Vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju

[Sigmund]

nitko drugi kaže:

Naravno, slobodan čovjek će nastojati za pravednijim životom na svim poljima, ali očekivati oslobođenje od promjene ekonomskih uvjeta je, po meni, naivno."

Ne treba očekivati da će čovjeku nešto izvan njega donijeti "oslobođenje", ali je realno očekivati da čovjek može živjeti u boljim i pravednijm okolnostima, a što će on učiniti od danih okolnosti njegova je stvar. Bitno je to da odnose u društvu u velikoj mjeri određuju ekonomski odnosi, pa onda treba te odnose promijeniti u skladu s idejom dobra kao što i sve drugo mijenjamo u skladu s idejom dobra. Valjda, nakon Adama Smitha, možemo smisliti nešto bolje od toga da je sve roba, a svaki čovjek trgovac.

[nitko drugi]

Ali ovo da čovjekovu svijest u potpunosti određuju njegovi ekonomski uvjeti naprosto nije bolje.

[Sigmund]

nitko drugi kaže:

Ali ovo da čovjekovu svijest u potpunosti određuju njegovi ekonomski uvjeti naprosto nije bolje.

Uvijek treba biti skeptičan kad se tvrdi da je nešto u potpunosti određeno nečim drugim. Jer to onda znači da to nije to nego ono drugo što ga određuje. Isto je kad se tvrdi da je nešto "samo" nešto drugo i ništa više. I ne radi se toliko o tome da čovjekovu svijest određuju ekonomski odnosi, nego o činjenici da na nju utječu, te da su odnosi među ljudima u velikoj mjeri, premda ne u potpunosti određeni načinom materijalne proizvodnje i raspodjele u određenom društvu

[nitko drugi]

A ono, suptilan si kad se radi o tvojima, a za ove druge ide "sve je roba a svaki čovjek je trgovac". Isto mi je to, čovjek kao homo oeconomicus. Tko voli nek' izvoli, nije moja malograđanska šalica čaja.

[mravac8]

nitko drugi kaže:

A ono, suptilan si kad se radi o tvojima, a za ove druge ide "sve je roba a svaki čovjek je trgovac". Isto mi je to, čovjek kao homo oeconomicus. Tko voli nek' izvoli, nije moja malograđanska šalica čaja.

Koji su to tvoji a koji su moji?

[addx]

Za mene ni komunizam ni kapitalizam nisu sami po sebi ispravna rjesenja nego kao i sve, istina je u sredini.

Za desnicu je dobro glasati kad je zemlja u ekonomskoj krizi (u hrvatskoj ne postoji ekonomska desnica, HDZ je lijeva stranka), za ljevicu je dobro glasati kad je zemlja u blagostanju da raspodijeli blagostanje ravnomjernije. Drzava napreduje kroz izmjene desnice i ljevice, desnica potegne, ljevica rasporedi, tek kad najnizi slojevi napreduju, napredovala je drzava.

Slicno je i s ovim. "Komunizam" (zajednicko vlasnisto) je po meni ispravno za infrastrukturu, kapitalizam za ostalo. Infrastruktura je jedna i ne moze se birati, prema tome konzument ne moze svojim odabirom pogodovati proizvodu koji je bolji a to je ono sto pogoni evoluciju proizvoda tj. konkurenciju. Infratruktura nema korist od kapitalistickog uredjenja i trzisnog natjecanja vec treba biti zajednicka. Tu bi ubrojio svu i prometnu i komunikacijsku i bankarsku infrastrukturu (ne treba nam vise banaka). Poslovanje treba biti transparentno, zahvati na infrastrukturu transparentni, natjecajem se traze ponude, izracuna se kako se to refelktira u troskove prema konzumentima i konzumenti preko referenduma odobravaju ili ne odobravaju.

Kapitalizam je pak bolji za proizvode tipa automobil, stolica, odjeca itd.

Kina isto ima zanimljiv mix gdje je pola vlasnik drzava, pola privatnik.

Cisti komunizam je (nedostizni) ideal odredjenog dijela ljudske prirode i kao takav losa ideja za provoditi u praksu jer ne zadovoljava cjelovitu ljudsku prirodu. Iz svega dosad najrazvidnije je da potreban nekakav mix komunizma i kapitalizma jer i ljudska priroda je izmedju to dvoje.

[nitko drugi]

addx kaže:

"Komunizam" (zajednicko vlasnisto) je po meni ispravno za infrastrukturu, kapitalizam za ostalo. Infrastruktura je jedna i ne moze se birati, prema tome konzument ne moze svojim odabirom pogodovati proizvodu koji je bolji a to je ono sto pogoni evoluciju proizvoda tj. konkurenciju. Infratruktura nema korist od kapitalistickog uredjenja i trzisnog natjecanja vec treba biti zajednicka. Tu bi ubrojio svu i prometnu i komunikacijsku i bankarsku infrastrukturu (ne treba nam vise banaka). Poslovanje treba biti transparentno, zahvati na infrastrukturu transparentni, natjecajem se traze ponude, izracuna se kako se to refelktira u troskove prema konzumentima i konzumenti preko referenduma odobravaju ili ne odobravaju.

Kapitalizam je pak bolji za proizvode tipa automobil, stolica, odjeca itd.

Pa da, ali to nije nikakav "komunizam" nego je res publica - o onome što je javna stvar treba odlučivati zajednički. A ne treba se zajednica baviti time hoće li biti napisan novi nastavak Harry Pottera, koliko će koštati silikonske sise, i hoće li Podravka zarađivati više od Vindije ili Končar od Ericssona.

[mravac8]

addx kaže:

Za mene ni komunizam ni kapitalizam nisu sami po sebi ispravna rjesenja nego kao i sve, istina je u sredini.

Za desnicu je dobro glasati kad je zemlja u ekonomskoj krizi (u hrvatskoj ne postoji ekonomska desnica, HDZ je lijeva stranka), za ljevicu je dobro glasati kad je zemlja u blagostanju da raspodijeli blagostanje ravnomjernije. Drzava napreduje kroz izmjene desnice i ljevice, desnica potegne, ljevica rasporedi, tek kad najnizi slojevi napreduju, napredovala je drzava.

Slicno je i s ovim. "Komunizam" (zajednicko vlasnisto) je po meni ispravno za infrastrukturu, kapitalizam za ostalo. Infrastruktura je jedna i ne moze se birati, prema tome konzument ne moze svojim odabirom pogodovati proizvodu koji je bolji a to je ono sto pogoni evoluciju proizvoda tj. konkurenciju. Infratruktura nema korist od kapitalistickog uredjenja i trzisnog natjecanja vec treba biti zajednicka. Tu bi ubrojio svu i prometnu i komunikacijsku i bankarsku infrastrukturu (ne treba nam vise banaka). Poslovanje treba biti transparentno, zahvati na infrastrukturu transparentni, natjecajem se traze ponude, izracuna se kako se to refelktira u troskove prema konzumentima i konzumenti preko referenduma odobravaju ili ne odobravaju.

Kapitalizam je pak bolji za proizvode tipa automobil, stolica, odjeca itd.

Kina isto ima zanimljiv mix gdje je pola vlasnik drzava, pola privatnik.

Cisti komunizam je (nedostizni) ideal odredjenog dijela ljudske prirode i kao takav losa ideja za provoditi u praksu jer ne zadovoljava cjelovitu ljudsku prirodu. Iz svega dosad najrazvidnije je da potreban nekakav mix komunizma i kapitalizma jer i ljudska priroda je izmedju to dvoje.

Državno vlasništvo nije komunizam. Pogotovo to nije miješano privatno - državno vlasništvo. Danas su takve gotovo sve države svijeta, odnosno u svim državama svijeta vlasništvo je miješano, državno i privatno, ali sve te države su kapitalističke. Nisu čak ni socijalističke, a kamoli komunističke.

Čak i u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji koja je uvela socijalističko samoupravljanje socijalizam nije bio *čist* odnosno postojali su obrtnici, dakle privatnici. Mislim, ali nisam sigurna, da su mogli zapošljavati do pet radnika. Dakle, čisti eksplatatori.

[Šabović Adis]

mravac8 kaže:

a) u postu broj 19 lijepo piše da komunizma nije nikad bilo. Osim toga, smatram da oni koji ovo čitaju imaju barem osnove znanja o ljudskom društvu i da to znaju.

Šta ti to znači? Jel' to znači da mi uporno govorimo o nečemu o čemu zapravo nemamo blage veze, ili, ispravnije, da, pošto komunizam nikad nije bio, a neće ni biti, još uvijek jeste?
Stvar stoji ovako:
Bio je...kapitalizam (javite kad ponovo nastupi da vam kažem da nema vraćanja na staro! Ponavljači! ).
Biće...utopija (javite kad nastupi da vam kažem da ste se i tu zajebali! Utopisti! ).
Jeste...komunizam, i neka je!

mravac8 kaže:

b) Da, to su i marksisti odnosno komunisti mislili kada su uvodili socijalizam - daj ljudima priliku da se obrazuju i rade i svi će nagrnuti obrazovati se i raditi. Besplatne škole - svi će imati fakultete, daj im pravo upravljanja poduzećem i svi će sudjelovati u upravljanju poduzećem.

I tu je bio glavni zajeb, odnosno tu je uzrok zašto je socijalizam propao - ljudi žele nešto drugo - žele imati bez rada. Ljudi ne žele raditi, ljudi ne žele učiti (i učenje je vrsta rada), ljudi rade samo ako moraju. I koliko moraju.

Jao, jao, jao...kakva propast socijalizma?!
Gle, kad kiša prestane padati to ne znači da je kišenje, kao takvo, propalo.
Isto tako, ni socijalizam, ni kapitalizam a ni komunizam nisu neke fensi export-import stvari koje se tek tako uvode ili izvode, uvoze ili izvoze. Nismo mi, primjerice, uveli zakrivljenost zemaljske kugle, nego se ta i takve izjave baziraju na naučnoistraživačkom radu. Socijalizam je faza, i to prelazna, i tu se nema šta uvoditi - ili si u toj, prelaznoj, fazi ili nisi. Komunizam, i to se konstatuje, i to je deskriptivan pojam a ne preskriptivan. Komunizam se nikom ne propisuje jbt., ta nije Pembritin, nije lijek.
To se ne uvodi, osim u javni diskurs, ili si ga svjesna ili nisi, to je sve.

mravac8 kaže:

I socijalizam koji je trebao biti efikasniji od kapitalizma pokazao se neefikasniji. Ljudi, očito, bolje rade kad ih se tjera bičem.

Neefikasniji za šta?
I, ovi, koje se treba bičem tjerati na rad, ne smatram ljudima (kao ni one koji ih bičuju), nego robovima, a o robovima ne mislim ništa dobro, naprotiv, fuj! Fuj i jedni i drugi!

mravac8 kaže:

Efikasniji kapitalizam brže je stvarao višak vrijednosti, kapitalističke države postajale su bogatije i razvijenije a raja u socijalizmu vidjela je samo to da susjed Pero dolazi iz Njemačke u merđi a oni voze stojadine.

Mislili su srušimo socijalizam, uvedimo kapitalizam pa ćemo i mi voziti merđe.

A dobili su Todorića i plaćice od 4800 eura godišnje. Što je jedva za kotač dobrog mercedesa.

I kad bolje razmislim ideal života većine današnjih ljudi je - zatvor. Ne radiš ništa a imaš krov nad glavom i tri obroka dnevno.

Pobio sam profit u prijašnjem postu, Kreni.
A kapitalizam je, uslovno rečeno, super stvar (zapravo ne)...al' kad sam ja taj kapitalist tj. kad nema drugog kapitalista osim mene, a ima - veća riba uvijek jede manju, tako stvar stoji u životinjskom carstvu...i ovi todorićisti...pa ako im je on draži eto im ga, a i tom Todoriću njih. Pretpostavljam da su k'o nokat i prst.

mravac8 kaže:

c) Nisi. Ali ti ne upravljaš ni Hrvatskom a kamoli Rusijom ili SAD-om. Ti si, možda, samo dao glas nekom blesavom. Što, opet, nije tvoja greška jer ti se pametni nisu ni ponudili na izbor.

Gle ovo, šta će jednoj (ili tim trima navedenim državama) samoupravljačkoj, neovisnoj (od čega?) suverenoj (da, u odnosu na koju ne postoji druga suverena država) državi moj glas? Zar, kao takva, nije kadra upravljati samom sobom i bez moje pomoći u vidu saglasnosti iskazane mojim glasom?
Isto tako, da si ti kandidat, pitao bih te šta će tebi moj glas, i šta ja da radim nakon što se obezglasim u tvoju korist, ili obezvlastim, ili obespravim, a ti, dobivši i moj glas pored svog, s punim pravom radiš šta ti se prohtije. Ono, monopolistički?! Zar je tebi tvoj glas nedostatan?
Ja sam 100% za princip Jedan čovjek-jedan glas, zato nikad ne glasam na tim javnim glasanjima i ne mimo sebe, nego glasam u sebi i to za sebe.

[Sigmund]

nitko drugi kaže:

A ono, suptilan si kad se radi o tvojima, a za ove druge ide "sve je roba a svaki čovjek je trgovac". Isto mi je to, čovjek kao homo oeconomicus. Tko voli nek' izvoli, nije moja malograđanska šalica čaja.

Ne razumijem te. Kapitalizam je ekonomski sustav koji sve komodificira; u njemu se sve pretvara u robu. A to da je svaki čovjek trgovac, ne tvrdim ja, nego je doslovno tvrdio Adam Smith, koji je dan danas ikona raznih apologeta kapitalizma. Zato sam i rekao da se valjda može i bolje od toga.

[nitko drugi]

Pa i Marx doslovno tvrdi da svijest i ideje proizlaze iz načina proizvodnje.

"Celokupnost tih odnosa proizvodenje sačinjava ekonomsku strukturu društva, realnu osnovu na kojoj se diže pravna i politička nadgradnja i kojoj odgovaraju određeni oblici društvene svesti. Način proizvodnje materijalnog života uslovljava društveni, politički i duhovni proces života uopšte. Ne određuje svest ljudi njihovo biće, već obrnuto, njihovo društveno biće određuje njihovu svest."

("Die Gesamtheit dieser Produktionsverhältnisse bildet die ökonomische Struktur der Gesellschaft, die reale Basis, worauf sich ein juristischer und politischer Überbau erhebt und welcher bestimmte gesellschaftliche Bewußtseinsformen entsprechen. Die Produktionsweise des materiellen Lebens bedingt den sozialen, politischen und geistigen Lebensprozeß überhaupt.

Es ist nicht das Bewußtsein der Menschen, das ihr Sein, sondern umgekehrt ihr gesellschaftliches Sein, das ihr Bewußtsein bestimmt.)

[Šabović Adis]

Prosto moram:
Kako to cjelokupnost sačinjava bilo šta? Kako se to pravna nadgradnja diže (samu sebe) i kako to da oblici odgovaraju, pa makar se radilo i o oblicima društvene svijesti?

Ono što na Njemačkom i ima smisla, na našem nema ama baš nikakvog. Obratite pažnju na to da su sve imenice u Njemačkom pisane velikim početnim slovom - jesu li to subjektivizirani objekti koji, tako, ipak mogu da vrše oderđene radnje? Meščini da jesu...

[Sigmund]

nitko drugi kaže:

Pa i Marx doslovno tvrdi da svijest i ideje proizlaze iz načina proizvodnje.

"Celokupnost tih odnosa proizvodenje sačinjava ekonomsku strukturu društva, realnu osnovu na kojoj se diže pravna i politička nadgradnja i kojoj odgovaraju određeni oblici društvene svesti. Način proizvodnje materijalnog života uslovljava društveni, politički i duhovni proces života uopšte. Ne određuje svest ljudi njihovo biće, već obrnuto, njihovo društveno biće određuje njihovu svest."

Pa da, s tim se slažem.

[nitko drugi]

Sigmund kaže:

Ne razumijem te.

Pa eto, ja se ne slažem. Ne znam što ne razumiješ.

[Sigmund]

nitko drugi kaže:

Pa eto, ja se ne slažem. Ne znam što ne razumiješ.

Razumio sam te već nakon posta #71. Prethodni je bio nerazumljiv.

[krena]

nitko drugi kaže:

Pa i Marx doslovno tvrdi da svijest i ideje proizlaze iz načina proizvodnje.

"Celokupnost tih odnosa proizvodenje sačinjava ekonomsku strukturu društva, realnu osnovu na kojoj se diže pravna i politička nadgradnja i kojoj odgovaraju određeni oblici društvene svesti. Način proizvodnje materijalnog života uslovljava društveni, politički i duhovni proces života uopšte. Ne određuje svest ljudi njihovo biće, već obrnuto, njihovo društveno biće određuje njihovu svest."

("Die Gesamtheit dieser Produktionsverhältnisse bildet die ökonomische Struktur der Gesellschaft, die reale Basis, worauf sich ein juristischer und politischer Überbau erhebt und welcher bestimmte gesellschaftliche Bewußtseinsformen entsprechen. Die Produktionsweise des materiellen Lebens bedingt den sozialen, politischen und geistigen Lebensprozeß überhaupt.

Es ist nicht das Bewußtsein der Menschen, das ihr Sein, sondern umgekehrt ihr gesellschaftliches Sein, das ihr Bewußtsein bestimmt.)

Moja je svijest ostala ista kao u doba radničkog samoupravljanja te sada kada imamo nekog privatnog titulara vlasništva.

Bila bi se nešto malo promijenila da smo se uspjeli u firmi izboriti za radničko dioničarstvo. Barem bi mogao javno iznositi svoje stavove i jebati mater rukovodstvu
Ali bih morao u svakome slučaju raditi 8 sati dnevno.

mravac8 kaže: Pogledaj post
I socijalizam koji je trebao biti efikasniji od kapitalizma pokazao se neefikasniji. Ljudi, očito, bolje rade kad ih se tjera bičem.

Marks: "Interes čovjeka tjera da se drži normi društva i radne discipline"
Kapitalizam se pokazao efikasniji zbog toga jer je uspio upregnuti ljudski egoizam za razvoj društva.

A naš hrvataki kapitalizam ?
To ne postoji. To je kod nas uglavnom barbarizam. Ali ne samo kod nas: Lech Walesa za Globus: Havel i ja rušili smo komunizam, ali ni ovaj kapitalizam ništa ne valja

http://www.jutarnji.hr/vijesti/svije...valja/1739937/

[addx]

Kapitalizam se pokazao efikasniji zbog toga jer je uspio upregnuti ljudski egoizam za razvoj društva

Upravo tako.

Nista u kapitalizmu ne sprjecava ljude da se udruze i zajednicki posjeduju sredstva proizvodnje. Komunizam s druge strane sprjecava kapitalizam.

Komunizam me kao ideja podsjeca najvise na ono jedno od zadnjih netaknutih plemena gdje isto tako nije bilo privatnog vlasnistva. Putopisac se htio na kraju svog proucavanja plemena zahvaliti obitelji kod koje je odsjeo pa je kupio i poklonio kozu ni ne sluteci kakvu ce time pizdariju pokrenuti. Cijelo selo kad je vidjelo da ta obitelj ima svoju kozu se skupilo i pocelo vrijedjat kozu da kurca ne valja, svi redom su je ispljuvali da je to bilo neugodno gledati. Ispalo je da se privatno vlasnistvo u selu eliminira kroz udovoljavanje zavisti, nitko ne smije imati nista sto nije zajednicko inace su svi zavidni na tome i odmah mu idu to pokvariti i tako destimuliraju privatno vlasnistvo. Upravo taj mentalitet, koji po meni potice iz ovog naseg bivseg realnog komunizma, je zapravo generator nadaleko poznatog hrvatskog jala.

[Šabović Adis]

addx kaže:

Upravo tako.

Nista u kapitalizmu ne sprjecava ljude da se udruze i zajednicki posjeduju sredstva proizvodnje.

Apsurd da ne može biti veći - kako "kapitalizam" a "zajednički"?

addx kaže:

Komunizam s druge strane sprjecava kapitalizam.

Sprječava, između ostalog, i kapitalizam.

addx kaže:

Komunizam me kao ideja podsjeca najvise na ono jedno od zadnjih netaknutih plemena gdje isto tako nije bilo privatnog vlasnistva. Putopisac se htio na kraju svog proucavanja plemena zahvaliti obitelji kod koje je odsjeo pa je kupio i poklonio kozu ni ne sluteci kakvu ce time pizdariju pokrenuti. Cijelo selo kad je vidjelo da ta obitelj ima svoju kozu se skupilo i pocelo vrijedjat kozu da kurca ne valja, svi redom su je ispljuvali da je to bilo neugodno gledati. Ispalo je da se privatno vlasnistvo u selu eliminira kroz udovoljavanje zavisti, nitko ne smije imati nista sto nije zajednicko inace su svi zavidni na tome i odmah mu idu to pokvariti i tako destimuliraju privatno vlasnistvo. Upravo taj mentalitet, koji po meni potice iz ovog naseg bivseg realnog komunizma, je zapravo generator nadaleko poznatog hrvatskog jala.

Mene to što pišeš podsjeća baš na ta plemena o kojima i pišeš - nema apsolutno nikakve veze sa najvišim stadijem razvoja ljudskog društva.

[Sigmund]

addx kaže:

Nista u kapitalizmu ne sprjecava ljude da se udruze i zajednicki posjeduju sredstva proizvodnje. Komunizam s druge strane sprjecava kapitalizam.

Ništa, osim dogme da se sve mora privatizirati, jer je "država loš gospodar".
I ne rješavaju se proturječnosti kapitalizma tako da grupa ljudi zajedno posjeduje sredstva za proizvodnju, umjesto jednog pojedinca, jer kapitalistička poduzeća većinom ionako i jesu u kolektivnom vlasništvu dioničara. Eksploatiranima je svejedno da li ih eksploatira jedan kriminalac ili mafijaška organizacija.

addx kaže:

Upravo taj mentalitet, koji po meni potice iz ovog naseg bivseg realnog komunizma, je zapravo generator nadaleko poznatog hrvatskog jala.

Nadaleko poznati hrvatski jal ima stoljetne korijene. On je daleko stariji od kapitalizma, a kamoli komunizma.

[krena]

Sigmund kaže:

Ništa, osim dogme da se sve mora privatizirati, jer je "država loš gospodar".
I ne rješavaju se proturječnosti kapitalizma tako da grupa ljudi zajedno posjeduje sredstva za proizvodnju, umjesto jednog pojedinca, jer kapitalistička poduzeća većinom ionako i jesu u kolektivnom vlasništvu dioničara. Eksploatiranima je svejedno da li ih eksploatira jedan kriminalac ili mafijaška organizacija.

Zato je SFRJ imala drugačiji tip socijalizma. Državno vlasništvo se u principu vrlo malo razlikuje prema vlasništvu velike korporacije. Radnik koji tu radi nema nikakvu moć odlučivanja , niti se njega nešto pita. Jedino se tješi u državnim poduzećima da njegov profit ide društvu, ali po ključu koju odlučuje politička struktura.
Radničkim samoupravljanjem se pokušalo da radnici u državnim firmama imaju neku moć odlučivanja. Na žalost to nije bilo dovoljno efikasno u kapitalističnom okružju gdje je konkurencija nemilosrdna.
Na još veću žalost, prodaja firmi privatnim poduzetnicima je u RH bio totalni fiasko. Jer firme su došle u ruke "maherima" : http://www.jutarnji.hr/vijesti/otac-...amjere/282577/


OTAC PRETVORBE FRANJO GREGURIĆ 'Ja sam predložio Zakon o privatizaciji, ali maheri su uočili rupe i izigrali naše dobre namjere'

Nadaleko poznati hrvatski jal ima stoljetne korijene. On je daleko stariji od kapitalizma, a kamoli komunizma.

Priča se da je moga pradjeda hrvatski jal koštao života. Morao je izaći iz suvlasništva nad jednim brodom jer ga je partner šikanirao. I onda je kupio drugi brod koji je uskoro potonuo u neveri. I on skupa s njim , cijela posada , te njegov sin od 16 godina. To je bilo 1938.

Šabović Adis kaže:

Mene to što pišeš podsjeća baš na ta plemena o kojima i pišeš - nema apsolutno nikakve veze sa najvišim stadijem razvoja ljudskog društva.

Radi se o čistom psihološkom stavu pojedinaca: http://www.lokal.hr/clanak/ubuntu-in...i-i-dijeljenja

Vjerojatno ste već negdje pročitali inspirativnu priču o antropologu koji je djeci iz jednog od Xhosa plemena u Južnoj Africi predložio igru u kojoj su trebala trčati do košare pune voća koju je postavio kraj nekog stabla, kako bi onaj koji prvi do nje dotrči osvojio to voće. Ako slučajno niste, reći ćemo vam da su se djeca, kada im je antropolog rekao da krenu trčati, uhvatila za ruke i trčala zajedno, da bi na kraju sjela i zajedno uživala u voću, a kada ih je pitao zašto su trčala zajedno ako je jedan od njih mogao imati svo voće za sebe, djeca su mu rekla: "UBUNTU, kako jedan od nas može biti sretan ako su svi ostali tužni?"



Ubuntu je južnoafrička etička i humanistička filozofija koja poučava da ne treba uzimati nego dijeliti, ne natjecati se nego surađivati, ne eksploatirati nego čuvati, filozofija fokusirana na oslanjanje i odnos među ljudima.


To će dobro funkcionirati dok u sele ne dođe sa ferarijem i sagradi veliku kuću sa klimom neki njihov sumještanin. Toga njihovog mještanina je kao dijete vrbovao od njegovih roditelja neki menađer. Dao im je 10 krava. A njihov sin je postao svjetski trkač maratona. I ne pada mu na pamet trčati skupa sa kolegama držeći se za ruke. Jer zna da prvi dobiva 10 000 dolara. A trćeći skupa držeči se za ruke biti će svi diskvalificirani