Whisky- sve što ste htjeli znati a niste imali gdje pitati.

[darac1974]

Etanol kaže:

Da li Cognac industrija koristi jako paljenje bačve (bourbon)??

Uh, od silnih postova tek sad sam vidio pitanje.

Ne, industrija Cognaca ne pali bačve (kao kod bourbona) negi ih samo gari.
Razlika je u tome što se kod paljenja propušta snažni plamen kroz bačvu, a kod garenja se plamen usmjerava prema samom drvetu, odnosno dužicama.

Garenje, odnosno tostanje (toasting) sloja drveta i njegov intenzitet su posebna vještina bačvara.
U Francuskoj se taj postupak naziva "bousinage".

Samo paljenje/garenje djeluje na komponente boja iz drveta te na aromatske spojeve u prvom redu lakotone koji stvaraju arome kokosa i drvenih začina, zatim vanilin (aroma vanilije) te gujakaol (miris ugljena drvenog dima)
Bez garenja bi oni ostali "zarobljeni", a drvo bi prenijelo većinom gorčinu i okus mokrog drveta.
No, što se više pali to razina laktona postaje manja pa se kombinacijom razine gorenosti određuje i količina aroma okosa i začina (te vanilije), ali i ponekad tražene gorčine ili drvenosti.
Paljenjem se pak vanilin drastično smanjuje.

Kod bourbona se dakako većinom snažno pale bačve. Razlog je što bi u slučaju samo laganog garenja u whiskey ušla velika količina aroma iz drveta i to bi dovelo do pretjeranih aroma.
(iako su bogate arome iz laktona te vanilin itekako potrebne bourbonu kako bi nadopunile snažan alkoholni i kukuruzni new make)

[darac1974]

abog13 kaže:

tko kaže da nema:

hublot i jw black label

http://www.ablogtowatch.com/hublot-b...edition-watch/

bermont i chivas

http://www.thegentlemansjournal.com/...hivas-whiskey/

Znam na što je DelmatST mislio, nije to samo kombinacija satova i whiskyja. Toga ima koliko hoćeš.

Ono što je on mislio je staviti sat u bocu. I to skupi sat u skupu bocu.
Nikad ne znaš, možda bi planulo, možda bi prošlo bez ikakvog interesa.
Eventualno da se napravi npr. 5 takvih ekskluzivnih boca pa pravac velike aukcije u Aziji.

[Sonic Clyde]

I onda nakon šta to masno platiš prisiljen si razbiti skupu bocu da bi došao do skupog sata. Hmmmm...?!

Ili ako želiš pošto poto zadržati bocu ostaviš sat u boci i nosaš sa sobom bocu u kojoj klapa sat po mokrim stijenkama boce i kad te netko pita koliko je sati: "Oprostite, samo da izvadim ovu bocu iz džepa"

[DelmatST]

Pa sa obziron da postoji pun kufer novopečenih milijunaša koje ne znaju šta će sa parama viruj mi da nije nerealno
Naprimjer neki šeik pokloni ljubavnici iz sprda i onda ona jadna ne može se odlučit šta će, a on se valja po podu
Neki bi kupili da daruju intrigantan poklon, a neki bi kupili samo da se pokažu.

Mislin, kad ljudi jedu zlato i stavljaju ga na lice kao nekakvu masku protiv starenja, a to su jedni od ''normalnijih'' načina trošenja novca, onda ima tu puno prilika

ps
kad se već satovi spominju https://youtu.be/5ov030Rh2hE?t=115

[darac1974]

Sonic Clyde kaže:

I onda nakon šta to masno platiš prisiljen si razbiti skupu bocu da bi došao do skupog sata. Hmmmm...?!

Ili ako želiš pošto poto zadržati bocu ostaviš sat u boci i nosaš sa sobom bocu u kojoj klapa sat po mokrim stijenkama boce i kad te netko pita koliko je sati: "Oprostite, samo da izvadim ovu bocu iz džepa"

Misliš da su aukcije ultra-skupih Macallana ili specijalnih edicija Dalmore-a s dvije kapi whiskija iz 19.st. bolja stvar ???

(ajde, barem se ponekad te pare doniraju u humanitarne svrhe)

[Sonic Clyde]

darac1974 kaže:

Misliš da su aukcije ultra-skupih Macallana ili specijalnih edicija Dalmore-a s dvije kapi whiskija iz 19.st. bolja stvar ???

(ajde, barem se ponekad te pare doniraju u humanitarne svrhe)

Da, bolja su stvar jer ti ostaju obadvije kapi viskija, nemoraš proliti jednu kap da bio popio drugu. Šta platiš to sve i iskoristiš, tome je fundamentalna razlika. Ove ideje o šeiku koji se valja po podu od smija jer mora razbiti bocu i ostale pizdarije su priča iz neznam... osnovne ili srednje škole?!

Čini mi se da je to taj uzrast, jel da?

[darac1974]

Sonic Clyde kaže:

Da, bolja su stvar jer ti ostaju obadvije kapi viskija, nemoraš proliti jednu kap da bio popio drugu. Šta platiš to sve i iskoristiš, tome je fundamentalna razlika. Ove ideje o šeiku koji se valja po podu od smija jer mora razbiti bocu i ostale pizdarije su priča iz neznam... osnovne ili srednje škole?!

Čini mi se da je to taj uzrast, jel da?

Bez brige niti oni whiskyji se većinom ne popiju ... iako ima ionih koji ih otvore i trgnu iz boce (čuo za takav slučaj s jednim Rusom).
Za njih se i rade zatke p**je sa satovima u boci

[Etanol]

darac1974 kaže:

Uh, od silnih postova tek sad sam vidio pitanje.

Ne, industrija Cognaca ne pali bačve (kao kod bourbona) negi ih samo gari.
Razlika je u tome što se kod paljenja propušta snažni plamen kroz bačvu, a kod garenja se plamen usmjerava prema samom drvetu, odnosno dužicama.

Garenje, odnosno tostanje (toasting) sloja drveta i njegov intenzitet su posebna vještina bačvara.
U Francuskoj se taj postupak naziva "bousinage".

Samo paljenje/garenje djeluje na komponente boja iz drveta te na aromatske spojeve u prvom redu lakotone koji stvaraju arome kokosa i drvenih začina, zatim vanilin (aroma vanilije) te gujakaol (miris ugljena drvenog dima)
Bez garenja bi oni ostali "zarobljeni", a drvo bi prenijelo većinom gorčinu i okus mokrog drveta.
No, što se više pali to razina laktona postaje manja pa se kombinacijom razine gorenosti određuje i količina aroma okosa i začina (te vanilije), ali i ponekad tražene gorčine ili drvenosti.
Paljenjem se pak vanilin drastično smanjuje.

Kod bourbona se dakako većinom snažno pale bačve. Razlog je što bi u slučaju samo laganog garenja u whiskey ušla velika količina aroma iz drveta i to bi dovelo do pretjeranih aroma.
(iako su bogate arome iz laktona te vanilin itekako potrebne bourbonu kako bi nadopunile snažan alkoholni i kukuruzni new make)

Hvala Darac enciklopedijo

Znači cognac industrija nema nikakvih edicija s drugim bačvama osim cognac bačvi ??

Također iz ovog se da primjetit(ako sam dobro shvatio) da Scotch Whisky želi najmanje aroma,tanina iz drveta ili želi suptilnije arome, pošto Scotch većinom koristi korištene bačve bourbona

p.s Kakva je situacija što se tiče upotrebe novih (nekorištenih) bačava kod Škota koliko znam toga gotovo da i nema ??

[darac1974]

Etanol kaže:

Hvala Darac enciklopedijo

Znači cognac industrija nema nikakvih edicija s drugim bačvama osim cognac bačvi ??

Također iz ovog se da primjetit(ako sam dobro shvatio) da Scotch Whisky želi najmanje aroma,tanina iz drveta ili želi suptilnije arome, pošto Scotch većinom koristi korištene bačve bourbona

p.s Kakva je situacija što se tiče upotrebe novih (nekorištenih) bačava kod Škota koliko znam toga gotovo da i nema ??

... prvo mali ispravak tipfellera:
trebalo je pisati "guajakol" umjesto "gujakol" (ispustio sam A)

Cognac dozrijeva u bačvama od drveta iz Limousina ili Tronçaisa i to od francuskog bijelog (Quercus sessiliflora/petraea) i "običnog" (Quercus pedunculata/robur) hrasta.
Ti su hrastovi izrazito tanični i obično se smatraju pogodnima za sporije i dugotrajnije dozrijevanje.
... za razliku od Američkog bijelog hrasta (Q. alba) koji djeluje intenzivnije pa je pogodniji za brže dozrijevanje

E tu sad doalzimo i do whisk(e)yja.
Američki hrast (svježi) se koristi kod buourbona iz već spomenutih razloga i većinom je taj postupak relativno brz.

Kod škotskih whiskyja je upotreba svježeg hrasta mala i većina ih preferira korištene bačve. Osim povoljne cijene, dominantni razlog je i što većini odgovrara manje intenzivno djelovanje spojeva iz hrasta jer je ječmeni whisky daleko delikatniji.

No, ipak postoji izdanja dozrijevanih isključivo u svježem hrastu (i američkom i francuskom), ali većinom su to pojedinačna izdanja, na granici eksperimentalnih. Iako neki, kao Glenmorangie imaju dosta izdanja (između ostalog i Ealantu kojeg je Murray proglasio Whisky Bible Whisky of the Year 2014).
Također postoji i varijanta finiširanja u novom hrastu i to je pak drugi tip priče.

Trenutno sakupljam uzorke za jedan dobar line-up "new wood" škotskih whiskyja pa ćemo vidjeti.
(Glenmorangie Ealanta, Glen Garioch Virgin Oak, Auchentochan Virgin Oak, Glenfiddich 14 yo Rich Oak...)
Ono što sam probao mi baš nije leglo jer je zbog brzog utjecaja vrijeme dozrijevana uglavnom kraće i taj se nedozreli whisky osjeti (uz dominantne drvene arome).
Donekle taj drveni i tanični utjecaj možeš probati u Glenlivet 15yo koji je finiširan u svježem francuskom hrastu.

.........
Da ne zaboravim, bačve za cognac se koriste kroz najviše tri punjenja. Dakle ne mora biti svježe drvo, nego slično kao i kod whiskyja i refill.
Obično se takve bačve nazivaju "mature cask" i imaju manje tanina pa naglašavaju voćni karakter cognaca, a pogodna su i za dugo dozrijevanje (od 20 god. na više).

[AngelRipper]

Sta su vec zamjenili The Glanlivet 12yo sa The Glenlivet Founder’s Reserve?
Nekako mi je promakla sva ta prica, a NAS izdanja uzimaju sve vise maha.

[darac1974]

AngelRipper kaže:

Sta su vec zamjenili The Glanlivet 12yo sa The Glenlivet Founder’s Reserve?
Nekako mi je promakla sva ta prica, a NAS izdanja uzimaju sve vise maha.

Jesu!
Kod nas još uvijek ima zaliha 12-ce, ali svaka nova šarža stiže kao Founder's.

[CrniDjuro]

čitajući ovo dođe mi da napišem mrvu o kemiji cijele te priče sa drvetom. Kao i uvijek, stvarnost je višestruko kompleksnija po pitanju paljenja, vrste hrasta, i vrste kemijskih i fizikalnih reakcija koje se dešavaju u bačvama.

[Etanol]

Opleti Crni Đuro ja znam da destilat mora u bačvu ići ne razblažen jer neke kemijske reakcija koje se događaju kad destilat ima jačinu od 65% i više, se ne dešavaju na 40% ali i također vrijedi i obrnuto

Nisam siguran zagubio sam jednu sliku ali npr. na 65+ % jačine se etanolizira lignin iz drveta koji daje arome vanilije,eto sad ti nastavi ...

Stvarno je uživancija čitat sve ovo, najkvalitetniji dijalozi se vode na ovoj temi(dok se na drugim temama ljudi ponašaju kao da su popili sve ikad spomenuto na ovoj temi)

trudimo se da ostane tako

[darac1974]

CrniDjuro kaže:

čitajući ovo dođe mi da napišem mrvu o kemiji cijele te priče sa drvetom. Kao i uvijek, stvarnost je višestruko kompleksnija po pitanju paljenja, vrste hrasta, i vrste kemijskih i fizikalnih reakcija koje se dešavaju u bačvama.

O drvetu i reakcijama se može pisati na dugo i naširoko. To je tema koja iti na zasebnom topicu ne bi obradila niti pola onoga što se odvija.
Iskreno ne znam koliko ima smisla ulaziti u detalje jer bi nekima to stvarno moglo biti previše informacija, a postoji toliko fantastične literature.

S druge strane je to i poprilično klimava tematika jer se autori često razlikuju, čak i otvoreno ne slažu međusobno.
Onda se dogodi neki slučaj s bačvama koji pobija sve njih.
Trenutno takav problem ima Jack Daniel's s kontingentom drveta koje se opire svim mogućim pravilima (lignin kao da je potpuno "zaspao" i blokira laktone).

... kad smo kod tog lignina, većina literature govori o interakciji etanola i lignina te minimalni ABV za ekstrakciju lignina.
Međutim, neka istraživanja ukazuju da je lignin otporan na hidrolizu i da je utjecaj etanola gotovo zanemariv. Prema tim istraživanjima više utjecaja ima dugotrajna uporaba i oksidacija.
I jedni i drugi su mjerili kongenere iz raspadnutog lignina, jedni u tekućini, drugi u samom drvetu. Rezultati na HPLC analizama su jednaki, ali zaključci kako i kada se događa su potpuno različiti.

Time je otvoreno i pitanje interakcije žitne baze jer jedni su mjerili bourbone i kukuruznu bazu, a drugi škotske whiskyje i sladni ječam ... to je pitanje još otvoreno, ali definitivno tema koja će biti vrlo aktualna u svjetlu promjena na tržištu drveta i bačava.

Na kraju krajeva nitko niti ne zna što se točno događa i svaka bačva je zapravo nepredvidiva.
Zato niti nema "tajne formule" za izdanja pa Master Blenderi imaju posla preko glave.

Slično je i po pitanju fermentacije i destilacije, prije svega vrlo aktualna rasprava o esterifikaciji i voćnim aromama te njihovom izvorištu.
Onda je tu pitanje stakla i koliko ono utječe na tekućinu. O tome se dugo samo šuškalo, a sada se polako izlazi u javnost (današnje staklo je gotovo u potpumosti inertno, nekada nije baš bilo tako).


Čisto skrećem pažnju da ne udavimo s prestručnim pričama ovaj topic, a zaboravimo na whisky (iliti od šume ne vidimo drveće )
Tu se slažem donekle s 1karlom.

[AngelRipper]

Od hrasta ne vidimo bačvu!

Naprotiv, smatram da je svaka tema, koja je neposredno vezana za Whisky & proizvodnju istog dobrodošla.

[darac1974]

Etanol kaže:

Opleti Crni Đuro ja znam da destilat mora u bačvu ići ne razblažen jer neke kemijske reakcija koje se događaju kad destilat ima jačinu od 65% i više, se ne dešavaju na 40% ali i također vrijedi i obrnuto

Nisam siguran zagubio sam jednu sliku ali npr. na 65+ % jačine se etanolizira lignin iz drveta koji daje arome vanilije,eto sad ti nastavi ...

Stvarno je uživancija čitat sve ovo, najkvalitetniji dijalozi se vode na ovoj temi(dok se na drugim temama ljudi ponašaju kao da su popili sve ikad spomenuto na ovoj temi)

trudimo se da ostane tako

isto digresija ... etanol itekako ide u bačvu razblažen !!!!

99% new make-a se "ruši"na 62-64% ABV prije punjenja u bačve (nakon destilacije malt cut ispadne oko 68-72%).

Također imaš i primjer američkih whiskeyja koji u bačve za maturaciju smiju biti punjen na najviše 62,5% ABV (125 proof).


Lignin prema svemu sudeći najviše reagira na oksidaciju. Kada se bačva pali raste temperatura i oksidacija jer "vuče" kisik prema izvoru gorenja.
Tim raspadom se izdvaja vanilin (u žargonu se kaže da lignin otpušta vanilin).
Drugi po redu utjecaj je UV zračenje, ali njega nema u skladištima tako da nam ostaju samo vlaga i mikroflora (ali s relativno malim utjecajem u kontroliranim uvjetima).

E sad, dio vanilina se izdvaja i iz guajakola koji nastaje pirolizom ligina (odnosno direktnim paljenjem i daje arome dima).
Za taj vanlin je moguće da djeluje u kombinaciji s etanolom u bačvi, ali popuna analiza još ne postoji jer ju nije jednostavno provesti.
(radi se nešto na tome u Francuskoj u kontekstu vinskih bačava).

[Sonic Clyde]

Kolika bi bila realna cijena za Ardbeg Uigeadil 0.7 i Ardbeg Ten 0.7 kod nas, u kunama?

[darac1974]

Sonic Clyde kaže:

Kolika bi bila realna cijena za Ardbeg Uigeadil 0.7 i Ardbeg Ten 0.7 kod nas, u kunama?

Ten oko 330-340 KN, Uigeadail oko 450-460 KN.
Takva je otprilike cijena kod uvoznika i sasvim je OK.

[Sonic Clyde]

U shopu Fumar je Ten 350 kn a ovaj drugi nisam pitao... Fumar je onaj dućan šta si mi par puta spominjao u centru, ulica Kralja Tomislava. Uzeo sam danas Glen Ord 0.75 43%ABV za 200 kn i Glenmorangie tasting pack 4x100 ml za 230 kn

[Headbanger]

Pitanje, trenutno u Lidlu nekakva akcija Famous Grouse sa imenima, jel ta cijena dobra? Mislim da je oko 100 kn.