kao npr.u unutrašnjosti , kao što ni danas nije takođe.

Tako da su hrvatski nazivi za mesece jedna od starih kompilacija koje su radili svećenici aonda prihvaćeni u 19.veku od strane standardizatora jezika.

Evo ga srpski:

Koložeg - Januar
Sečko - Februar
Derikoža - Mart
Lažitrava - Aprila
Cvetanj - Maj
Trešnjar - Jun
Žetvar - Jul
Gumnik - August
Grozdober - Septembar
Šumopad - Oktobar
Studen - Novembar
Koledar - Decembar

[joe enter]

accaunt kaže:

Zašto svi zapadni kršćani (pa i Hrvati kajkavci) kažu Jezuš,a Hrvati štokavci kažu Isus,kao pravoslavci?

Pa zato što Hrvati ne vole turbo-folk samo u zadnjih 20 godina , već je to i slučaj bio u neko daleko davno doba , pa su ostali relikti prošlosti.

Šalim se naravno , u pitanju je očit davni uticaj istočnog obreda i ćiriličnh i glagoljičkih tekstova , a za istočni obred su Ćirilo i ekipa koji su bili Grci stvorili pomenuta pisma , a na grčkom se Isus kaže Isus(Ιησούς).
Hrvati ne žive u Južnoj Americi već tu pored pravoslavaca cirka preko 1000 godina sa kojim na sreću ili nesreću dele jezik.

[ramiro]

accaunt kaže:

Zašto svi zapadni kršćani (pa i Hrvati kajkavci) kažu Jezuš,a Hrvati štokavci kažu Isus,kao pravoslavci?

Ne svi kajkavci. Podravci, Dudek u Gruntovčanima, kažu: Isusek, Isusek...

joe enter kaže:

Pa zato što Hrvati ne vole turbo-folk samo u zadnjih 20 godina , već je to i slučaj bio u neko daleko davno doba , pa su ostali relikti prošlosti.

Šalim se naravno , u pitanju je očit davni uticaj istočnog obreda i ćiriličnh i glagoljičkih tekstova , a za istočni obred su Ćirilo i ekipa koji su bili Grci stvorili pomenuta pisma , a na grčkom se Isus kaže Isus(Ιησούς).
Hrvati ne žive u Južnoj Americi već tu pored pravoslavaca cirka preko 1000 godina sa kojim na sreću ili nesreću dele jezik.

Zapravo "Iisus", starogrčki je bilo "Jesus" jer je to Ἰησοῦς, pa se kasnije zbog itacizma pretvorilo u "Isus". Najraniji slavenski tekstovi također imaju Iисоусъ, s "i" (ili ї, "ji") na početku, a ne и, "iže" (i оу, "uk" umjesto у). Ruski i danas ima Иисус.

U latinskome također Iesus, zatim u tradicionalnom izgovoru "Jezus".

[Tosislav]

Roko kaže:

Originalni naslov je "Kako objasniti strancu razliku između hrvatskog i srpskog".
colbert
evo nasao sam se vise puta u toj poziciji i nisam bas imao nekog suvislog objasnjenja.

kako bi vi to objasnili u kratko??

i evo posle 208 strana, hiljada i tisuca odgovora, miliona napisanih slova i znakova interpunkcije, i dalje nema konsenzusa oko ovog goruceg pitanja.

a covek vas je u uvodnom postu lepo zamolio da mu UKRATKO objasnite.

ionako cemo za 50 godina svi pricati engleski jezik i mirna bosna.

[manchild]

evo pravi srpski jezik na jednoj od tema sa foruma:

Odradio sam davno matematiku i upoređivao cene, tako da je u Srbiji grejanje na struju nešto malo skuplje od grejanja na drva i ugalj. Možda 15-20%. Naravno, ovo govorim pod pretpostavkom da se vodi računa o potrošnji struje.

Tako je za sada, videćemo kako će se stvari odvijati uz poskupljenje struje, ali znajući Srbiju, čim poskupi struja, ubrzo će poskupeti i ugalj, ogrevno drvo i gas.

Najekonomičnije je daljinsko grejanje (državno), ali je skup priključak za privatne potrošače. Pre par godina su mi tražili 2,5 hiljada evra za priključak na zemunsku toplanu (doduše na 6 rata)

[Orlin1979]

Tosislav kaže:

i evo posle 208 strana, hiljada i tisuca odgovora, miliona napisanih slova i znakova interpunkcije, i dalje nema konsenzusa oko ovog goruceg pitanja.

a covek vas je u uvodnom postu lepo zamolio da mu UKRATKO objasnite.

ionako cemo za 50 godina svi pricati engleski jezik i mirna bosna.

Objašnjenje je vrlo jednostavno: oni su standardizirani jezici i standard im nije jednak. Ovo objašnjenje vrijedi za svaki par standardnih jezika bez obzira koliko bili bliski ili daleki, i praktično se nema što dodati ako se misli na razlike općenito jer su jezični standardi iznimno opširne i komplicirane stvari i razlike se ne mogu iscrpno opisati. Druga je stvar ako se misli na razlike u odnosu na nešto konkretno - npr. lako je objasniti kako se pisanje stranih vlastitih imena ili futura I razlikuje u standardnom hrvatskom i standardnom srpskom jeziku.
Pogledajte prethodni post - u njemu je kopiran tekst (pretpostavljeno) na standardnom srpskom jeziku i iako nije eksplicitno naveden razlog za kopiranje, on je vjerojatno usporedba srpskog standarda s hrvatskim; vidi se da su standardi bliski (do mjere da su vrlo uzajamno razumljivi), ali očito različiti.

[Tosislav]

Orlin1979 kaže:

Objašnjenje je vrlo jednostavno:.

Ovo sto si ti sad ispricao je sve samo nije jednostavno objasnjenje. Niti vidim da si ista objasnio.

Jedno je forma gde ljudi sednu pa rese da se nesto od danas zove nekim drugim imenom, ali sustina je uvek ista - ja tebe razumem sve sto naspises i kazes i ti mene razumes sve sto napisem i kazem. Za mene je to kraj.

Ne zelim da ulazim u strucne rasprave, zato sto se na bavim jezicima, samo sam se osvrnuo na uvodni post u kom je covek naivno verovao da se na Balkanu bilo sta moze ukratko objasniti.

[Wikiceha]

Tosislav kaže:

i evo posle 208 strana, hiljada i tisuca odgovora, miliona napisanih slova i znakova interpunkcije, i dalje nema konsenzusa oko ovog goruceg pitanja.
a covek vas je u uvodnom postu lepo zamolio da mu UKRATKO objasnite.
ionako cemo za 50 godina svi pricati engleski jezik i mirna bosna.

Govorni srpski standard ima mekše ć i đ, a tvrđe č i dž (Hrvatima su nekad u izgovoru č i ć, đ i dž isti).
Srpski je većinom ekavski (jekavski u zapadnoj BiH i (i)jekavski u istočnoj BiH i CG), dok je hrvatski jekavski (u dijalektima ima i drugačijih rješenja).

Srpski govorni standard ukljuje i pojavljivanje otvorenih e i o (Beograd, Vojvodina), a toga nema u hrvatskom (zapravo dijalektalno su češći zatvoreni glasovi).
Drugačiji su strukovni riječnici, srpski ima većinom tuđice iz grčkog, bugarskog i turskog, odnosno sa istoka, dok su u hrvatskom one (uz manji izuzetak turcizama) sa zapada.
Srpski drugačije piše buduće vrijeme (futur I), spaja oblik u jednu riječ, dok su u hr. to dvije.
U srpskom je uobičajena konstrukcija tvorba budućnosti (umjesto futura I) dakanjem; dakle da+prezent; ja ću da krenem.
Dok se u hrvatskom (ali to se smatra dijalektalizmom) to zna činiti i futurom II;
Budem krenuo.
Hrvatski voli infinitive; Počni trčati.
Srpski preferira dakanje; Počni da trčiš.

I to su neke od glavnih razlika...

Orlin1979 kaže:

Objašnjenje je vrlo jednostavno: oni su standardizirani jezici i standard im nije jednak. Ovo objašnjenje vrijedi za svaki par standardnih jezika bez obzira koliko bili bliski ili daleki, i praktično se nema što dodati ako se misli na razlike općenito jer su jezični standardi iznimno opširne i komplicirane stvari i razlike se ne mogu iscrpno opisati. Druga je stvar ako se misli na razlike u odnosu na nešto konkretno - npr. lako je objasniti kako se pisanje stranih vlastitih imena ili futura I razlikuje u standardnom hrvatskom i standardnom srpskom jeziku.
Pogledajte prethodni post - u njemu je kopiran tekst (pretpostavljeno) na standardnom srpskom jeziku i iako nije eksplicitno naveden razlog za kopiranje, on je vjerojatno usporedba srpskog standarda s hrvatskim; vidi se da su standardi bliski (do mjere da su vrlo uzajamno razumljivi), ali očito različiti.

[Wikiceha]

Tosislav kaže:

Ovo sto si ti sad ispricao je sve samo nije jednostavno objasnjenje. Niti vidim da si ista objasnio.
Jedno je forma gde ljudi sednu pa rese da se nesto od danas zove nekim drugim imenom, ali sustina je uvek ista - ja tebe razumem sve sto naspises i kazes i ti mene razumes sve sto napisem i kazem. Za mene je to kraj.
Ne zelim da ulazim u strucne rasprave, zato sto se na bavim jezicima, samo sam se osvrnuo na uvodni post u kom je covek naivno verovao da se na Balkanu bilo sta moze ukratko objasniti.

Ali ti nisi referentan.
Torlak iz istočne Srbije razumije Bugare.
Čakavac ili kajkavac iz SZ RH će razumijeti svoje susjede Slovence s druge strane granice, neki dijalekti se pružaju s obje strane...
Ako ideš od sela do sela od Portugala do Apulije u Italiji, susjedna sela će se uvijek razumijeti.
To se zove dijalektalni kontinuum...

Naši su standardi slični (oba počivaju na novoštokavskoj jekavici), no nisu isti.
Za početak, razlikuju se u nekim glasovima i nekim naglascima (što se ne vidi u pravopisu).
Onda se razlikuju u nekim rječima i nekim pravilima.
I to ti je strukovna definicija jezika....

[Tosislav]

Wikiceha kaže:

Govorni srpski standard ima mekše ć i đ, a tvrđe č i dž (Hrvatima su nekad u izgovoru č i ć, đ i dž isti).
Srpski je većinom ekavski (jekavski u zapadnoj BiH i (i)jekavski u istočnoj BiH i CG), dok je hrvatski jekavski (u dijalektima ima i drugačijih rješenja).

Srpski govorni standard ukljuje i pojavljivanje otvorenih e i o (Beograd, Vojvodina), a toga nema u hrvatskom (zapravo dijalektalno su češći zatvoreni glasovi).
Drugačiji su strukovni riječnici, srpski ima većinom tuđice iz grčkog, bugarskog i turskog, odnosno sa istoka, dok su u hrvatskom one (uz manji izuzetak turcizama) sa zapada.
Srpski drugačije piše buduće vrijeme (futur I), spaja oblik u jednu riječ, dok su u hr. to dvije.
U srpskom je uobičajena konstrukcija tvorba budućnosti (umjesto futura I) dakanjem; dakle da+prezent; ja ću da krenem.
Dok se u hrvatskom (ali to se smatra dijalektalizmom) to zna činiti i futurom II;
Budem krenuo.
Hrvatski voli infinitive; Počni trčati.
Srpski preferira dakanje; Počni da trčiš.

I to su neke od glavnih razlika...

Dakle, kao sto rekoh - nije sranje, nego se pas posrao.
Isti jezik, sa malim razlikama, koje mnogima sa obe strane zivot znace.

Da ne bude zabune, nemam ja nista protiv da svaka drzava odluci kako ce joj se zvati jezik, to je stvar drustvenog konsenzusa. Nakon desavanja izmedju balkanskih naroda i prirodno je da Hrvat ne zeli da mu se jezik zove hrvatsko-srpski, ali kad maknes tu iracionalnu zavesu, vidis razlicite varijante istog jezika.

I nikakav dijalektni kontinuum tu ne pomaze

[Šabović Adis]

Roko kaže:

Originalni naslov je "Kako objasniti strancu razliku između hrvatskog i srpskog".
colbert
evo nasao sam se vise puta u toj poziciji i nisam bas imao nekog suvislog objasnjenja.

kako bi vi to objasnili u kratko??

Koja sam ja budala?!
Čovjek pita kako strancu objasniti razliku, a ja zapeo za nestrance...
Srpski mu dočarati pomoću krošea a za hrvatski koristiti aperkat. Ako mu ni nakon toga razlika ne bude jasna, spomoću direkta argumentovati do konkluzije.

[Tosislav]

Šabović Adis kaže:

Koja sam ja budala?!
Čovjek pita kako strancu objasniti razliku, a ja zapeo za nestrance...
Srpski mu dočarati pomoću krošea a za hrvatski koristiti aperkat. Ako mu ni nakon toga razlika ne bude jasna, spomoću direkta argumentovati do konkluzije.

I to ga je sigurno pitao neki radoznali Englez. A ima ona stara - ako vidis na dnu mora da se dve ribe svadjaju, znaj da je tuda prosao Englez.

[Šabović Adis]

Tosislav kaže:

I to ga je sigurno pitao neki radoznali Englez. A ima ona stara - ako vidis na dnu mora da se dve ribe svadjaju, znaj da je tuda prosao Englez.

Hm...da...iliti kako Englezu objasniti da se ne pravi Englez.

[Wikiceha]

Tosislav kaže:

Dakle, kao sto rekoh - nije sranje, nego se pas posrao.
Isti jezik, sa malim razlikama, koje mnogima sa obe strane zivot znace.

Po tome ti i slovenski i bugarski spadaju u taj jezik.
Nema poljskog, češkog i slovačkog, već samo jedan.
Ukrajinski i bjeloruski ne postoje...
A od Portugala do Rumunjske možeš jedan jezik svim romanima nametnut.
Jer se razumiju.
Što misliš zašto su rumunjski romi zbrisali prvenstveno u Španjolsku, Italiju i Portugal (iz Francuske su ih proterali) ?
O Skandinavcima da ne pričam.

Shvaćaš kako su tvoji kriteriji smiješni?

Tosislav kaže:

Da ne bude zabune, nemam ja nista protiv da svaka drzava odluci kako ce joj se zvati jezik, to je stvar drustvenog konsenzusa. Nakon desavanja izmedju balkanskih naroda i prirodno je da Hrvat ne zeli da mu se jezik zove hrvatsko-srpski, ali kad maknes tu iracionalnu zavesu, vidis razlicite varijante istog jezika.

Opet, ne.
Da je tako, vi ste mogli uzeti naše dokumente za EU, sve prijevode i upotrijebiti ih.
No vi to ne možete, zar ne ?

Tosislav kaže:

I nikakav dijalektni kontinuum tu ne pomaze

A gle, govorno su nam jezici poprilično drugačiji, koristimo druge glasove.
To što neke stvari slično pišemo, jbg. događa se.

[Šabović Adis]

Wikiceha kaže:

A gle, govorno su nam jezici poprilično drugačiji, koristimo druge glasove.
To što neke stvari slično pišemo, jbg. događa se.

K'o prstom!
A jel' pišemo baš onako kako govorimo...il' se, malo, pravimo Englezi?

[Corvus27]

Tosislav kaže:

Dakle, kao sto rekoh - nije sranje, nego se pas posrao.
Isti jezik, sa malim razlikama, koje mnogima sa obe strane zivot znace.

Da ne bude zabune, nemam ja nista protiv da svaka drzava odluci kako ce joj se zvati jezik, to je stvar drustvenog konsenzusa. Nakon desavanja izmedju balkanskih naroda i prirodno je da Hrvat ne zeli da mu se jezik zove hrvatsko-srpski, ali kad maknes tu iracionalnu zavesu, vidis razlicite varijante istog jezika.
I nikakav dijalektni kontinuum tu ne pomaze

Cijela poanta je, da to nisu dvije varijante istog jezika iako oba (standardna) jezika počivaju na štokavici, ali su imali različiti razvoj, drukčiji vokabular, drukčije gramatike, a najbitnije utjecaju različitih kultura i odvojenost od bar 1000 godina. Malo prije sam slušao nekog Srbina i njegov govor, i to definitivno nije isti jezik i nikad nije bio isti.

[Tosislav]

Ma ok, rekoh da ne bih ulazio u lingvisticke rasprave i sitna crevca, to prepustam vama.

Neka se to zovu razlicitim jezicima, najvaznije je da se razumemo dok pricamo, da mogu citati knjige napisane na hrvatskom, crnogorskom i bosanskom, gledati filmove, serije, raspravljati se i gubiti vreme na forumu....

Meni mnogo zanimljivo da ucim razlicte naglaske sa Balkana. Umem da pricam kao crnogorac (lovcenski), naucio sam i kao bosanac (sarajevski uglavnom), a sada ucim da pohvatam hrvatske varijante.
Najlepse mi zvuci ikavica i ono kako pricaju valjda Dalmatinci. Nekako najmuzikalnije i najmekanije to zvuci, sa onim silnim I umesto drugih samoglasnika.

[Wikiceha]

Šabović Adis kaže:

K'o prstom!
A jel' pišemo baš onako kako govorimo...il' se, malo, pravimo Englezi?

Pa ne pišemo baš.
Naglaske uopće ne bilježimo.
Kombinacije ds, ts u pravopisu čitamo kao [c] ili nešto slično.
U hrvatskom se ije čita kao [jee] (e je dugo), u riječi nadzor se dz čita kao talijansko z (slično [dc])....
Itd.

Corvus27 kaže:

Cijela poanta je, da to nisu dvije varijante istog jezika iako oba (standardna) jezika počivaju na štokavici, ali su imali različiti razvoj, drukčiji vokabular, drukčije gramatike, a najbitnije utjecaju različitih kultura i odvojenost od bar 1000 godina. Malo prije sam slušao nekog Srbina i njegov govor, i to definitivno nije isti jezik i nikad nije bio isti.

Upravo tako.
Išao prijatelj prošli vikend nešto u Hercegovinu.
Išao preko Gradiške.
Svugdje plakati; Počni da trčiš. Ne samo što je sintaksa različiti (u hr. je počni trčati) nego su i naglasci drugačiji...
Drugi jezik, iako sličan.

[Wikiceha]

Tosislav kaže:

Ma ok, rekoh da ne bih ulazio u lingvisticke rasprave i sitna crevca, to prepustam vama.
Neka se to zovu razlicitim jezicima, najvaznije je da se razumemo dok pricamo, da mogu citati knjige napisane na hrvatskom, crnogorskom i bosanskom, gledati filmove, serije, raspravljati se i gubiti vreme na forumu....
Meni mnogo zanimljivo da ucim razlicte naglaske sa Balkana. Umem da pricam kao crnogorac (lovcenski), naucio sam i kao bosanac (sarajevski uglavnom), a sada ucim da pohvatam hrvatske varijante.
Najlepse mi zvuci ikavica i ono kako pricaju valjda Dalmatinci. Nekako najmuzikalnije i najmekanije to zvuci, sa onim silnim I umesto drugih samoglasnika.

Ikavica, to misliš na Zagoru i Hercegovinu?
Ili na priobalni potez od Zadra do Splita i po nekim otocima (to je bodulski).
Sarajevski govor ima substrat šćakavice (ono njihovo meko s'ć npr.).
Što se ostalog tiče, razumijevanje nije baš potpuno.
Evo npr. za Slovence ti zahod znači zapad, a ne wc.