Natrag   Forum.hr > Društvo > Gospodarstvo

Gospodarstvo Novac, profit, blagostanje. Kako doći do toga?
Podforumi: Kriptovalute, Dionice, Ostali oblici investiranja, Banke, osiguranja, krediti, Poduzetništvo, računovodstvo i porezi

Pogledaj rezultate ankete: KUNA: Devalvacija ili status quo?
Devalvacija - pa naravno, treba stvari dovesti na svoje mjesto 67 40.61%
Status quo - u ovoj situaciju najbolje ja ostane čvrsta kuna 98 59.39%
Glasovatelji: 165. Ne možete glasovati u ovoj anketi

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 08.05.2008., 02:45   #21
Quote:
banderas kaže: Pogledaj post
Meni se iz ovih brojaka čini da netko gadno u matematici griješi, kakvo smanjenje izvoza za 117%? Kak misliš smanjiti nešto za više od 100%?
Ne griješi se u matematici. Taj broj 117 je elastičnost, jer je regresijska jednadžba semilogaritamska. Da bi dobio postotak, moraš taj broj
logaritimirati. Dakle, za svako 1% povećanje volatilnosti, izvoz se smanjuje za dva posto. Log od 117 je cca dva. Mea culpa, brzopletost.

Quote:
banderas kaže: Pogledaj post
Pročitao sam rad, podsjeća me na literaturu tehničke analize burze.
ARCH model to i jest.

Quote:
banderas kaže: Pogledaj post
Bilo bi jako lijepo kad bi se tržište i ekonomija općenito moglo uglaviti u eksplicitne matematičke formule, no imam osjećaj, da je realnost poprilično drukčija.
Da, to uglavnom govore ljudi koji nemaju pojma o kvantitativi. Kao kvantitativac se ne slažem s tim.

Quote:
banderas kaže: Pogledaj post
Otuda i ovi nelogični postoci u priči.
Objasnih.

Quote:
banderas kaže: Pogledaj post
Osim toga, u radu se govori o volatilnosti općenito, bez obzira bila ta volatilnost aprecijacija ili deprecijacija.
Upravo tako. Micanje u BILOKOJEM smjeru je štetno za izvoz.


Quote:
banderas kaže: Pogledaj post
Ovaj tvoj zadnji post - krediti građanstva je jedino bitno u cijeloj priči. Svaka vlada bi deprecirala kunu da se ne boji reakcije građana, do grla u kreditima.
Tebi je valjda jasno da HNB ne odgovara niti jednoj vladi, niti vlada može deprecirati kunu. HNB odogovara sam sebi i nikome drugome i primarni cilj je držanje inflacije na prihvatljivoj razini. Leave politics out of this. To na kojoj razini će biti tečaj/inflacija nije politička odluka, već odluka struke.

Quote:
banderas kaže: Pogledaj post
No, tečaj kakav jest samo potiče daljnje kreditiranje i zapravo se vrtimo u krug, samo što nas ta vrtnja vuče prema dnu kao spirala i bojim se da samo odgađamo neminovno ali što više odgađamo, to će imati veće posljedice kad se konačno desi.
Nije problem u kreditiranju kao takvome, nego u kreditiranju potrošnje. A to je zato jer Hrvati žele trošiti i trošiti i trošiti. Na uvoz.
Tu dolazi do izražaja nešto što se zove Marshall-Lernerov uvjet. Naime, on kaže da je preduvjet da deprecijacija ima pozitivan efekt na bilancu plaćanja jest to da zboj cjenovne elastičnosti uvoza i izvoza bude veća od jedan. Drugim riječima, i uvoz i izvoz moraju biti osjetljivi na cijene. To u Hrvatskoj nije slučaj, i dakako, deprecijacija ne poboljšava platnu bilancu.


Quote:
banderas kaže: Pogledaj post
A strane banke, uvoznici i lobi oko njih su glavni koji taj tečaj drže i protiv kojih se nitko ne usudi pobuniti.
Ti bi se bunio protiv slobodnog tržišta? I zaboravljaš da veliki dio kolača na deviznom tržištu imaju i institucionalni investitori. A što je s prilivom eura za vrijeme turističke sezone?

Quote:
banderas kaže: Pogledaj post
Inače, bila je već vrlo slična tema relativno nedavno, evo je https://www.forum.hr/showthread.php?t=321168
Osobno mislim da je Lucky na toj temi puno stvari jako dobro opisao.
Suzdržala sam se od komentiranja prije jer se primarno bavim ekonomskim rastom i nejednakostima, a ovo je pomalo izvan moje stručne domene. Za razliku od Luckya, ja sam podastrla znanstveni dokaz da je izvoz osjetljiv na bilokakve promjene tečaja(čak je osjetljiv i na očekivanja promjene tečaja).

Ako vas već toliko hebe ta konkuretnost, evo vam ovo http://www.nhs.hr/download/NVK_55_Pr...a_23_02_04.pdf

Jel se tu igdje spominje tečaj kao instrument povećanja konkurentnosti? Pogledaj koji su stručnjaci pisali taj dokument, mora onda da su svi oni debili što pričaju o proizvodnosti i efikasnosti i ljudskom kapitalu, a ne o tečaju.
The Whale is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.05.2008., 10:56   #22
Kada vidim što naši stručnjaci iz HNB-a i okolo njega pišu onda mi je i puno jasnije zašto se sve ovo događa u Hrvatskoj.

Sve ove analize koje se bacaju i sve ove formule koje se izračunavaju drže vodu dok majstori ne odu. Dovoljno je pogledati primjere iz stvarnog života i shvatiti da je u ekonomiji terorija jedna stvar, a stvarnost sasvim driga. Pa tako i u preporuci za konkurentnost nam ti stručnjaci pišu svoja maštanja tipa; DugoroËno odræiva stopa rasta BDP-a viπa od 5% na godinu, Izvoz robe i usluga veÊi od 65% BDP-a za deset godina, PoveÊanje oËekivanog æivotnog vijeka preko 76 godina nakon 2010....

Mislim ono, maštanja, zato i jedan Marinca koji sjedi u tom vjeću uvozi mrkvu i ostalo povrće iz Mađarske, a hrvatski seljaci ne mogu svoje prodati. Dugoročno održiva stopa razvoja veća od 5%. Eh, lagano reći, ali malo teže napraviti. Slovaci nova autovelesila pa oni imaju danas stope od 8 i 10%. Valjda će trajati pet godina, a onda će ljudi dalje. Zašto nisu u Hrvatsku došli Audi, Samsung i ostali? Pa zato što im je država na svim razinama preskupa, nesigurna. Osim toga što će to Hrvatskoj kada mi imamo sami sebe i mi imamo turizam.

Kažu Problem konkurentnosti u osnovi se svodi na probleme veliËine i kvalitete ulaganja u fiziËki i ljudski kapital.

Ponovno se dokazuje kako su radovi jedno i nužno su u njima dobre želje, ali realnost je nešto sasvim drugo. To dokazujem na primjeru tvrtke u kojoj radim, gdje smo mi od poduzetnika koji su nešto proizvodili prešli u poduzetnike koji danas uvoze i trguju. Poduzetnici su racionalani ljudi i sama makroekonomska politika pa i monetarna su ih prebacile na uvoz i trgovinu. Zašto? Pa zato što je muka daleko manja, ali i zarada je moram priznati nešto manja ali kada uzmem sve stvari koje ja tehnološki nismo mogli proizvoditi, onda vidim da tamo gdje prije nismo imali pristup danas imam pristup. Nemamo brige oko ulaganja u nove tehnologije, ljude i sve ostalo što ide sa time, nego imamo stol i stolicu pojednostavljeno rečeno i trgujemo. Kupimo u Njemačkoj, platimo, uvezemo, platimo PDV i prodamo. Vidjeli smo da je uz ovako jaku kunu nama isto tako jako dobro isplativo kupovati u Njemačkoj nego li se zekati sa proizvodnjom i brigu brinuti o razvoju. Tako velika većina poduzetnika percipira i zato danas imamo toliki robni deficit. Nabijem ja i HNB i njihove računice kada na vlastitom primjeru vidim kako smo od proizvodnje prešli u trgovinu, i neka se neki ne zanose, jaka kuna je tome dobro doprinjela. Zato danas i uvozimo svinje, mlijeko, voće i povrće pošto je jeftinije uvoziti nego li proizvoditi. I ne mogu meni tu analitičari iz HNB-a trabunjati kako je ovo crno ili bijelo i sa svojim formulama "dokazivati" neke svoje teorije, ovo ili ono kada je to tako, a rezultate da njihove formule ne valjaju imamo danas. Gdje ćeš bolje dokaze od samih rezultata i neka se naši vrli HNB-vci i dalje zanose sa svojim formulama, ali napomenimo kako su oni zajedno sa državom NAJODGOVORNIJI zato što su se u Hrvatskoj izdavali krediti sa valutnom klauzulom. Politika jebenog stabilnog tečaja kune nas je i dovela u ovu situaciju. Pa kakva je to onda jebena politika stabilnog tečaja kada smo svake godine sve zaduženiji i zaduženiji kao država i kada sve manje i manje proizvodimo? HNB nemože sa sebe skinuti odgovornost i govoriti kako oni žele stabilan tečaj. Što će ti stabilan tečaj kada ti država LAGANO ALI SIGURNO PROPADA. Tko će se sjećati politike stabilnog tečaja ako sve ode u onu stvar? A otići će ako se stvari ne počnu mijenjati. Ti stručnjaci iz HNB svi redom čekaju da svoju suverenost predaju ECB-u i na tome samo rade i mole boga da se to čim prije dogodi. Onda će ljudi biti sretni što su Hrvatskoj dali stabilne cijene, ali će ih boliti ona stvar što su dali svoj doprinos lošem životnom standardu u budućnosti. Pa koje probleme ima Slovenija danas u toj eurozoni, Slovenija koja je daleko više i tehnološki i ljudski razvijenija od Hrvatske? Imali su ciljanu deprecijaciju prije nego li su ušli u eurozonu. Imaju ogromne probleme i oni već sada ŽALE što su ušli u EU i da mogu vratiti vrijeme sasvim sigurno više nebi kao krda navaljivali u EU. Što će se dogoditi sa Hrvatskom? Mislim da ćemo proći gore od Mađarske, a Mađarska ima tolike probleme da ih iskreno žalim.

Što se tiče izvoza i tečaja mogu samo reći ovo; 2003 i 04 kada je kuna oslabila u odnosu na euro i došla do nekih 8 kuna, nama se deficit na platnoj bilanci smanjio sa -8,6 i -7,2% na 5,0% i kada je kuna počela jačati onda je ponovno počeo rasti, -6,3, -7,9,-8,6%. Izvoz roba je te godine rastao brže od uvoza što je bio presedan koji se poslije nikada više nije ponovio. Slabija kune je tome itekako pomoglo i na tom primjeru se vidi kako slabija kuna pomaže izvozu, a formule ostavljam našim vrlim majstorima koji i dalje zbog formula ne vide realnost. Kupujemo ariel umjesto faksa ili jar umjesto čarlija. Kako to da su ti proizvodi jeftiniji od naših? Znam jedno, postali bi skuplji kada bi jedan euro vrijedio 10 ili 15 kuna. Računice HNB i ostatka ekipe drže vodu dok majstori ne odu. Niti jedna Argentina nije imala bogzna što za proizvoditi te su isto tako uništili svoju proizvodnju kada su vezali pesos za dolar što je za njih bilo pogubno kada je dolar dosegnuo svoju rekordnu vrijednostu u odnosnu na ostale valute u svijetu. Znači imamo konkretan dokaz kako precijenjen pesos je imao posljedice na Argentinu i njezinu proizvodnju, konkurentnost, izvoz i uvoz. Ne trebaju meni forumule niti HNB pa da vidim kako danas nakon devalvacije stoji Argentina. Kupujemo sir iz Argentine ovdje u Hrvatskoj, ajde u kurac i formule i HNB. Naravno ne bi oni devalvaciju napravili da nisu bili prisiljeni na to, kao što to neće i nežele Hrvati (ne devalvaiju nego deprecijaciju). Devalvaciju ne može raditi kako tko hoće, postoji MMF i procedura. Stvari su jasne, živiš u iluziji dokle možeš, a kada pukne onda je kukanje i zapomaganje. Što je jedan Tajland proizvodio? Jebenu rižu i kada su sjeli na dno i napravili devalvaciju su isto tako vanjsku trgovinu doveli u ravnotežu. Preskupa smo radna snaga sa tako skupom kunom, ali naši političari i dalje sanjaju kao i HNB-vci koji misle kako nije ništa u kuni za koju ne žele niti jedni niti drugi reći kako je precijenjan. Naravno da je, nitko ti neće doći u Hrvatsku kada imaju daleko jeftiniju radnu snagu u Slovačkoj ili Češkoj. Imaju manje poreze, općenito je cijeli makroekonomski okvir daleko bolji. Sada bi naši analitičari rekli kako se mi niti ne možemo orjentirati na jeftinu radnu snagu, odnosno proizvode nego na proizvode sa visokom dodanom vrijednošću. Ponovno priče za malu djecu, kao da Česi i Slovaci nemaju fakultete, oni su neuke nacije, a kao i da proizvodi sa v.d.v. ne odlaze u Indiju i Kinu gdje jedni i drugi godišnje izbacuju par milijuna visokokvalitetnih informatičara, ing. i svega ostalog koji su daleko jeftiniji od Njemaca ili Amera. Naše škole su lošije od njihovih, slušao sam neki dan direktora Končara koje je rekao javno kako kada njemu dođu ljudi sa fakulteta na posao isti nemaju blage veze o svojem poslu. Oni ih moraju svemu učiti i kako mu je ovakvo školstvo samo dokaz da ništa ne valja. Jesmo mi jedna Finska? Nismo, prema tome prestanimo se ponašati kao da ćemo sutra postati Finska. Utopija HNB-vci moji i ništa više, utopija vladom moja i ništa više. Sada smo mi odlučili napraviti zemlju znanja kao da to ne pokušavaju sve ostale zemlje i kao da one na tome ne rade. Je, Hrvati su ponvno izmislili toplu vodu, samo je nekako nemožemo prodati eskimima. Imamo banke u stranom vlasništvu koje ne žele niti pogledati ljude koji se žele početi baviti proizvodnjom, takvih je i malo. Svatko onaj tko kreće u posao vidi da mu je potrebna stol i stolica i koji kurac će se zekati sa proizvodnjom. Treba mu poičetni kapital, banka mu da okvirni kredit (prekoraćenje po žiro računu) naravno da te pitaju odakle misliš uvoziti i sve ostalo, dat će ti novca za novi automobil, ali za neku mašinu ćeš morati raditi elaborat i ako ćeš imati sreće onda ćeš i dobiti kredit uz visoku kamatnu stopu. Pa tko se hoće zekati sa svime time? Jendostavnije je imati stol i stolicu i opreirati. Kuna? Naravno da je tome dopridonjela, a to što HNB i ostatak vlade trabunjaju neka trabunjaju. Ja i HNB i Vladi kažem, gospodo rezulate vaše vidim i oni su poražavajući i samim time gubitke na kredibilitetu i samim time ova vaša politika gubi na kredibilitetu. Evo čitam da je Toyota objavila manju dobit zbog rasta yena u odnosnu na dolar. Tko bi rekao, tko bi rekao da proizvodi sa v.d.d. imaju kakve veze sa tečajnom politikom. Čitamo od EU izvoznika što im se događa ovih dana i kako kukaju da im jaki euro ubija izvoz. Hajde u kurac i HNB i oni koji tvrde kako nije u tečaju ništa.

Znači imamo sa jedne strane izvoznike koji tvrde kako ih i jaka kuna sputava međuostalim i sa druge strane imamo HNB-vca i Vladu sa svojim formulama koji im govore kako su stvari na mjestu i kako je ok. Znači te sve formule i analize su za onu stvar (za čitanje, a stvarnost je nešto drugo) i slušajmo ljude iz prve ruke i nemojmo ih sa nekim formulama koje drže vodu dok majstori ne odu pokušavati uvjeriti kako je ovakva i makroekonmska i monetaran politika u redu. ma kurac je u redu kada smo u kurcu, ovisni o jebenim prihodima od turizma i kreditima koje nam daju Talijani ili Nijemci da kupujemo njihove proizvode i podržavamo njihovu industriju. Što ima u tome u redu?

Zadnje uređivanje Sh@dow : 08.05.2008. at 11:37.
Sh@dow is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.05.2008., 12:59   #23
Quote:
banderas kaže: Pogledaj post
Vjerujem da mislite na deprecijaciju kune, a ne na devalvaciju.
Pa deprecijacija i aprecijacija su promjene deviznih tečajeva pod utjecajem ponude i potražnje na deviznom tržištu, dok su devalvacija i revalvacija promjene deviznih tečajeva pod utjecajem monetarnih vlasti. Mi govorimo politici HNB-a, zar ne?

Quote:
The Whale kaže:
Dakle, za svako 1% povećanje volatilnosti, izvoz se smanjuje za dva posto.
Što hoćeš reći, da je povećanje volatilnosti tečaja (a to znači i + i -) dovodi do smanjenja izvoza za 2%? Znači i da kuna devalvira/deprecira izvoz bi se smanjio? Are you serious ili sam nešto propustio?
__________________
"Ovo je mišljenje, a ne savje(s)t" ®Zaf
G. House is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.05.2008., 14:26   #24
Ukoliko do deprecijacije dođe, najebat će po običaju obični puk... Vladajući će i dalje krasti... Tajkuni će imat nešto od proizvodnje i tak...

Sve cijene će porasti - najbitnije od tih su naravno anuiteti - oštrica nad vratom većinbe Hrvata...

A... umirovljenici će pomrijet od gladi u bijedi, jer je deprecijacija izvrstan način da se uštedi na penzijama.

A... sve male plaće će i dalje ostati male - veće će se povečati (imam sreću biti u traženom sektoru, pa se svrstavam u ove druge, ali puno meni dragih ljudi će nagrabusit).

A... ništa pametno se nije napravilo.



Umjesto toga - treba uvesti vladavinu prava i zdravu klimu za poslovanje... zaustaviti propadanje obrazovnog sustava koji je dugo vremena proizvodio svjetski uspješne ljude, a sad će bolognese...
Povećati apsolutno sve kamate i izbiti iz naših glupih glavica da se može živjeti na tuđoj lovi... usmjeriti ljude malo prema radu, a ne braniteljskim mirovinama itd.


Ima tu puno toga, najlakše je Rohatinskom napraviti prodajni nalog za devize...
Ebach Veley is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.05.2008., 14:48   #25
Quote:
G. House kaže: Pogledaj post
Što hoćeš reći, da je povećanje volatilnosti tečaja (a to znači i + i -) dovodi do smanjenja izvoza za 2%? Znači i da kuna devalvira/deprecira izvoz bi se smanjio? Are you serious ili sam nešto propustio?
Da, ozbiljna sam. Nesigurnost u buduću vrijednost tečaja smanjuje izvoz jer se izvoznici teško hedgeiraju(osiguravaju) protiv valutnog rizika. Svejedno je jeli aprecijacija ili deprecijacija u pitanju - dovoljno je da se tečaj promjeni i da se izvoz smanji,jer su izvoznici risk-averse(neskloni riziku).
The Whale is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.05.2008., 14:51   #26
Quote:
The Whale kaže: Pogledaj post
Upravo tako. Micanje u BILOKOJEM smjeru je štetno za izvoz.
Teoretski i kvantitativno je možda tako, ali imamo vrlo svježe podatke iz prakse od prije samo par godina, koji govore dijametralno suprotno. Shadow je nešto pisao o tome. No, mi ćemo valjda po staroj univerzitetskoj maksimi "Ako se teorija i praksa razlikuju, zanemari praksu"


Quote:
Tebi je valjda jasno da HNB ne odgovara niti jednoj vladi, niti vlada može deprecirati kunu. HNB odogovara sam sebi i nikome drugome i primarni cilj je držanje inflacije na prihvatljivoj razini. Leave politics out of this. To na kojoj razini će biti tečaj/inflacija nije politička odluka, već odluka struke.
Daj me nemoj zezati, zadnji put kad sam provjeravao guvernera HNBa bira Sabor. Jasno je da politika itekako ima utjecaja. Bilo je i prijedloga guvernera koji su u svojim planovima imali rušenje tečaja kune, pa su u Saboru bili ismijani.

Quote:
Nije problem u kreditiranju kao takvome, nego u kreditiranju potrošnje. A to je zato jer Hrvati žele trošiti i trošiti i trošiti. Na uvoz. Tu dolazi do izražaja nešto što se zove Marshall-Lernerov uvjet. Naime, on kaže da je preduvjet da deprecijacija ima pozitivan efekt na bilancu plaćanja jest to da zboj cjenovne elastičnosti uvoza i izvoza bude veća od jedan. Drugim riječima, i uvoz i izvoz moraju biti osjetljivi na cijene. To u Hrvatskoj nije slučaj, i dakako, deprecijacija ne poboljšava platnu bilancu.
Naravno, samo Hrvati sami kao takvi će se educirati za možda 50 godina, evo na podforumu Nogomet lik priča kako ima 4.000 kn plaću, od koje plaća kredit na kuću i auto. I šta ti njemu možeš objasnit? Da li kompletna Hrvatska kao država sa svojim gospodarstvom mora biti talac takvih financijskih genijalaca? Jel ti jasno da ako se nešto ne promjeni, takvih će biti sve više? Financijsku inteligenciju ljudi nećeš naći u formulama.

Quote:
Ti bi se bunio protiv slobodnog tržišta? I zaboravljaš da veliki dio kolača na deviznom tržištu imaju i institucionalni investitori. A što je s prilivom eura za vrijeme turističke sezone?
Turizam će vremenom imati sve manji utjecaj, mislim da on sada čini oko 17% BDPa, ali mu je tendencija pada. Samo od turizma Hrvatska ne može, niti će moći živjeti. Moramo raditi na ostalim granama gospodarstva, jer imamo tu sreću da živimo na politički vrlo interesantnom području i da svako malo turistička sezona može propasti zbog divljanja u susjedstvu. Pa nije 1999. bila tako davno, tada smo imali gospodarski "rast"od -1,9%. Nama smanjivanje negativne trgovinske bilance mora biti prioritet, pa i na potencijalnu štetu turizma.
__________________
Jedni grade vlade da se lakše krade, drugi biljke sade, a treći ih vade.
banderas is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.05.2008., 15:07   #27
Quote:
The Whale kaže: Pogledaj post
Da, ozbiljna sam. Nesigurnost u buduću vrijednost tečaja smanjuje izvoz jer se izvoznici teško hedgeiraju(osiguravaju) protiv valutnog rizika. Svejedno je jeli aprecijacija ili deprecijacija u pitanju - dovoljno je da se tečaj promjeni i da se izvoz smanji,jer su izvoznici risk-averse(neskloni riziku).
Baš bi volio čuti da isto izložiš mom direktoru.
Pa čovjek bi bio presretan da je kuna na 9,00-10,00!
Odmah bi bilo
__________________
No Pasarán!

Drastične situacije, zahtijevaju drastične mjere!
freelancer is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.05.2008., 15:14   #28
Quote:
freelancer kaže: Pogledaj post
Baš bi volio čuti da isto izložiš mom direktoru.
Pa čovjek bi bio presretan da je kuna na 9,00-10,00!
Odmah bi bilo
Ma ajde ti HNB-vci se drže ko pijani plota svojih formula i jednadžbi i ne vide stvarnost i realnost koja je porazna.

Naravno da bi bio presretan, tko zna možda ja danas ne bi niti radio u uvozničkoj tvrtki da je kuna otišla na te razine.

Najlakše je kao noj zabiti glavu u pljesak i pisati o formulama, a država tone. već sam napisao HNB, Vlada i njihove formule su izgubile kredibilitet, zato što vidimo rezultate tih formula.
Sh@dow is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.05.2008., 15:20   #29
Ma pusti, ponekad mi se zaista čini da neki naši ljudi na ekonomskom faksu žive u nekom paralelnom svemiru. Kao kad je Jurčić prije izbora govorio kako će od poreza na kapitalnu dobit u proračun uliti 300 milijuna kuna i pokazivao tangente na grafovima koje to dokazuju, a uopće nije obratio pažnju koliko novaca je prikupio samo 4 godine prije kad je on bio ministar gospodarstva i kad je uveo famozni porez na dividendu.

Nek mi netko pokaže znanstveni rad s hrpom grafova u koje je uključena osoba koja ima 2.600 kn plaću i koja je kupila auto na kredit od 5 godina za koji je mjesečna rata 1.600 kn, hoću da mi pokažu formulu u kojoj je to prikazano, jer takve primjere osobno poznajem. Ili ovog koji od 4000 kn plaće na kredit kupi kuću i auto, a ima još i djecu.
__________________
Jedni grade vlade da se lakše krade, drugi biljke sade, a treći ih vade.
banderas is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.05.2008., 15:32   #30
Zanimljivo kako je izvoz Njemačke pao u prošlom mjesecu i kako se trgovinski višak smanjio. Kao razlog navode visoku cijenu eura.

Kina je ponovno danas intervenirala na deviznom tržištu i srušila vrijednost juana na 7 CNY za 1 $. Kao razlog navode posustajanje izvoza.

HNB nastavlja s dosadašnjom monetarnom politikom

http://www.poslovni.hr/79021.aspx

Ovo mi je zanimljivo;

Hrvatska narodna banka nema realnu alternativu i zato će nastaviti s vođenjem dosadašnjeg tipa monetarne politike dokle god to bude potrebno i moguće, pri čemu će pozorno pratiti zbivanja u svijetu i po potrebi prilagođavati intenzitet pojedinih mjera...

Ova riječ moguće mi je jako dobra. Bravo za guvernera!

Ovo mi je isto tako zanimljivo:

Drugo, visoka razina cijena energenata, poljoprivrednih proizvoda i nekih drugih sirovina na svjetskom tržištu povećava izdatke za uvoz što ostavlja relativno mali prostor za smanjenje deficita platne bilance koji je u 2007. iznosio 3,2 milijarde eura, odnosno 8,7 posto BDP-a. Kao treći aspekt izdvojio je vanjsko zaduženje, činjenicu da u 2008. godini dospijeva na naplatu glavnica inozemnog duga od 7 milijardi eura i još 1,4 milijarde eura kamata, pa se ukupne potrebe za inozemnim kreditima procjenjuju na oko 10,7 milijardi eura. "Upravo na tom području prijeti i potencijalno najveća opasnost ako bi se financijska kriza u svijetu značajnije odrazila na uvjete kreditiranja, odnosno u ekstremnom slučaju na neto povlačenje kapitala iz zemlje", upozorio je Rohatinski...

To se događa kada prospavaš zadnjih 15 godina i kada se ravnaš po formulama i maštanjima.
Sh@dow is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.05.2008., 16:22   #31
Quote:
The Whale kaže: Pogledaj post
Da, ozbiljna sam. Nesigurnost u buduću vrijednost tečaja smanjuje izvoz jer se izvoznici teško hedgeiraju(osiguravaju) protiv valutnog rizika. Svejedno je jeli aprecijacija ili deprecijacija u pitanju - dovoljno je da se tečaj promjeni i da se izvoz smanji,jer su izvoznici risk-averse(neskloni riziku).
Come on! Pa barem ti kao makroekonomistica ne bi smjela ovo tvrditi!

I mislim da nitko ovdje nije spominjao visoku volatilnost tečaja kao soluciju, već bi, IMO, bila dobra konstantna kontrolirana devalvacija od nekih 5% na godišnjoj razini. Jedino takvo smanjivanje precijenjenosti kune bi po meni došlo u obzir..

A ti si skroz protiv bilo kakve devalvacije/deprecijacije kune? Jesam dobro pohvatao?
__________________
"Ovo je mišljenje, a ne savje(s)t" ®Zaf
G. House is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.05.2008., 17:00   #32
Ne, ona je protiv deprecijacije i protiv aprecijacije jer i jedno i drugo djeluju negativno na izvoz, čak i jednako negativno
Imaš znanstveni članak o tome, pogledaj, dobio je Hanžekovićevu nagradu...

E ako je to istina, jadan Marijan Hanžeković, u grobu bi se okretao da zna kakvi radovi su nagrađeni nagradom s njegovim imenom
__________________
Jedni grade vlade da se lakše krade, drugi biljke sade, a treći ih vade.
banderas is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.05.2008., 07:05   #33
Quote:
banderas kaže: Pogledaj post
Vjerujem da mislite na deprecijaciju kune, a ne na devalvaciju.

A to da nitko to nije napravio nema veze s istinom, najsvježiji primjer vam je SAD koji to radi već 2 godine.
nemoš uspoređivati ameriku i hrvatsku. različitog su reda veličina, ono što vrijedi za velike države, ne vrijedi i male. amerika slabljenjenem dolara može popraviti vanjskotrgovinski deficit, hrvatska teško. u americi praktički za svaki uvezeni proizvod imaš domaći supstitut. pada uvoz japanskih auta, jer su domaći jeftiniji( bilo toyotini domaći, bilo fordovi), pada uvoz njemačke mašinerije( doduše trgovinska bilanca sa njemačkom se zadnjih godina pogodila bez obzira na rast eura u odnosu na dolar, no navodim ovo samo kao primjer) , zamjenjuje je domaća. hrvatska domaćeg supstituta za masu stvari nema. hrvatska MORA uvoziti i mašineriju i automobile i hrpu drugih stvari koji su joj apsolutno potrebne. osim toga amerima izvoz raste, na čemu bi to hrvatski izvoz rastao?
primjer brodogradnje jednog od naših glavnih izvoznik sektora: ugovori su i tako potpisani odavno, brodogradilišta rade punom parom, nemogu prizvoditi više brodova, kako slabija kuna može povećati izvoz u ovom sektoru? hrvatska se brodogradnja u osnovi bazira na sklapanju inozemnih komponentni čija će cijena rasti. da hrvatska ima domaći čelik to bi bila druga priča. ( ako se dogovorimo da će devalvacija biti posljednji čavao u lijesu hrvatske brodogradnje, onda sam apsolutno za slabu kunu )

i tako je sa masom domaćih firmi pa i sa izvoznicima: u proizvodnji finalnog dobra značajnu stavku čine uvozni proizvodi koji bi devalviranom kunom bili veći.
obveze firmi su denominirane u eurima, slabljenjem kune bi se samo povećala, što bi se odrazilo i na poslovanje firme, pa i tog izvoznika.
o negativnom utjecaju na građane, njihov standard i potrošnju, zaduženost, na banke koje su krvotok gospodarstva da ne pričam. sve u svemu slabljenje kune bi izazvalo brojne štete, a koristi su, po meni prilično upitne.

btw. samo da još jednu stvar spomenem u vezi izvoza: Slovenija nije zemlja jeftine radne snage kao neke pa svejedno jedina njena tvornica automobila naštanca 200 000 renault twixa i clia od čega 97% izveze - 1.2 milijarde eura. u slovenskom izvozu sudjeluje sa 7.8%. Nažalost, Hrvatska takvih primjera nema.
Joe Tortura is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.05.2008., 08:27   #34
Quote:
Joe Tortura kaže: Pogledaj post
obveze firmi su denominirane u eurima
Mislim da u tome i jeli cijeli problem tj. zbog toga što je kod nas sve vezano za euro pozitivne strane deprecijacije kune nemaju učinka.
neno1966 is online now  
Odgovori s citatom
Old 09.05.2008., 09:51   #35
Ovakvo jednostrano gledanje problema tečaja kune po meni je vrlo smiješno. Zamislite da jednom doktoru kažete da srčanog bolesnika možete izliječiti samo antibioticima, a istovremeno da ne dirate njegove životne navike i niti ne pomišljate na eventualnu operaciju. Ista stvar je s devalvacijom ili deprecijacijom kune - ajmo i dati slabu kunu izvoznicima, a istovremeno nemojmo dirati javnu potrošnju i zaboravimo na restukturiranje firmi!

Država bi najviše pomogla kad bi u prvom redu brinula o svojoj potrošnji i samim time omogućila smanjivanje poreza koji itekako utječu na profitabilnost izvoza. Također izuzetna pomoć bi bila u raznim indirektnim potporama kroz dostupnost jeftinijeg kapitala, omogućavanje besplatnog ili jeftinijeg studiranja deficitarnog kadar, jačanjem gospodarske diplomacije itd. Na tim ispitima mi padamo i dokazujemo koliko smo nesposobni, a dokaz tome je propali Konzumov ulazak na tursko tržište. Da je kojim slučajem to uspijelo, siguran sam da bi 20% proizvoda na policama u startu moglo biti hrvatsko. I to na tržištu koje je ogromno sa mladim potrošačima i pozitivnim imidžom za Hrvatsku. Ali ne naša diplomacija gladi jaja i bitnije je ubrati neku lovicu ili izvoditi neke špijunske pizdarijice po Austriji!

Zadnje uređivanje Plazibat : 09.05.2008. at 10:12. Reason: dodatak
Plazibat is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.05.2008., 10:47   #36
Evo točka na i.

http://business.hr/Default2.aspx?Art...d-360473af47c8

Čak su niti sami izvoznici ne slažu s banderasom i co.


P.S. Zahvaljujem forumašici The Whale na volji i trudu uloženom u postanje na ovom forumu.
plimpi is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.05.2008., 11:54   #37
Plimpi, ja sam izvoznik, i to pravi za razliku od tih "izvoznika"

Jer ti "izvoznici" su to samo na papiru, imaju oni bruto veliki izvoz pa su kofol izvoznici, samo što im je uvoz još veći i naravno da im tečaj kune odgovara jer su oni u "bilanci" uvoznici a ne izvoznici. Pa, najveći hrvatski izvoznik je INA, ali nekako se izbjegava govoriti da je INA istovremeno i najveći uvoznik i to daleko veći nego izvoznik.
Koliko znam, u prvih 10 izvoznika, jedini pravi izvoznici, odnosno da im je izvoz veći od uvoza su Petrokemija i Pliva. Nisam čuo da se netko od takvih oglasio da je protiv slabljenja kune, naprotiv.
INU, hrpetinu brodogradilišta i slične koji trgovačku bilancu prema inozemstvu imaju negativnu se, po meni, ne bi trebalo smatrati izvoznicima

A to da je kasno za mijenjanje tečaja se slažem, isto tako se slažem da je to trebalo napraviti prije 10 godina. No, vrijeme ne možemo vratiti unazad, a pitanje je da li i dalje trebamo ostati na istom kursu.
__________________
Jedni grade vlade da se lakše krade, drugi biljke sade, a treći ih vade.
banderas is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.05.2008., 12:03   #38
devalvaciju tecaja kune moze zagovarati samo debil poput naseg predsjednika i oni koji su za njega glasali (dvaput)

evo sta kazu IZVOZNICI:

Izvoznici su odlučili prekinuti polemiku premijera i predsjednika države o tome bi li slabljenje tečaja kune pomoglo ili naštetilo gospodarstvu pa su sa svoje konvencije u četvrtak poručili - ne dirajte tečaj kune jer devalvacija donosi više zla nego koristi.
"Tečaj je izvoznicima prihvatljiv, a svaka promjena, pogotovo devalvacija, izazvala bi niz problema jer smo osjetljivi na uvoz, koji čini 30 posto udjela u svakom hrvatskom proizvodu, a 80 posto svih izvezenih i uvezenih roba realizirano je u eurima", istaknuo je predsjednik Udruge Hrvatski izvoznici Darinko Bago. Naveo je da na slabljenju tečaja kune mogu zaraditi samo oni koji vrlo brzo okreću novac - banke, trgovci i uvoznici - te da je o tome trebalo razgovarati prije deset godina, a ne sada kada bi, s obzirom na našu povezanost s eurom i činjenicu da su krediti poduzetnika i građana vezani deviznom klauzulom, to dovelo do destabilizacije.

"To neki ljudi ili ne razumiju ili ne žele znati“, poručio je Bago zagovornicima slabljenja tečaja kune, među kojima je i predsjednik Mesić. U hrvatskom izvozu stvari se, prema Baginim podacima, načelno kreću nabolje jer se u odnosu na 2004. broj poduzeća izvoznika udvostručio i dosegnuo 10.000, od kojih je 6000 pretežitih izvoznika. Ukupni izvoz roba i usluga dosegnuo je 67 milijardi kuna u 2007., ali izvoznicima je poslovanje otežano zbog poskupljenja ulaznih troškova. "Trebaju nam konkretne mjere kao što su pristupačnija cijena kapitala, stvarna, a ne deklaratorna uloga banaka i povećanje horizontalnih potpora“, rekao je Bago.

http://business.hr/Default2.aspx?Art...d-360473af47c8
__________________
istina o EU
neobanned is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.05.2008., 12:05   #39
devalvacija bi znacila samo jos jedan krug sisanja Hrvata.. prvo smo se obogatili uvozom (ti zagovornici), pa bi sada na brzaka osiromasili gradjanstvo recimo jedno 30ak%, s eurima sve pokupovali i onda krenuli izvoziti s ultra jeftinom radnom snagom tzv. duznickim robovima..
__________________
istina o EU
neobanned is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.05.2008., 12:40   #40
Nije mi jasno zbog čega naši vrli izvoznici misle da je tečaj kune jedini primjenjljivi faktor koji može utjecati na veličinu izvoza!? I zbog čega misle da bi smanjenje vrijednosti kune u odnosu na euro (i ostale valute) dovelo do smanjena cijena njihovih proizvoda u inozemstvu (i samim tim povećanje izvoza)?!!!

Ako znaju (a trebali bi znati) da smo mi pretežno uvozna zemlja (dakle više uvozimo nego što izvozimo), da cijene energenata ovise i o tečaju eura, da nemamo domaće supstitute za veliki broj proizvoda, da su manje više svi krediti vezani valutnom klauzulom uz tečaj eura, da se (prema gore navedenom) u strukturi cijene njihovih proizvoda u znatnoj mjeri nalazi i cijena poluproizvoda koji direktno ili indirektno ovise o uvozu, onda bi im trebalo biti kristalno jasno da pad vrijednosti kune u konačnici ne bi doveo do bitnijeg smanjenja cijena na stranom tržištu, niti do značajnijeg povećanja izvoza. A povrh svega bi u državi imali veliki broj osiromašenih i prezaduženih ljudi, koji bi predstavljali pravu bombu za socijalne nemire, da ne spominjem i gore stvari.
Martin is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 11:31.