Kako postati bogat?

[Vojky]

Preneseno sa stranica Glasa Amerike: http://www.voa.gov/miscl/croatia/bogat.html

Kako postati bogat

Prilog Linde Cashdan

U Sjedinjenim Drzavama je lakse postati milijunas nego u bilo kojoj drugoj zemlji u svijetu - pod uvjetom da ste spremni steci obrazovanje, puno raditi, stedjeti novac i ne razvoditi se. To je zakljucak knjige naslovljene Getting Rich in America - u prijevodu, Bogacenje u Americi - koju su napisala dva sveucilisnih profesora. Ogromna vecina Amerikanaca - cak i onih sa srednjim, pa i nizim primanjima - moze se obogatiti. Ako 22-godisnjak svake godine stavlja na stranu dvije tisuce dolara, on - ili, ona - ce do svoje 70-te godine ustedjeti vise od dva milijuna dolara, tvdi ko-autor knjige Richard Mackenzie. A to - kako kaze - nije tesko u zemlji u kojoj su place visoke, te su pristupi obrazovanju i ulaganju otvoreni. "Amerikanci su okruzeni financijskim institucijama koje im omogucavaju relativno visok prihod od ulozenog novca. Ne preporucujemo Amerikancima da pokusaju nadmudriti trziste, nego da budu vjestiji od finacijskih strucnjaka, te jednostavno uloze svoju ustedjevinu u investicijske banke koje ulazu u razne poslove; a te banke im mogu isplacivati dobit po stopi od oko 8 posto i to u realnoj vrijednosti, uz odbijanje efekta inflacije!"

Obrazovanje i brak

Medju ostalim savjetima ove knjige su i sljedeci: obrazujte se! Amerikanci koji su zavrsili fakultet zaradjuju gotovo dva puta vise od drugih. Svaki sljedeci akademski stupanj nastavlja udvostrucavanje prihoda. Ozenite se, odnosno udajte! Zaposleni bracni parovi zaradjuju 80 posto vise nego obitelji sa samo jednim zaposlenim clanom. Nemojte se razvoditi! Podjela obiteljskog imanja razorna je po ustedjevinu. Nemojte pusiti! Na cigarete cete tijekom zivota potrositi i do 600 tisuca dolara. Zivite skromno! 95 posto americkih miljunasa ne vozi luksuzne automobile. 85 posto ih kupuje robu na rasprodajama. Mnogi Amerikanci - dodaje gospodin Mackenzie - gube puno vremena razradjujuci nacine bogacenja. "Ljudi u ovoj zemlji misle da ce se obogatiti kupujuci lutriju, a to je potpuno pogresno. Sanse da dobijete na drzavnoj lutriji u New Yorku su jedan naprama 12 milijuna. Veca je vjerojatnoca da ce vas u New Yorku pogoditi grom, nego da dobijete na lutriji. Vecina Amerikanaca se obogati na staromodan nacin. S puno rada, strogom stednjom i uz veliko strpljenje." Ukratko, gospodin Mackenzie tvrdi da bogacenje u Americi vise ovisi o mentalnom stanju covjeka i njegovom nacinu zivota, nego o sreci.

[brzi]

možda bi trebao dodati u naslov "...na legalan način" jer postoje i načini bogaćenja bez rada...

Lijepo je sve to, ali mene ne zanima kako da budem bogat sa 70, nego sa max 40 godina!
Štednja, dugoročni projekti...joj kako je to teško, potrebna je velika strpljivost a ne znam tko ima toga.
Treba imati neku originalnu ideju, i onda raditi na tome dan-noć, punim kapacitetom, svaki atom energije uložiti u to, dobre partnere naći i - uspjeh ne smije izostati pod pretpostavkom da svi vjeruju u njega. Ja mislim da ljudima najviše nedostaje vjere. Jer prvo pitanje koje se većini nameće kad se rodi neka ideja: Pa kak to da se netko drugi nije toga sjetio? Da je to fakat tako dobra ideja, već bi ju netko i proveo u djelo...I onda defetizam...
A zašto ne pristupiti: Ja sam pametniji od drugih, sasvim sam osobit, vidim nešto što drugi ne vide, ja mogu bolje, više, jače, od drugih! Mislim da je to pravi pristup i da tu leži dobar dio uspjeha.
Nadalje, da bi se nešto poduzelo na putu do bogatstva, recimo pokrenuti firmu treba kapital. To je isto mnogima kamen spoticanja, ali zašto ne dići kredit? Vjera je potrebna, da novci neće propasti. Prezentirati projekt, zamisao, sa svih aspekata, naći koju korist to donosi društvu, državi...i onda dobiti poduzetnički kredit....
Dobar topic, trenutno mi sve zuji u glavi koliko me zaokupljaju misli o tome kako postati bogat...
VJERUJEM da tko stvarno to ŽELI taj i MOŽE!

[Murron]

Ako 22-godisnjak svake godine stavlja na stranu dvije tisuce dolara, on - ili, ona - ce do svoje 70-te godine ustedjeti vise od dva milijuna dolara, tvdi ko-autor knjige Richard Mackenzie.

kolike su to kamate u pitanju da nakon 50 godina od stvarno ušteđenih stotinu tisuća na kraju ispadne 2 milijuna?

[gatto]

Bari Kent kaže:
Lijepo je sve to, ali mene ne zanima kako da budem bogat sa 70, nego sa max 40 godina!

Naravno da je lijepo steci materijalan uspjeh vec i sa 40 godina, ali nije bas nebitno pobrinuti se za svoju straiju dob, recimo da budes materijalno zbrinut od 65 pa na dalje.

Kakogod, slazem se da je puno potrebnije s npr. 40

Štednja, dugoročni projekti...joj kako je to teško, potrebna je velika strpljivost a ne znam tko ima toga.

Nije strpljivost zanemariva i treba je imati. Isto tako i dugorocni projekti. Zasto ne i investirati na duge staze?

Treba imati neku originalnu ideju, i onda raditi na tome dan-noć, punim kapacitetom, svaki atom energije uložiti u to, dobre partnere naći i - uspjeh ne smije izostati pod pretpostavkom da svi vjeruju u njega. Ja mislim da ljudima najviše nedostaje vjere. Jer prvo pitanje koje se većini nameće kad se rodi neka ideja: Pa kak to da se netko drugi nije toga sjetio? Da je to fakat tako dobra ideja, već bi ju netko i proveo u djelo...I onda defetizam...
A zašto ne pristupiti: Ja sam pametniji od drugih, sasvim sam osobit, vidim nešto što drugi ne vide, ja mogu bolje, više, jače, od drugih! Mislim da je to pravi pristup i da tu leži dobar dio uspjeha.
Nadalje, da bi se nešto poduzelo na putu do bogatstva, recimo pokrenuti firmu treba kapital. To je isto mnogima kamen spoticanja, ali zašto ne dići kredit? Vjera je potrebna, da novci neće propasti. Prezentirati projekt, zamisao, sa svih aspekata, naći koju korist to donosi društvu, državi...i onda dobiti poduzetnički kredit....
Dobar topic, trenutno mi sve zuji u glavi koliko me zaokupljaju misli o tome kako postati bogat...
VJERUJEM da tko stvarno to ŽELI taj i MOŽE!

Bravo! Dobro razmisljas.
Jaka zelja i vjera u sebe uz ustrajnost cuda rade...

[brzi]

Murron kaže:
kolike su to kamate u pitanju da nakon 50 godina od stvarno ušteđenih stotinu tisuća na kraju ispadne 2 milijuna?

između 9 i 10%

[Manekineko]

Hm, zvuči poznato. Stvari se nisu mnogo promijenile od pretprošlog stoljeća:

P.T. Barnum: The Art of Money Getting

Zgodne se knjige mogu na Gutenberg projektu .

[Luda ptica]

Murron kaže:
kolike su to kamate u pitanju da nakon 50 godina od stvarno ušteđenih stotinu tisuća na kraju ispadne 2 milijuna?

Kamata ti je npr. 10%

I onda covjek uzme koliko je sve skupa uplatio (58gx2,000$) i dobije 116,000$. I doda 10% (11,600) i dobije:

127,600%
A do milijuna jos fali...

Ali se to ne racuna tako, to je ono sto banke bas ne uce ljude. Ne reklamiraju taj dio poslovanja koliko onaj drugi: uzmite, uzmite, uzmite kredit, pa nam slijedecih 10, 20, 30 ili (zalim vas) vise godina davajte pomalo nase pare natrag i jos s njima kamate .

A stednja je tako divna stvar, jer tu mali ljudi rade kontru. Dajes svoje pare a banka ti nakon x godina vraca tvoje pare I kamatu . I to u komadu!


Mene jedino zanima kako se racuna tocno (postoji ta jedna formula) koliko dodje 2,000$ na tih 50ak godina. Jer ako ides racunati pjeske, mislim moze se, ali imas 50 racunskih operacija!?
10%
1. godina 2000$
2. godina 4200$
3. godina 6620$
4. godina 9282$
5. 12,210$
6. 15,431$
7. 18,974$
8. 22,871$
9. 27,158$
10. 31, 873$ !!!

Vidis kako od 20,000$ (sto recimo uplatis) napravis jos 11,873$ samo zato jer duze stedis? ali to jos nije nista. Probaj racunati jos 10 godina. I neces izdrzati a da ne izracunas jos 10 godina.

I sto je najbolje, ne moras stedit (odnosno ulagat u neke poslove minimalnog rizika, da bi imao 10% prinosa) u tisucama $, moze to biti i dvije tisuce kuna!

Priznajem, nemam minimalac, ali 2000 kuna godisnje ne smatram nekom lovom. Podijeljeno s 12 mjeseci to je 167 kuna mjesecno !!!! To sigurno mozes uplatiti svaki mjesec i u boljim i u losijim vremenima u toku stednje.

Mislim da se to vrlo isplati malo(!) potrpiti ako (se naravno rano pocne) da bi u 50im godinama bio milijunas!

[Stipe23]

Luda ptica kaže:
Kamata ti je npr. 10%

I onda covjek uzme koliko je sve skupa uplatio (58gx2,000$) i dobije 116,000$. I doda 10% (11,600) i dobije:

127,600%
A do milijuna jos fali...


Mene jedino zanima kako se racuna tocno (postoji ta jedna formula) koliko dodje 2,000$ na tih 50ak godina. Jer ako ides racunati pjeske, mislim moze se, ali imas 50 racunskih operacija!?

! [/B]

Ma to su ti dvije formule u Excelu.
Evo ti cut and paste

1 2.000,00 200,00
2 4.200,00 420,00
3 6.620,00 662,00
4 9.282,00 928,20
5 12.210,20 1.221,02
6 15.431,22 1.543,12
7 18.974,34 1.897,43
8 22.871,78 2.287,18
9 27.158,95 2.715,90
10 31.874,85 3.187,48
11 37.062,33 3.706,23
12 42.768,57 4.276,86
13 49.045,42 4.904,54
14 55.949,97 5.595,00
15 63.544,96 6.354,50
16 71.899,46 7.189,95
17 81.089,41 8.108,94
18 91.198,35 9.119,83
19 102.318,18 10.231,82
20 114.550,00 11.455,00
21 128.005,00 12.800,50
22 142.805,50 14.280,55
23 159.086,05 15.908,60
24 176.994,65 17.699,47
25 196.694,12 19.669,41
26 218.363,53 21.836,35
27 242.199,88 24.219,99
28 268.419,87 26.841,99
29 297.261,86 29.726,19
30 328.988,05 32.898,80
31 363.886,85 36.388,68
32 402.275,53 40.227,55
33 444.503,09 44.450,31
34 490.953,40 49.095,34
35 542.048,74 54.204,87
36 598.253,61 59.825,36
37 660.078,97 66.007,90
38 728.086,87 72.808,69
39 802.895,56 80.289,56
40 885.185,11 88.518,51
41 975.703,62 97.570,36
42 1.075.273,98 107.527,40
43 1.184.801,38 118.480,14
44 1.305.281,52 130.528,15
45 1.437.809,67 143.780,97
46 1.583.590,64 158.359,06
47 1.743.949,71 174.394,97
48 1.920.344,68 192.034,47
49 2.114.379,14 211.437,91
50 2.327.817,06 232.781,71



- Stipe -

[veliv]

Luda ptica kaže:


I sto je najbolje, ne moras stedit (odnosno ulagat u neke poslove minimalnog rizika, da bi imao 10% prinosa) u tisucama $, moze to biti i dvije tisuce kuna!

[/B]

Sve to stoji, ali koja štednja (sigurno ulaganje) u Hrvatskoj daje godišnji prihod oa 10%?!

Možda investicijski fondovi, ali koliko su oni sigurni?

[veliv]

Luda ptica kaže:


I sto je najbolje, ne moras stedit (odnosno ulagat u neke poslove minimalnog rizika, da bi imao 10% prinosa) u tisucama $, moze to biti i dvije tisuce kuna!

[/B]

Sve to stoji, ali koja štednja (sigurno ulaganje) u Hrvatskoj daje godišnji prihod oa 10%?!

Možda investicijski fondovi, ali koliko su oni sigurni?

[brzi]

proizvodnja zdrave hrane ti toliko ostvaruje svake godine

takve štednje nema a jedino malo rizičnija ulaganja i hrpetina znanja o takvom poslu može tebi donijeti 10%.

[Murron]

sve u svemu, ipak nije tako jednostavno postati milijunašem na ovaj način - kamate od 10% na štednju nisu vjerojatne pa se ipak mora uložiti znanja (i još imati sreće) da bi se dobio tako veliki prinos na štednju... osim toga, što je s inflacijom? na tako dugi rok ona je također važan faktor... milijun dolara sada i za pedeset godina ili prije pedeset godina sasvim su različite stvari...

[Vaservaga]

veliv kaže:
Sve to stoji, ali koja štednja (sigurno ulaganje) u Hrvatskoj daje godišnji prihod oa 10%?!

Možda investicijski fondovi, ali koliko su oni sigurni?

Jednako su sigurni kao i banke i štedionice i ŠKZ i osiguranja i sve ostalo, jer imaju istog zakonodavca...
I neki fondovi su 10% prešli već u prvom mjesecu ove godine ...

[georgeWtheNuclear]

Vaservaga kaže:
Jednako su sigurni kao i banke i štedionice i ŠKZ i osiguranja i sve ostalo, jer imaju istog zakonodavca...
I neki fondovi su 10% prešli već u prvom mjesecu ove godine ...

Ovo je miskoncepcija koja te moze skupo kostati. Banke (u Kanadi) ako ti daju 2 % kamate imas razloga za slavlje! Za takvu kamatu se s managerom u banci otvara sampanjac.

Ulaganje u Investicijske pa i mirovinske fondove nitko ti nikada nece garantirati. Mjesec dana prije odlaska u mirovinu moze ti se dogoditi da izgubis sav ulozeni novac. Nikakva drzava ti ne garantira ulaganja. Garantira ti mozda ulog u banku, ali niti to nece dugo, jer cini mi se da je mjera garancije uloga u banku uvedena kako bi se Hrvatima vratilo povjerenje u bankarski sustav. Nakon sto ih je ta ista drzava opljackala pretvorivsi stednju gradjana u "staru."

Get rich sheme i teorije kojekakvih americkih autora su cisto smece. Da je lako biti milijunas u Sjevernoj Americi tada bi to bili svi. Medjutim, to nije slucaj.

I jos nesto, NITKO SE NIKADA SVOJIM RADOM NIJE OBOGATIO.

Tako ni ovaj plan ne ukljucuje rad. Osim toga, tko ziv tko mrtav do sedamdesete!


Najobrazovaniji s najboljih sveucilista ce vjerojatno biti visa srednja klasa i u six figure platnom razredu. No to nije bogatstvo. Mali je postotak takvih s elitnih sveucilista koji ce se probiti do recimo CEO banaka koji vec jesu bogati ljudi. Ali oni koji idu na elitna sveucilista vjerojatno dolaze iz mocnijih obitelji koje vec jesu bogate.

Vecina o tomu moze samo sanjati.

[Vaservaga]

georgeWtheNuclear kaže:
Ovo je miskoncepcija koja te moze skupo kostati. Banke (u Kanadi) ako ti daju 2 % kamate imas razloga za slavlje! Za takvu kamatu se s managerom u banci otvara sampanjac.

Fondovi u RH su prošlu godinu davali preko 40%, i zašto ne iskoristiti to?
Ah, da, jer u Kanadi je na štednju 2%, pa nije u redu imati 20 ili više % ?

Naravno da te sve može skupo koštati, ako se gadno zajebeš, nemaš mjere itd.
Zato i postoji disperzija rizika.

georgeWtheNuclear kaže:
Nikakva drzava ti ne garantira ulaganja. Garantira ti mozda ulog u banku, ali niti to nece dugo, jer cini mi se da je mjera garancije uloga u banku uvedena kako bi se Hrvatima vratilo povjerenje u bankarski sustav. Nakon sto ih je ta ista drzava opljackala pretvorivsi stednju gradjana u "staru."

Pa sve što je državi u interesu, naravno da će podržavati.
Garancijom 100.000 kn na štedne uloge, DPS-om na stambenu štednju, oslobođenjem od oporezivanja dobitaka po osnovi porasta vrijednosti udjela, itd. Ništa novo.

[Antimon2]

Luda ptica kaže:
Kamata ti je npr. 10%

I onda covjek uzme koliko je sve skupa uplatio (58gx2,000$) i dobije 116,000$. I doda 10% (11,600) i dobije:

127,600%
A do milijuna jos fali...

Ali se to ne racuna tako, to je ono sto banke bas ne uce ljude. Ne reklamiraju taj dio poslovanja koliko onaj drugi: uzmite, uzmite, uzmite kredit, pa nam slijedecih 10, 20, 30 ili (zalim vas) vise godina davajte pomalo nase pare natrag i jos s njima kamate .

A stednja je tako divna stvar, jer tu mali ljudi rade kontru. Dajes svoje pare a banka ti nakon x godina vraca tvoje pare I kamatu . I to u komadu!


Mene jedino zanima kako se racuna tocno (postoji ta jedna formula) koliko dodje 2,000$ na tih 50ak godina. Jer ako ides racunati pjeske, mislim moze se, ali imas 50 racunskih operacija!?
10%
1. godina 2000$
2. godina 4200$
3. godina 6620$
4. godina 9282$
5. 12,210$
6. 15,431$
7. 18,974$
8. 22,871$
9. 27,158$
10. 31, 873$ !!!

Vidis kako od 20,000$ (sto recimo uplatis) napravis jos 11,873$ samo zato jer duze stedis? ali to jos nije nista. Probaj racunati jos 10 godina. I neces izdrzati a da ne izracunas jos 10 godina.

I sto je najbolje, ne moras stedit (odnosno ulagat u neke poslove minimalnog rizika, da bi imao 10% prinosa) u tisucama $, moze to biti i dvije tisuce kuna!

Priznajem, nemam minimalac, ali 2000 kuna godisnje ne smatram nekom lovom. Podijeljeno s 12 mjeseci to je 167 kuna mjesecno !!!! To sigurno mozes uplatiti svaki mjesec i u boljim i u losijim vremenima u toku stednje.

Mislim da se to vrlo isplati malo(!) potrpiti ako (se naravno rano pocne) da bi u 50im godinama bio milijunas!

Hahaahahhahaha ... Hahahahahaaa...
Tako vam to izgleda kad se ptice bave ekonomijom. K tome LUDA ptica. Za početak, baš me zanima kako ćeš uspjeti održati 10 % kamata ili prinosa inv.fonda kroz 30 godina. NEMOGUĆE !!!!!! Ravno dobitku na lotu. Jedne godine ćeš imati 20% a druge -5 %. A fond može i propasti. A druga i najbitnije stvar koju poludjela ptica zaboravlja je INFLACIJAAAAAAAAAAAAAAAAAA !!! Za 30 godina milijun kuna će ti biti dovoljno za 2 role WC papira. Zaključak: Od štednje se nitko nikad nije obogatio i neće.

[Vojky]

georgeWtheNuclear kaže:
Garantira ti mozda ulog u banku, ali niti to nece dugo, jer cini mi se da je mjera garancije uloga u banku uvedena kako bi se Hrvatima vratilo povjerenje u bankarski sustav. Nakon sto ih je ta ista drzava opljackala pretvorivsi stednju gradjana u "staru."

Odakle ti to? Garancija na bankarske uloge do određenog iznosa je propisana direktivama EU i stoga obvezna u svim državama Unije.

Štoviše, koliko sam čuo od stručnjaka (tom granom prava se ne bavim) mi čak i ne poštujemo direktive u cjelini - jer bi po njima država morala garantirati čak i za uloge u štedno-kreditne zadruge (koje bi kao i banke naravno onda trebale plaćati naknadu za osiguranje uloga).

Što se tiče mirovinskih fondova i sl. čak i nakon najavljenog olabavljenja politike ulaganja - moći će ulagati primarno u državne obveznice i sl. papire za čiju isplatu jamči država. Hrvatska politka mirovinskih fondova je dosta restriktivnija od one u SAD, ipak su primjenjena tamošnja loša iskustva - nema prevelikog ulaganja u dionice i npr. vrlo precizno je propisano koliki se dio novca može uzeti za upravljanje fondom, tako da ne bi fond-manageri "pojeli" ulaganje.

Naravno, nigdje nema 100% sigurnosti, zato kvalitetni financijski savjetnici i predlažu da se dio imovine drži u trajnim vrijednostima tipa: zlato, zbirke poštanskih maraka, umjetničke slike i sl.

[Vojky]

Vaservaga kaže:
Pa sve što je državi u interesu, naravno da će podržavati.
Garancijom 100.000 kn na štedne uloge, DPS-om na stambenu štednju, oslobođenjem od oporezivanja dobitaka po osnovi porasta vrijednosti udjela, itd. Ništa novo.

Kod nas se u biti jako isplati štedjeti na manje svote - 5000 kn godišnje u stambenu, 5000 kn godišnje u III. stup, još neko životno koje se odbija od poreza - ako možeš ulagati 1200-1400 kn mjesečno, godišnji prinosi su iznimno veliki, kada uračunaš i po 1250 kn državnih poticajnih sredstava na stembenu i III. stup.

[Vaservaga]

Vojky kaže:

Štoviše, koliko sam čuo od stručnjaka (tom granom prava se ne bavim) mi čak i ne poštujemo direktive u cjelini - jer bi po njima država morala garantirati čak i za uloge u štedno-kreditne zadruge (koje bi kao i banke naravno onda trebale plaćati naknadu za osiguranje uloga).

ŠKZ je do sad morala odvajati "pričuvu" na odvojen račun kod iste poslovne banke i o tome izvještavati Ministarstvo financija.
Jedino je ta pričuva dosta niska (cca 1% mjesečno, ako se dobro sjećam, ali nisam sigurna od kojeg iznosa).