Evolucija inteligencije (čovjeka)

[Mihail Suslov]

Upario bih bitne (IMO) postove iz starije teme koja je debelo bila otišla u off topic.

sal_mirabilis kaže:

Kao i sve ostalo nastalo evolucijom, i inteligencija ili, općenitije, sposobnost mozga da obrađuje informacije, može se lijepo pratiti na primjerima onih bića koja žive i danas. Krenulo je od toga da su se pojavile stanice sposobne provoditi električke podražaje i time znatno ubrzati reakcije višestaničnih organizama, zatim su te stanice postale posebnim tkivom, a onda je to tkivo krenulo stvarati oveće nakupine koje danas zovemo moždanim tkivom. Kako točno sve to radi, ne zna još nitko, budući da ni najjače analitičke metode ne omogućavaju da se istovremeno hvata što rade stotine, ako ne i tisuće proteina koji sudjeluju u pamćenju i analizi.
A sad nazad ljudima. Ono što je naša vrsta izvela je masovno čišćenje svekolike konkurencije. Vrsta koje bi bile između nas i čimpanzi nema jer smo ih istrijebili. Zato toliko stršimo. U uvjetima gdje je pamet bila glavna opstali su najpametniji. Oni koji nisu tjerali pamet imali su druge ekološke niše da se sakriju od ljudi i zato su još tu, osim onih vrsta koje smo pojeli ili pobili jer smo ih se bojali.

wand_1 kaže:

Razmišljanje ti je pristrano. Antropocentrično. Odabrao si kriterij po kojem smo mi najbolji, proglasio nas superiornima To ti je namještena igra.

Zamisli da ekstremofili mogu misliti, pa da oni odaberu kao kriterij superiornosti otpornost na visoke temperature, radijaciju...da ističu svoju sposobnost preživaljavanja kataklizmi i da se pitaju otkud to baš njima...

Tako je.

Tako je.

Ne bih rekao. Od svih ljudskih vrsta izumrli su deseci. Ostali smo samo mi, homo sapiens.

Hmm..kako nije? Postoji nebrojeno puno dokaza o tome. Kitovi, delfini i čovjekoliki majmuni imaju inteligenciju dosta sličnu našoj. Istina, zaostaju u tome jednu dobru stepenicu, ali su zato u drugim karakteristikama bolji od nas. Dokazano su inteligentni i imaju svijest o vlastitom postojanju..negdje na razini ljudskog djeteta 3-5 godina, ovisi o čemu se radi.

Osim toga, preskočio si sve između australopiteka i homo sapiensa. Imaš jako puno izumrlih ljudskih vrsta koje su po razvijenosti i veličini mozga između čimpanze i današnjeg homo sapiensa.

Velo C. Raptor kaže:

inteligenciju dugujemo raznim čimbenicima a najvažniji od njih su, AFAIR

- opposable thumb
- uspravan hod
- ograničen promjer ženske zdjelice i evolucijsko povećanje mozga koji su
utjecali na organiziranje prvih ljudskih zajednica i time početak ljudske
kulture
- binokularan vid (osim u grabežljivaca, nalazi se i kod primata radi potrebe
dobre percepcije dubine prilikom veranja po stablina)


Postoje i druge vrlo inteligentne životinje
primjer svraka i papiga, covjekolikih majmuna, morskih sisavaca... svi oni imaju vrlo slične afinitete ljudskim - socijalna integracija, upotreba alata, jezika i sl.

Frogger kaže:

(...) I šta, tu neke bakterije su redovito pametnije od najpametnijih od nas, rasturaju nas ko beba zvečku, u par godina nauče sve trikove i vrate nam se još jače i opasnije, i sve utakmice dobivaju.
Ma neš ti čovjeka i njegove pameti.

wand_1 kaže:

Jezik jest apsolutno ključan, a ovo o djetinjstvu ima još jedan razlog. Navodno, do treće godine života svi neuroni u mozgu se promijene. Ne možeš se sjećati perioda prije sve da si i super s jezikom bio tad

Aphex kaže:

"Intelekt" se definitivno nije razvio kao cjelina u jednom skoku. Prije parsto tisuća godina imali smo identične mozgove, ali različite sposobnosti (bez razvijene kulture, jezika, međugrupne suradnje...).
Ako isključimo memetičku evoluciju, opet je vjerojatnije da se evolucija odigravala u malim koracima, s tim da bi svaka generacija koja bi bila 'pametnija' od prethodne imala nešto više potomaka.
(...)
Evolucija čovjeka i (kad smo već kod toga) svih drugih organizama je skup slučajnih grešaka (mutacija) koje su opstale jer su bile adaptivne, tj. omogućile su svom organizmu da preživi do reproduktivne dobi i nađe partnera; ili su opstale jer nisu štetile (adaptivno neutralne).

haram kaže:

I meni se čini da je inteligencija samo jedan od alata opstanka; kao što sve životinje imaju više-manje razvijene slične alate, tako posjeduju i inteligenciju (ili neke njene oblike) u manjoj ili većoj mjeri. Vjeverica, kit, papiga, skakavac,... a kod čovjeka je došlo do hipertrofije zbog ekstremne specijalizacije, da bi nas dalje splet sretnih okolnosti doveo do jedinstvene mogućnosti stvaranja nečega što do tada nije postojalo u evolucijskom procesu: civilizacije.

Moguće je i da su životinje sa sposobnošću apstraktnog razmišljanja postojale davno prije čovjeka ili sisavaca uopće. U Berlin-Ichthyosaur državnom parku u Nevadi imaju dva krajnje neobična paleontološka nalaza: okamenjeni segmenti kralježnica ihtiosaura (14-metarski Shonisaurus popularis koji su živjeli prije 200-250 miliona godina) poredani u dva tijesna niza. Na drugome je nađen i okamenjeni kljun nekog divovskog glavonošca (poput sipe, lignje ili hobotnice, popularno zvanog "kraken").
Paleontolog Mark McMenamin smatra da su to bile jazbine u koje su ti krakeni dovlačili plijen i hranili se, a segmenti su slagani kao ukrasi (što i danas čine hobotnice sa ostacima školjaka i ljuskara, osim što raznim materijalom prikrivaju ulaze u svoje jazbine).
Najintrigantnije je to što ti redovi kralježaka podsjećaju na uzorke pipaka, pa McMenamin spekulira da to nije bilo slučajno, i da su to u stvari svojevrsni krakenovi autoportreti (pipci su, u nedostatku ogledala, sve što je taj kraken mogao primijetiti od sebe).

http://www.geosociety.org/news/pr/11-65.htm
http://www.livescience.com/40856-kra...l?cmpid=514645
http://news.nationalgeographic.com/n...-sea-monsters/
http://news.nationalgeographic.com/n...saurs-science/

To u svojim genetskim studijama zaključuje i Gerald Crabtree.

http://www.truthdig.com/eartothegrou...lates_20121113
http://www.huffingtonpost.com/2012/1...n_2117948.html
http://www.rawstory.com/rs/2012/11/1...ng-geneticist/
http://bmi205.stanford.edu/_media/crabtree-2.pdf
http://bmi205.stanford.edu/_media/crabtree-1.pdf

[Mihail Suslov]

addx kaže:

(...)od prije 5000-6000 godina. "Naglo" isusivanje sahare kroz period od 100-200 godina je uzrokovalo migraciju plemena koji su zivjeli na sirokom podrucju danasnje sahare prema obalama nila. Valjda rekordna gustoca populacije za ono doba na tom "malom" podrucju obala nila je iznjedrila civilizaciju egipta tj. izforsirala ubrzanu selekciju "intelekta".

wand_1 kaže:

To vrijem dinosaura bilo je klimatski vrlo stabilno, nije bilo značajnijih promjena u ekosustavu i nije bilo velikog pritiska prirodne selekcije u tom smislu, pa je logično da nije bilo ni velikih fizičkih promjena..

To razdoblje je, suprotno od onog gore, bilo vrlo turbulentno i sa značajnim promjenama u ekosustavu, stoga je bilo pritiska prirodne selekcije i nije čudno da je bilo promjena.

Sama promjena u volumenu mozga može biti rezultat slučajne mutacije. Npr. postoji teza da je mutacija jednog gena omogućila rast mozga, a riječ je o totalno trivijalnoj stvari...Čovjekoliki majmuni, kao i mnoge druge životinje imaju iznimno jaku čeljust, odnosno vrlo jake mišiće koji pokreću čeljust. Međutim, ti mišići pritišću lubanju i ograničavaju rast mozga. Kod nas je taj gen slučajnom mutacijom 'isključen'. Cijena je vrlo slabašna čeljust, a nuspojava rast mozga

Zašto smo mi preživjeli, a neandertalci ne... Mislim da je riječ o slabom prirodnom prirastu neandertalaca i miješanju sa Homo sapiensom. Inteligencija ne jamči opstanak.

Po meni, neandertalci nisu bili ništa manje inteligentni od nas, ali su bili daleko manje ambiciozni, znatiželjni, nezadovoljni... To se vidi i po oruđima i oružjima iz toga doba...kod nas je stalno bilo nešto novo, dok su oni desecima tisuća godina imali vrlo slične alate..

Rostilj-peka kaže:

Navodno su klimatske promjene odgovorne za "početak inteligencije"... naime radi se o Homo Habilisu, prvom "pravom" graditelju i koristitelju kamenog oruđa (mada postoje određene naznake da su i neke vrste prije negje koristile vrlo primitivno kameno oruđe ali...

U čemu je caka... tek kod Homo Habilisa vidimo neko veće povećanje moždane mase, samim tim i inteligencije (za sve prije njega vjeruje se da im je inteligencija bila negdje u razini čimpanze a zapremina mozga se kroz milione godine gotovo da i nije povečavala, barem ne ništa začajnije), razlog tome su učestale klimatske promjene koje su se događale u tom dijelu afrike prije cca 2,4 mil. god.
Naime u sedimentnim slojevima našli su na tragove relativno česte izmjene klime, od jako vlažne, gotovo tropske do umjerene, pa čak do vrlo suhe i onda ponovo... Kad kažem "česte" to znači period od nekoliko stotina godina gdje smo imali jedan tip klime pa onda par stotina godina drugi, pa treći i tak dalje ... to nam možda ne zvuči baš "učestalo" ali što se tiče eveolucije to je vrlo, vrlo brza izmjena...

To je naime jedna od teorija jer prije Habilisa klima je bila više-manje ustaljena a nekako s njegovom pojavom i pojavom "prvog" kamenog oruđa imamo i dokaze o velikim i "učestalim" klimatskim promjenama...

E sad, ako sam negdje fulao slobodo me ispravite... svojevremeno me dosta zanimala navedena tema ali vjerujem da mi je već podosta o navedenom isparilo

Također, dodao bih i jedan članak koji govori o toj temi: https://www.vreme.com/cms/view.php?id=1064393

Eto. Bilo bi lijepo da se, za razliku od prošle, ova tema ne pretvori u raspravu o vrijednosti testova inteligencije ili o alienima.

[mravac8]

Na samom početku inteligencija se definira kao sposobnost mozga da obrađuje informacije.

Mislim da to nije ispravna definicija. Nas u školi su učitli da je inteligencija sposobnost snalaženja u nepoznatim situacijama.

Sposbnost snalaženja u novim situacijama je bitno drugačija sposobnost od sposobnosti obrade informacija. Informacije se obrađuju uvijek na isti način, za snalaženje u novim situacijama treba kreativnost, odnosno poznate informacije moraju se prilagoditi nepoznatom.

[Mihail Suslov]

Dobro, u najširem smislu nije pogrešno ni da se radi o obradi informacija. Ali bistrija definicija je - snalaženje u nepoznatim situacijama.

On topic, iz linkanog članka:

Prije 200 tisuća godina, daljnji rast mozga i lubanje postaje sve veći problem – ženke teže rađaju mladunce sa ogromnom glavom, a odrasle jedinke se teško kreću. Selekcioni pritisak zato zaustavlja daljnji rast mozga, ali se bolje razvija njegova unutrašnja struktura. No, nove, sitnije jedinke, čiji je mozak oko 1200 kubnih centimetara, nasljeđuju društvene zajednice i sposobnost korištenja vatre i alatki, koja postaje sve profinjenija. Sa tim znanjima i nastaje homo sapiens. U dolini Kibiš u istočnoj Africi razvijaju se prvi moderni ljudi, prilagođeniji, inteligentniji i vještiji od svih vrsta koje su ikada živjele na Zemlji.

[mravac8]

Mihail Suslov kaže:

Dobro, u najširem smislu

nije pogrešno ni da se radi o obradi informacija. Ali bistrija definicija je - snalaženje u nepoznatim situacijama.

Mislim da je. Ako se inteligencija izjednači sa obradom podataka onda možemo reći da je google puno inteligentniji od čovjeka. Međutim, ne znam snalazi li se umjetna inteligencija u nepoznatim situacijama.

Mihail Suslov kaže:

Prije 200 tisuća godina, daljnji rast mozga i lubanje postaje sve veći problem – ženke teže rađaju mladunce sa ogromnom glavom, a odrasle jedinke se teško kreću. Selekcioni pritisak zato zaustavlja daljnji rast mozga, ali se bolje razvija njegova unutrašnja struktura. No, nove, sitnije jedinke, čiji je mozak oko 1200 kubnih centimetara, nasljeđuju društvene zajednice i sposobnost korištenja vatre i alatki, koja postaje sve profinjenija. Sa tim znanjima i nastaje homo sapiens. U dolini Kibiš u istočnoj Africi razvijaju se prvi moderni ljudi, prilagođeniji, inteligentniji i vještiji od svih vrsta koje su ikada živjele na Zemlji.

Korištenje vatre dobar je primjer inteligencije čovjeka. Naime, tu čovjek nešto što se ponalazi u prirodi (vatru) koristi na način kako je nitko drugi ne koristi. Međutim, to je tek prvi stupanj, drugi je kada počinje izrađivati predmete koji se ne nalaze u prirodi.

Uzrok, zašto je do toga došlo, ne znam. Naravno da anatomija tijela i anatomija mozga ima veze s time, naravno da je mozak glavni *alat* za inteligenciju, ali o uzroku bi se dalo raspravljati.

Recimo hrana. Znanstvenici kažu da imamo takav mozak kakav imamo i zbog toga što jedemo termički obrađenu hranu. Međutim, meni je ogroman upitnik zašto je čovjek prešao sa sirove na kuhanu i pečenu hranu. Prvo, ukus - bio je navikao na ukuse sirove hrane, tako da mu kuhana i pečena isgurno nije baš bila ukusna. Drugo, trebalo je u prirodi, bez posuđa, moći termički obrađivati hranu. Puno jednostavnije je zgrabit sirovu i pojesti.

[Mihail Suslov]

Alienica kaže:

Neki primjerci nisu baš daleko evoluirali

Koji to?

mravac8 kaže:

Uzrok, zašto je do toga došlo, ne znam. Naravno da anatomija tijela i anatomija mozga ima veze s time, naravno da je mozak glavni *alat* za inteligenciju, ali o uzroku bi se dalo raspravljati.

Recimo hrana. Znanstvenici kažu da imamo takav mozak kakav imamo i zbog toga što jedemo termički obrađenu hranu. Međutim, meni je ogroman upitnik zašto je čovjek prešao sa sirove na kuhanu i pečenu hranu. Prvo, ukus - bio je navikao na ukuse sirove hrane, tako da mu kuhana i pečena isgurno nije baš bila ukusna. Drugo, trebalo je u prirodi, bez posuđa, moći termički obrađivati hranu. Puno jednostavnije je zgrabit sirovu i pojesti.

Misliš da stvar nije "banalna"? U smislu, oni koji su jeli termički obrađenu hranu su bivali (kroz dugi period) inteligentniji (lukaviji) i stvarali više potomaka koji su bili bolje adaptirani... (?)

A to zašto su neki počeli obrađivati hranu, isto se možemo pitati zašto su se diferencirali oni koji su prvi sišli sa drveća.

[Alienica]

Mihail Suslov kaže:

Koji to?

Sorry nisam mislila na tebe, sorry ako je moglo tako ispasti jer si ti otvorio temu. Nisam mislila ni na koga određeno, učinila mi se smiješna fora, pa sam napisala. Ali sam izbrisala da ne dobijem karton.

[Mihail Suslov]

Alienica kaže:

Sorry nisam mislila na tebe, sorry ako je moglo tako ispasti jer si ti otvorio temu. Nisam mislila ni na koga određeno, učinila mi se smiješna fora, pa sam napisala. Ali sam izbrisala da ne dobijem karton.

Ma joj ne sekiraj se! Shvatio sam to kao šalu. A pošalice su i dobro došle da malo razvodne suhoparnost.

[mravac8]

Mihail Suslov kaže:

Koji to?


A to zašto su neki počeli obrađivati hranu, isto se možemo pitati zašto su se diferencirali oni koji su prvi sišli sa drveća.

Nikako nije isto. Puno lakše je sići sa drveća nego preći na kuhanu hranu. Uostalom, većina životinja koja se kreće po drveću može se bez problema kretati po tlu.

Nitko ne jede termički obrađenu hranu osim čovjeka. Danas, kada imamo električnu energiju, mikrovalne pećnice, električke pećnice, plinska kuhala, delimano posuđe od nerđajućeg čelika .. .... i živimo u stanovima sa debelim zidovima nije problem termički obrađivati hranu.

Problem je kada vatru moraš zapaliti trljajući drvo o drvo, nemaš posuda i još si okružen divljim životinjama koje te žele pojesti.

[MrBlc]

mravac8 kaže:

Korištenje vatre dobar je primjer inteligencije čovjeka. Naime, tu čovjek nešto što se ponalazi u prirodi (vatru) koristi na način kako je nitko drugi ne koristi.

U Australiji vatrogasci muku muče s pticama koje su naučile prenijeti zapaljenu grančicu da bi zapalile grm i iz njega potjerale manje životinje koje potom love. To mi čak djeluje kreativnije od kuhanja hrane.

mravac8 kaže:

Recimo hrana. Znanstvenici kažu da imamo takav mozak kakav imamo i zbog toga što jedemo termički obrađenu hranu. Međutim, meni je ogroman upitnik zašto je čovjek prešao sa sirove na kuhanu i pečenu hranu. Prvo, ukus - bio je navikao na ukuse sirove hrane, tako da mu kuhana i pečena isgurno nije baš bila ukusna. Drugo, trebalo je u prirodi, bez posuđa, moći termički obrađivati hranu. Puno jednostavnije je zgrabit sirovu i pojesti.

Da mu nije bila ukusna mi ne djeluje vjerojatno. Rijetko koji svejed odbija kuhanu ili pečenu hranu. Ostaje pitanje koja je motivacija bila za kuhanje, a vjerojatno se radilo o nekom rješavanju problema (primjerice iskorištavanje nejestivih komada u slučaju nestašice).

[Mihail Suslov]

MrBlc kaže:

U Australiji vatrogasci muku muče s pticama koje su naučile prenijeti zapaljenu grančicu da bi zapalile grm i iz njega potjerale manje životinje koje potom love. To mi čak djeluje kreativnije od kuhanja hrane.

Fascinantno! Treba se domisliti tome, a bome treba moći i uhvatiti zapaljenu grančicu.

Jesu li možda vrane u pitanju?

[mravac8]

MrBlc kaže:

U Australiji vatrogasci muku muče s pticama koje su naučile prenijeti zapaljenu grančicu da bi zapalile grm i iz njega potjerale manje životinje koje potom love. To mi čak djeluje kreativnije od kuhanja hrane.


.

Ali ne jedu pečene kukce već i dalje sirove, one koje ulove.

Ja nisam antropocentrična, ne tvrdim da samo čovjek inteligentan, da samo on može ovo ili ono, znam da se i druga živa bića koriste *alatima* koje pronaze u prirodi, u ovom primjeru ptica se služi vatrom .......

Međutim, pitanje je prelaska sa sirove na kuhanu hranu.

MrBlc kaže:

Da mu nije bila ukusna mi ne djeluje vjerojatno. Rijetko koji svejed odbija kuhanu ili pečenu hranu. Ostaje pitanje koja je motivacija bila za kuhanje, a vjerojatno se radilo o nekom rješavanju problema (primjerice iskorištavanje nejestivih komada u slučaju nestašice).

Meni djeluje. Ukusno nam je ono na što su naši okusni pupoljci navikli. Danas nam sirovo meso nije ukusno. Osim posebno obrađeno i sa dodanim začinima (dimljeno, slano, papreno ....).

Što se tiče svejeda ne znamo što oni misle o ukusu termički obrađene hrane. Ali će je, naravno, pojesti, glad ne pita.

[mravac8]

Mihail Suslov kaže:

Misliš da stvar nije "banalna"? U smislu, oni koji su jeli termički obrađenu hranu su bivali (kroz dugi period) inteligentniji (lukaviji) i stvarali više potomaka koji su bili bolje adaptirani... (?)

Ovo sam preskočila, a važno je.

Da, jedenje termički obrađene hrane utjecalo je na probavni sustav čovjeka. Naime, životinje imaju različite probavne sustave ovisno o hrani koju konzuumiraju. Ne sjećam se točno, davno je to bilo kada sam čitala, ali mislim da životinje koje jedu biljnu hranu (krave, na primjer) imaju najveći probavni sustav da bi mogle izvući hranjive tvari iz trave.

Mesožderi imaju manji probavni sustav, a čovjek koji jede kuhanu hranu ima još manji. Zbog manjeg probavnog trakta mozak je mogao postati veći.

Ako želiš pročitati više o tome imaš knjigu koja se zove: Ovladati vatrom: kako nas je kuhanje pretvorilo u ljude.

Evo recenzije: Britanski primatolog i profesor biološke antropologije na Harvardu u ovoj knjizi predstavlja novu teoriju ljudske evolucije za koju je presudno otkriće vatre i priprema hrane kuhanjem. Čovjekov evolucijski uspon rezultat je kuhanja, zbog kuhane hrane smanjuje se probavni trakt, raste mozak, smanjuju se čeljust i zubi. Kuhanje je dovelo i do podjele rada oko hrane i postalo osnova za stvaranje obitelji.

Uglavnom vrlo zanimljivo, ali ne daje odgovor na moje pitanje - zašto se čovjek uopće prihvatio kuhanja hrana.

Kao što ćeš vidjeti ako pročitaš knjigu, kuhanje u prehistoriji je bio vrlo težak i zahtjevan posao, a tražio je čak i to da se ljudski organizam promijeni da bi odgovarao kuhanoj hrani.

[Nonterrible]

mravac8 kaže:

Mesožderi imaju manji probavni sustav, a čovjek koji jede kuhanu hranu ima još manji.

Čovjek ima duži probavni sustav od probavnog sustava mesojeda.

[mravac8]

Nonterrible kaže:

Čovjek ima duži probavni sustav od probavnog sustava mesojeda.

Ovdje piše drugačije:

https://www.mvinfo.hr/knjiga/8896/ov...vorilo-u-ljude

[Nonterrible]

mravac8 kaže:

Ovdje piše drugačije:

https://www.mvinfo.hr/knjiga/8896/ov...vorilo-u-ljude

Očito piše krivo. Dužina probavnog sustava, kao i omjer tijela i probavnog sustava, se vrlo lako može provjeriti.

[C. F. Gauss]

mravac8 kaže:

Uglavnom vrlo zanimljivo, ali ne daje odgovor na moje pitanje - zašto se čovjek uopće prihvatio kuhanja hrana.

Nakon pozara u sumi su nasli izgorjele zivotinje i unutar njih ispeceno meso. Primjetili su, da se takvo meso lakse jede i da se od njega nikad ne povraca (kao sto se vjerojatno dosta cesto radilo nakon sto su se pojeli tesko probavljivi djelovi zivotinja, zivotinje sa bolestima ili kad se ponekad jednostavno jelo pre cesto sirovo meso, ipak majmun nije napravljen za svakodnevno jedenje sirovog mesa kao macke i psi).

[Basta]

mravac8 kaže:

zašto se čovjek uopće prihvatio kuhanja hrana.

Zato jer je moguće unijeti veću količinu hrane u manje vremena.

[MrBlc]

mravac8 kaže:

Ja nisam antropocentrična, ne tvrdim da samo čovjek inteligentan, da samo on može ovo ili ono, znam da se i druga živa bića koriste *alatima* koje pronaze u prirodi, u ovom primjeru ptica se služi vatrom .......

Naravno da to nije usporedivo s ljuskom inteligencijom, ali je svakako primjer kreativnog rješavanja problema. Naravno, mogućnosti ptice su ograničene ne samo intelektualnim mogućnostima, već i fizionomijom.

S druge strane, iz svijeta majmuna imamo zanimljive vijesti: https://www.scientificamerican.com/a...man-artifacts/ - majmuni razbijaju stijene baš kao što su i naši preci to radili, doduše, majmuni ne koriste odlomljene komade kao oruđe ili oružje, već to rade da bi došli do minerala. Ovo otkriće baca svjetlo sumnje na arheološke nalaze jer ispada da nismo u stanju razlikovati napravljeno oružje od stijene lomljene iz drugih razloga, poput onog u ovom slučaju.

Međutim, isto tako daje jedno poprilično izgledno objašnjenje: ako lomiš kamen za doći do minerala, a već si na toj razini da koristiš kamen za otvaranje orašastih plodova, sljedeći logičan korak je da primjetiš da nusproizvod lomljenja kamena možeš upotrijebiti za neku korisnu svrhu, poput rezanja kore drveta.

mravac8 kaže:

Meni djeluje. Ukusno nam je ono na što su naši okusni pupoljci navikli. Danas nam sirovo meso nije ukusno. Osim posebno obrađeno i sa dodanim začinima (dimljeno, slano, papreno ....).

Što se tiče svejeda ne znamo što oni misle o ukusu termički obrađene hrane. Ali će je, naravno, pojesti, glad ne pita.

Neki svejedi će radije odabrati pečeno meso nego sirovo, iako je moguće da je to rezultat oponašanja čovjeka, međutim općenito se i životinje bore za komade koji su hranjiviji i lakše probavljivi.

Što se tiče gladi, nadovezao bih se na sljedeće:

C. F. Gauss kaže:

Nakon pozara u sumi su nasli izgorjele zivotinje i unutar njih ispeceno meso. Primjetili su, da se takvo meso lakse jede i da se od njega nikad ne povraca (kao sto se vjerojatno dosta cesto radilo nakon sto su se pojeli tesko probavljivi djelovi zivotinja, zivotinje sa bolestima ili kad se ponekad jednostavno jelo pre cesto sirovo meso, ipak majmun nije napravljen za svakodnevno jedenje sirovog mesa kao macke i psi).

Ne samo da je to vrlo izgledno objašnjenje, već je posebno izgledno u slučaju gladi - životinje koje izbjegavaju strvine će u slučaju veće gladi pojesti i strvinu, nakon čega je daleko izglednije povraćanje, osim ako je strvina pečena ili još bolje, dimljena.

[granny-smith]

Iguane na Galapagosu su davno prije ljudi kuhale hranu. Nabokaju se sorovo neprobavljive morske travuljine i jednostavno se izvale na sunce na tamnim vrućim hridima.