Ima li još dobrih argumenata za socijalizam?

[#kocar#]

elninjo7 kaže:

Da vidi čuda, nije bilo lako izbrisat teška zaostajnje koja su trajalo skoro pola stoljeća bivših socijlistčkih zemlja i onda smo vidjeli egzodus u puno bogaije zemlje. Kad nekima nije jasno kako nas je socijalizam unazadio onda će se čuditi kad ljudi sela na tržišta koja imaju dužu kapitlistčku tradiciju.

Naravno da se izmišljaju svakave stvari da se ralativizira uspejh i odgovrnost estonih politčara za razliku od poticanja uhlejbinštva i svakodenvnog zagržanja nad plaćama učitelja na Uhljeb tv šta je HRT.

https://www.numbeo.com/cost-of-livin...untry2=Estonia
https://www.numbeo.com/cost-of-livin...untry2=Belgium


Kao što vidim nisu baš cijene kao na zapadu.

Estonia recorded a government debt equivalent to 9.50 percent of the country's Gross Domestic Product in 2016.

Estonije nikad neće zadesit grčki scenarij dok je hrvatska u ozbiljnom rizku jer je najvažnije da su državni službenici dobro plaćeni i da galsaju za HDZSDP, pa da se rodijaci zaposle i vrhška krade.

GDP- nije sve, ali je itakako bitan indikator i pokazatelj. Što je manje državne potrošnje to više govori. A javen fiancije estonije su u odličnom zdravlju i iamju bolju prespekitvu u budćnosti jer su odgvorni u javnim fiancijama.

Socijlist, jugonostlgiračri bi trebali naučiti da je lako zadovoljit društven potrebe kad se zadužuješ kao pijanac. Da se treba stvoriti snažni temelj i jaki priatni sektor i onda imati snažnije redistributivne intervencije i veću scojilanu dražavu.

Od kud je sada opravdanje zaostajanje istočnih zemalja za zapadnim a do nedavno to nije bio argument.


Ako su podaci točni(što je teško povjerovati, jer je tržište zajedničko i cijene hrane slićne u svim zemljama EU, kao i kod nas) , to i nije neka blagodat jer prema eurostatu minimlna plaća

U Bugarskoj iznosi 235 eura, u Rumunjskoj 275, a u Latviji i Litvi po 380 eura. U Češkoj doseže 407 eura, Mađarskoj 412, Hrvatskoj 433, a slijede još Slovačka s 435 eura, Poljska 453 i Estonija s 470 eura, stoji u tome izvješću.


a u zapadnim
U Velikoj Britaniji iznose 1.397 eura, u Francuskoj 1.480, Njemačkoj 1.498, Belgiji 1.532, Nizozemskoj 1.552, Irskoj 1.563 a u Luksemburgu daleko najviših 1.999 eura.

[Nostrađurus]

U ESTONIJI je toliko dobro nakon kraha socijalizma da raja nemilice odlazi?

https://tradingeconomics.com/estonia/population

dijagram: https://d3fy651gv2fhd3.cloudfront.ne...01&d2=20171231

Takav pad stanovništva je dokaz dolaska neviđeno visokog standarda koji je izvukao Estoniju iz srednjeg vijeka kada sve velikom brojnošću borilo protiv epidemija bolesti.

[elninjo7]

lijencina1 kaže:

Upravo je u boldanom problem.
Što u raspravu o RH danas uvaljuješ Jugoslaviju, socijalizam, itd., a otud nije daleko do udbaša, masona, antikrista i ovih-onih.
Rezultirajuća debata je besmislena i lišena svakog korisnog sadržaja.

Čekaj zar ne postoji niz poznatih jugonastlgičnih novinara koji piše o neolibralnog kapitalizma ?

Da nas nisu mase novinara naučili o zlu privatizacije i kako je dobro imati državne firme?

Da, slobodno tržišna misao je bila jako malo pristuna u medija sve do prije nekoliko zadnjih godina i indexovg preobraćenja sa kapovića na popova, da nisamo imali ozbiljnu protržišnu stranku ?

Zar nije ogroman broj ljudi koji su bili bivši članovi saveza komunsta kasnije se prebacio u HDZ i SDP i zar ti bivši komunsita nisu imali ogroman utjecaj na nominalno desnu stranku HDZ ?

To nisu male stvari kad se analizira društvo i poltika. Kad vidimo estoniju i hrvatsku jasno vidimo rezultate tog utjecaja.

lijencina1 kaže:

Ono što zasigurno ne bih napravio je posvemašnja liberalizacija po Čileanskom modelu radi neprovjerljivog i zapravo religioznog uvjerenja u transcedentnost tržišnih mehanizama.
Zapravo, krajnji ideal oba monistička i ekstremistička društvena uređenja (potpuna planska privreda s jedne, i potpuno slobodno tržište s druge strane) nikada nije zaživjela, niti je to (na svu sreću) i moguće.

Trik je, naravno, u tome kako odrediti gdje je granica kada laisez-faire postaje socijalni darvinizam ili gdje državna intervencija u ekonomiju postaje diktatura proletarijata.
Svar ni teorijski ni praktično nije jednostavna, zahtijeva puno promišljanja, analize i truda, za razliku od jednostavnog monističkog drvljenja po jedno te istoj paroli (pa bila ona "tvornice radnicima" ili "više tržišta", svejedno je) i cherry pickinga samo onih podataka koji istu potvrđuju.

Tu naravno pomaže činjenica kako nismo prvi koji se nalaze u sličnoj dilemi, te se o ovome više-manje raspravlja već dva stoljeća, pa su mnoge stvari zaživjele ili pak propale u praksi i dostupne su nam kao primjeri.
Stoga imamo podosta empirije te ne treba oko svega iznova izmišljati toplu vodu.
Kao ekstremne primjere bih istaknuo kako: niti jedna država nije uspjela planski i centralizirano učinkovito proizvesti i alocirati dovoljno robe široke potrošnje. Osim anti-trusta, zaštite od eksploatacije radnika i sigurnosti potrošača tu država nema što raditi.
Na drugoj pak strani spektra stoji činjenica kako je privatni sektor izrazito neučinkovit u proizvodnji i alociranju zdravstvenih usluga. Čak i trećesvjetske prćije poput Kube ovdje pobjeđuju privatni sektor hands-down.

Konkretno oko RH, činjenica da imamo galopirajuću i podivljalu korupciju, nepotizam, kronizam i machine politics ne znači nužno kako nam je potrebno "više tržišta".
Definitivno znače kako nam je potrebno više demokracije, obrazovanja, odgovornosti u biranju političara, te na sistemskoj razini- više antikorupcijskih mjera. (Posljednja sistemska antikorupcijska mjera koje se mogu sjetiti je osnivanje USKOKa 2001., dakle prije 16. godina!).

Posljednji put kad smo mislili korupciju, neučinkovitost i podivljali birokratizam riješiti tržištem, dobili smo kriminalnu privatizaciju i pretvorbu koje problem nije riješila, već upravo suprotno-pogoršala ga je do apsurda.

Ovaj thread bi mogao biti izvrsna platforma za raspravu oko razgraničenja državnih i tržišnih upliva u društvo, gdje bi oko svake instance proponenti jedne ili druge strane mogli iznijeti mišljenje i potkrijepiti ga primjerima iz, hvala Bogu, barem 150. godina prakse u jednom ili drugom smjeru.

Nažalost, postao je vrtićko vrištalište i jednih i drugih monista, koji začepljenih ušiju urlaju svoje vlastite parole nadajući se da će oni drugi prije zašutiti.

uglavnom ti ne bi skoro ništa mijenjo osim obrazovnja(ja bih isto to mijenjao), ne bi smanjio potencijalni plijen politčarima i tako doista smanjio korupciju nego se jednostvno nadaš da će se nešto dogoditi pozitivno.

Bojim se da ovako više ne ide i da su očiti nedostaci trebaju riješiti. A to se može riješiti bez da se dira zdravstvo i osnovne državne usluge.

[elninjo7]

#kocar# kaže:

Od kud je sada opravdanje zaostajanje istočnih zemalja za zapadnim a do nedavno to nije bio argument.


Ako su podaci točni(što je teško povjerovati, jer je tržište zajedničko i cijene hrane slićne u svim zemljama EU, kao i kod nas) , to i nije neka blagodat jer prema eurostatu minimlna plaća

U Bugarskoj iznosi 235 eura, u Rumunjskoj 275, a u Latviji i Litvi po 380 eura. U Češkoj doseže 407 eura, Mađarskoj 412, Hrvatskoj 433, a slijede još Slovačka s 435 eura, Poljska 453 i Estonija s 470 eura, stoji u tome izvješću.


a u zapadnim
U Velikoj Britaniji iznose 1.397 eura, u Francuskoj 1.480, Njemačkoj 1.498, Belgiji 1.532, Nizozemskoj 1.552, Irskoj 1.563 a u Luksemburgu daleko najviših 1.999 eura.

Podaci su poprilično točni. To je glavna stranica kad je uspoređuju troškovi života u raznim zemljma i gradovima.

Ti opet iznosiš toplu vodu i govoriš kako ljudi na zapdu imaju bolji stnadard sa svojim podacima, a to uopće nije tema.

Cijene su hrane različite iako je isto tržište jer ne prozvodit se sve u istom geografskom području i nemaju svi iste plaće, niti su troškovi prijevoza usijek isti i ostali troškovi u zemlji konzumacije.

Uglavnom estonija je ogorman uspjeh kad gledamo rast GDp-a i odgovornost u javnim financijama gdje imaju zanemarivi dug. To je zemlja budućnosti koja se ne mora bojati finacijske katstrofe.

Pravi putokaz ako hoćemo potaknuti poduzetništvo i dovesti u red javne financije i spriječiti dužničku krizu.

[lijencina1]

elninjo7 kaže:

uglavnom ti ne bi skoro ništa mijenjo osim obrazovnja(ja bih isto to mijenjao), ne bi smanjio potencijalni plijen politčarima i tako doista smanjio korupciju nego se jednostvno nadaš da će se nešto dogoditi pozitivno.

Bojim se da ovako više ne ide i da su očiti nedostaci trebaju riješiti. A to se može riješiti bez da se dira zdravstvo i osnovne državne usluge.

Ne znam kako si iz mojih upisa zaključio da ne bih ništa mijenjao.

Evo, da razjasnim, mijenjao bih, konkretno: izborni zakon, preustroj izbornih jedinica, REFORMA LOKALNE SAMOUPRAVE (radikalna, najradikalnija moguća, drastična-napuhana lokalna samouprava je glavni motor i generator korupcije i napose mašinske politike, te rak rane naše demokracije), registar zaposlenika u državnim agencijama, ograničavanje zapošljavanja u državnim poduzećima i državnoj upravi po uzoru na britanski civil service, reorganizacija i racionalizacija parafiskalnih nameta i stavljanje istih pod ingerenciju jednog, jedinstvenog resora, strukturna (a ne samo kurikularna) reforma školstva sa naglaskom na poboljšavanje uvjeta i statusa nastavnika, reforma visokog školstva osnaživanjem sveučilišta u prave, funkcionalne a ne samo korupcijsko-kronističke institucije, uvođenje jedinstvenog, centraliziranog sustava nabave zdravstvenih potrepština, lijekova i dijagnostičke opreme, uvođenje jedinstvenog natječaja za specijalizacije u zdravstvu, itd. itd....

Evo, samo iz glave ohoho stvari, a ni'đe više tržišta.
Strukturni i koruptivni problemi se bolje rješavaju strukturnim i antikorupcijskim reformama nego pukom privatizacijom (dapače, kao što sam već i rekao, iz našeg se primjera vidi kako se tako često i -pogoršaju).

Nije i da nema problema koji trebaju liberalizaciju- taksi usluge su jedan od, u zadnje vrijeme popularnih, primjera.

[#kocar#]

elninjo7 kaže:

Podaci su poprilično točni. To je glavna stranica kad je uspoređuju troškovi života u raznim zemljma i gradovima.

Ti opet iznosiš toplu vodu i govoriš kako ljudi na zapdu imaju bolji stnadard sa svojim podacima, a to uopće nije tema.

Cijene su hrane različite iako je isto tržište jer ne prozvodit se sve u istom geografskom području i nemaju svi iste plaće, niti su troškovi prijevoza usijek isti i ostali troškovi u zemlji konzumacije.

Uglavnom estonija je ogorman uspjeh kad gledamo rast GDp-a i odgovornost u javnim financijama gdje imaju zanemarivi dug. To je zemlja budućnosti koja se ne mora bojati finacijske katstrofe.

Pravi putokaz ako hoćemo potaknuti poduzetništvo i dovesti u red javne financije i spriječiti dužničku krizu.

Nisam pomno pratio događanja u Estoniji ali čim otvorim net informacije su suprotne od tvojih.
Cijene hrane i najma stanova su na nivou EU (što je i očekivati na zajedničkom tržištu, razlike mogu biti tek kod nekih lokalnih proizvoda, kao u svim zemljama koje sam posjetio)
A to govore i relativno ozbiljne tiskovine.
Gospodarski rast od osam posto se međutim između ostalog može zahvaliti padu plaća i mirovina. Osim toga, od gospodarskog uzleta profitiraju uglavnom bolje obrazovani u većim gradovima poput metropole Tallinna. Izvan većih urbanih središta stanovništvo jedva sastavlja kraj s krajem.
500 eura premalo

Nastavnici u prosjeku zarađuju oko 500 eura mjesečno što je nedostatno za život u Tallinnu gdje su stanarine ali i cijene hrane dosegnule zapadnoeuropsku razinu.


http://www.dw.com/hr/estonija-gospod...ici/a-16311051
Nisam iznio plaće na zapadu zbog ukazivanja na bolji standard, nego koliko su troškovi života manji u odnosu na plaću..
To naravno stvara razliku u kupovnoj moći a to je onda ipak bolji standard iako mi to nije bila osnovna namjrera.
Teško je prihvatiti da neka zemlja strelovito napreduje a građani se masovno iseljavaju,
Ne samo sada, nego u niz navrata sam napisao da BDP nije pouzdano mjerilo standarda i ugode života u nekoj zemlji , nego za dobiti realnu sliku treba sagledati daleko više parametara.

Ni u Hrvatskoj se ne proizvodi sve što konzuiramo ali cijena banane, čokolade Milka ili Nutele (ne i kvaliteta) ne razlikuje se suviše u Italiji ili Njemačkoj od one u Konzumu.
Da ne govorimo o nizu drugih proizvoda a naročito tehničke robe, ,koja je u razvijenijim zemljama čak nešto niža nego u novim članicama EU..

Tako da bi ja i dalje preferirao neki drugi model reformi, gdje će standard građana a ne samo BDP rasti i o0ni ostajati u zemlji a ne se masovno iseljavati.
Uvjeren sam da iz Estonije, kao i kod nas, odlaze najobrazovaniji i mladi . Takav gubitak najkvalietnijih nakon nekolikogodina izaziva teško premostive problema i tada je svaku , pa i malu krizu , teško riješiti.
Najveće bogatstvo svake zemlje su obrazovani i mladi a ne zidovi i tvornice, koji su sekundarno bogatstvo, kje može krahirati ali uz znanje i kvalitetnu radnu snagu opet obnoviti.
A da u Hrvatskoj treba provesti niz reformi u potpunosti se slažem ali ne na estonski način, pa tko živ a tko mrtav.

[elninjo7]

lijencina1 kaže:

Ne znam kako si iz mojih upisa zaključio da ne bih ništa mijenjao.

Evo, da razjasnim, mijenjao bih, konkretno: izborni zakon, preustroj izbornih jedinica, REFORMA LOKALNE SAMOUPRAVE (radikalna, najradikalnija moguća, drastična-napuhana lokalna samouprava je glavni motor i generator korupcije i napose mašinske politike, te rak rane naše demokracije), registar zaposlenika u državnim agencijama, ograničavanje zapošljavanja u državnim poduzećima i državnoj upravi po uzoru na britanski civil service, reorganizacija i racionalizacija parafiskalnih nameta i stavljanje istih pod ingerenciju jednog, jedinstvenog resora, strukturna (a ne samo kurikularna) reforma školstva sa naglaskom na poboljšavanje uvjeta i statusa nastavnika, reforma visokog školstva osnaživanjem sveučilišta u prave, funkcionalne a ne samo korupcijsko-kronističke institucije, uvođenje jedinstvenog, centraliziranog sustava nabave zdravstvenih potrepština, lijekova i dijagnostičke opreme, uvođenje jedinstvenog natječaja za specijalizacije u zdravstvu, itd. itd....

Evo, samo iz glave ohoho stvari, a ni'đe više tržišta.
Strukturni i koruptivni problemi se bolje rješavaju strukturnim i antikorupcijskim reformama nego pukom privatizacijom (dapače, kao što sam već i rekao, iz našeg se primjera vidi kako se tako često i -pogoršaju).

Nije i da nema problema koji trebaju liberalizaciju- taksi usluge su jedan od, u zadnje vrijeme popularnih, primjera.

A šta tebi znači više tržišta? samo privatizacija ?

Pa napuhna lokalna samouprava i smanjvanje toga problem ja vidim kao protržišnu reformu kojom se diže konkuretnost gospodarstva jer ukupno porezno opterećnje može biti niže ako se to napravi.

Ne vidim zašto ne bi slijedili Estoniju i napravili još veće rezove u adimnistraciji.

[elninjo7]

#kocar# kaže:

[
Teško je prihvatiti da neka zemlja strelovito napreduje a građani se masovno iseljavaju,
Ne samo sada, nego u niz navrata sam napisao da BDP nije pouzdano mjerilo standarda i ugode života u nekoj zemlji , nego za dobiti realnu sliku treba sagledati daleko više parametara.

.

Nije teško za prihvaiti kad je Eu jedninstven ekpreiment sa sloobdom kretnja pa se možeš odseliti u još puno bogatiju zemlji iako ti zemja napreduje. I kinezi bi se masovno selili da su mogli iako mi zemlja raste. Jer za ispraviti desetljeća zostjanja trebaš desetljeća.

Ja sam vidio još podatke o estoniji koji su izvan GDP-a i u njima se nekrijae nikakva posebna katatrofa iako nisu još postigli totalni standard da nas u tome ubijaju kao u drugim stavkama.

Ali njihov javni dug i prepektiva je čudo nakon što se npravili potrebne tržišne reforme i potakli val poduzetnišva. Ako hoćemo dovesti u rad javne financije i osloboditi se uhljebničkog mentaliteta njih treba slijediti...

ili će nas turizam i rast globalne srednje klase spasiti....

[Goku-san]

Ima nešto poetično i ironično u tome kad korisnik nicka lijenčina brani propali socijalizam.

[#kocar#]

elninjo7 kaže:

Nije teško za prihvaiti kad je Eu jedninstven ekpreiment sa sloobdom kretnja pa se možeš odseliti u još puno bogatiju zemlji iako ti zemja napreduje. I kinezi bi se masovno selili da su mogli iako mi zemlja raste. Jer za ispraviti desetljeća zostjanja trebaš desetljeća.

Ja sam vidio još podatke o estoniji koji su izvan GDP-a i u njima se nekrijae nikakva posebna katatrofa iako nisu još postigli totalni standard da nas u tome ubijaju kao u drugim stavkama.

Ali njihov javni dug i prepektiva je čudo nakon što se npravili potrebne tržišne reforme i potakli val poduzetnišva. Ako hoćemo dovesti u rad javne financije i osloboditi se uhljebničkog mentaliteta njih treba slijediti...

ili će nas turizam i rast globalne srednje klase spasiti....

EU je eksperiment sa različitim zemljama sa različitom produktivnošću i neke napreduju uz visok standard a neke su prisiljene loviti rep i biti zemlje drugog reda.
Teško da će Hrvatska u dogledno vrijeme biti kao Njemačka , kao ni da će Estonija biti kao Švedska u koju se iseljavaju jer u Estoniji i njezinom gospodarskom čudu nisu svi isto profitirali.
A budi uvjeren , kad ti odu(iako je to bio jedan od glavnih "prednosti" ulaska u EU a sad veliki politički, demografski i ekonomski problem) liječnici, med. sestre, inžinjeri, informatičari pa i kvalificirani radnici, budućnost ti nije nimalo ružićasta.
A to se dešava Hrvatskoj i Estoniji i badava trenutne "druge stavke", napretka bez znanja nema.

Turizma je odbra poluga, jer potražuje brojnu radnu snagu a samo rast standarda srenje klase može potaknuti globalnu ekonomiju i napredak potrošačkog društva .
Bez potrošača i njegove kupovne moći sve drugo pada u vodu i badava ti PDV, nagomilani kapitali i visoka proizvodnost ako nema tko to kupiti i trošiti.
To se u svjetskom gospodarstvu već osjeća i neke zemlje, da bi podigle kupovnu moć stanovništva, ozbiljno razmišljaju o uvođenju temeljnog dohotka za sve svoj građane, bili uposleni ili ne.
Iako mislim da to nije najbolje rješenje, nego tek gašenje vatre.

[elninjo7]

#kocar# kaže:

EU je eksperiment sa različitim zemljama sa različitom produktivnošću i neke napreduju uz visok standard a neke su prisiljene loviti rep i biti zemlje drugog reda.
Teško da će Hrvatska u dogledno vrijeme biti kao Njemačka , kao ni da će Estonija biti kao Švedska u koju se iseljavaju jer u Estoniji i njezinom gospodarskom čudu nisu svi isto profitirali.
A budi uvjeren , kad ti odu liječnici, med. sestre, inžinjeri, informatičari pa i kvalificirani radnici, budućnost ti nije nimalo ružićasta.
A to se dešava Hrvatskoj i Estoniji i badava trenutne "druge stavke", napretka bez znanja nema.

Turizma je odbra poluga, jer potražuje brojnu radnu snagu a samo rast standarda srenje klase može potaknuti globalnu ekonomiju i napredak potrošačkog društva .
Bez potrošača i njegove kupovne moći sve drugo pada u vodu i badava ti PDV, nagomilani kapitali i visoka proizvodnost ako nema tko to kupiti i trošiti.
To se u svjetskom gospodarstvu već osjeća i neke zemlje, da bi podigle kupovnu moć stanovništva, ozbiljno razmišljaju o uvođenju temeljnog dohotka za sve svoj građane, bili uposleni ili ne.
Iako mislim da to nije najbolje rješenje, nego tek gašenje vatre.

Vidjet ćemo, druge zemlje su se jako dobro snašle sa odljevom pametne radne snage. Stvar je u tome što neće svi stručnjaci otići i što se konstatno povećava postotak visokobrazovanih.

[lijencina1]

Goku-san kaže:

Ima nešto poetično i ironično u tome kad korisnik nicka lijenčina brani propali socijalizam.

Impresivno, reci mi samo jesi li dugo smišljao ovu nenadmašnu foru ili ti je sinula onako, u hipu, u vidu inspiracije, kako često već genijalne ideje to čine?

P.S. već iz letimičnog iščitavanja barem posljednja dva moja posta i čovjeku najskromnijih intelektualnih kapaciteta bi trebalo biti jasno kako nikako ne branim socijalizam.

Ostavi se ti humora, šala i pošalica, evidentno nisu tvoja šalica čaja što bi rekli drugovi Englezi, i prihvati se čitanja.

Nikad nije kasno nešto naučiti

Poslano sa mog X5max_PRO koristeći Tapatalk

[Harry Haller]

lijencina1 kaže:

Impresivno, reci mi samo jesi li dugo smišljao ovu nenadmašnu foru ili ti je sinula onako, u hipu, u vidu inspiracije, kako često već genijalne ideje to čine?

P.S. već iz letimičnog iščitavanja barem posljednja dva moja posta i čovjeku najskromnijih intelektualnih kapaciteta bi trebalo biti jasno kako nikako ne branim socijalizam.

Ostavi se ti humora, šala i pošalica, evidentno nisu tvoja šalica čaja što bi rekli drugovi Englezi, i prihvati se čitanja.

Nikad nije kasno nešto naučiti

Poslano sa mog X5max_PRO koristeći Tapatalk

[Harry Haller]

Nostrađurus kaže:

U ESTONIJI je toliko dobro nakon kraha socijalizma da raja nemilice odlazi?

https://tradingeconomics.com/estonia/population

dijagram: https://d3fy651gv2fhd3.cloudfront.ne...01&d2=20171231

Takav pad stanovništva je dokaz dolaska neviđeno visokog standarda koji je izvukao Estoniju iz srednjeg vijeka kada sve velikom brojnošću borilo protiv epidemija bolesti.

[Harry Haller]

Goku-san kaže:

Ima nešto poetično i ironično u tome kad korisnik nicka lijenčina brani propali socijalizam.

[#kocar#]

Nostrađurus kaže:

U ESTONIJI je toliko dobro nakon kraha socijalizma da raja nemilice odlazi?

https://tradingeconomics.com/estonia/population

dijagram: https://d3fy651gv2fhd3.cloudfront.ne...01&d2=20171231

Takav pad stanovništva je dokaz dolaska neviđeno visokog standarda koji je izvukao Estoniju iz srednjeg vijeka kada sve velikom brojnošću borilo protiv epidemija bolesti.

Kad je u pitanju HR to "ljepše/skladnije" izgleda a rezultat sličan

https://tradingeconomics.com/croatia/population

[#kocar#]

elninjo7 kaže:

Vidjet ćemo, druge zemlje su se jako dobro snašle sa odljevom pametne radne snage. Stvar je u tome što neće svi stručnjaci otići i što se konstatno povećava postotak visokobrazovanih.

Koje zemlje ??

Neke nisu male tih problema

https://tradingeconomics.com/czech-republic/population

p.s.
imam vražji osjećaj da je u tom "Estonskom čudu" najbolje prošao švedski kapital

[elninjo7]

U estonskom ekonomskom čudo i zločestim neoliberalnim reformama su najbolje prošli građani Estonije.

U Estoniji manje od 5% građana živi u teškoj materijalnoj depirvaciji. U hrvatskoj živi 12%.Manje od 5% si ne može prišiti meso, piletina, ribu svako drugi dan dok u Hrvatskoj je taj broj oko 13%. Skoro su duplo bolji kad je riječ o mogućnosti pomiranja izvarednog troška.
http://ec.europa.eu/eurostat/statist..._early_results

Estonski debt to gdp je oko 10%. Dok je debt to Gdp Hrvatske 84 %. Koja razlika.

GDP ppp im je skoro za trećino bolji.

Pa vi pričajte o zločestima neolibralima dok nas skoro sve ex komunistčke zemlje prestižu.

Samo treba kopirati uspješne reforme, ne biti zemlja koja ima najveće poreze kad ih usporedimo sa gdp-om.

[#kocar#]

Evo kako se "posluje" u Lijepoj našoj a koliko ja znam u Srboslaviji nije bilo

GRAĐANI OPREZ Završio pod ovrhom i s blokiranim računom zbog bjanko zadužnice koju nikad nije vidio

http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvat...kad-nije-vidio

Možda se netko od starijih sjeća nečeg takvog ili je to moguće samo u "našem kapitalizmu"

p.s.
jedan komentar
Hrvatska država...za koju smo se borili i ginuli...U Titovoj Jugi toga nije bilo...A sad me izvolite naizvati komunjarom i jugonostalgičarom...


A šta drugo očekivati kad nam se Premijer ovako ponaša

http://www.index.hr/vijesti/clanak/p...ce/988346.aspx

[Nostrađurus]

Prije nekog vremena znanstvenici su objavili rezultate. Poslušajte što kažu.

U sklopu serije Rasprava o aktualnim pitanjima, u Sindikatu znanosti je 17. lipnja 2016. tema bio dugoročni ekonomski rast koji su u svojem radu Činjenice koje treba objasniti: analiza sekularnog rasta Hrvatske od 1952. do 2015. izračunali Ivo Bićanić, Milan Deskar Škrbić i Jurica Zrnc. U raspravi su još sudjelovali Vojmir Franičević i Željko Bogdan (EFZG), Đuro Medić, Vilim Ribić (NSZVO), Toni Prug, Mislav Žitko (FFZG), Marko Grdešić (FPZG). Raspravu je organizirao i moderirao Željko Ivanković.

https://www.youtube.com/watch?v=U_eudQKw6-o

Obratite pažnju na ovo mjesto: https://www.youtube.com/watch?v=U_eu...outu.be&t=3830