Natrag   Forum.hr > Društvo > Povijest

Povijest Politička, društvena, kulturna, univerzalna povijest.
Podforumi: Vojna povijest i tehnologija, Domovinski rat

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 17.11.2006., 14:16   #61
Barisica ima i u Livanjskom kraju,tocnije u selu Donji Rujani i jos par drugih sela,od Barisica su se odvojili davno danasnja prezimena Jurisic i Djapic.
Spitamo Zarathusztra is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.11.2006., 00:20   #62
evo nesto o Hrvatima BARISICIMA!

+++++++

BARIŠIĆI

Danas na duvanjskom području Barišići žive u Šujici i Galečiću (ukupno 37 obitelji, 310 osoba).

Najprije o najstarijim spomenirna Barišića, koje s današnjim duvanjskim pripadnicima tog roda veže samo patronimsko prezime nastalo od hipokoristika Bariša vlastitog imena Bartolomej, što znači "Tomayev sin".

U Kotišini pokraj Makarske 1613. godine dužnost knezova obavljaju Šimun i Andrijaš Barišić. U to je vrijeme gvardijan franjevačkog samostana u Makarskoj fra Ivan Barišić, a istu će dužnost 1622 - 1623. godine obnašati fra Pavo Barišić. Fra Karlo je Jurišić utvrdio ovim Barišićima Kotišinu kao zavičaj. U torne se mjestu Makarskog primorja 1645. godine spominje "Jure Barišić koji s nekim Markom Petrovićem ostavlja franjevcima u Zaostrogu vinograd zvani Dolac, pod Burića kućom u Drveniku."1

U vrijeme Kandijskog rata (1645-1669) u istaknute borce protiv Turaka fra Andrija Kačić Miošić ubraja i "Petra Barišića, od starine roda Jeličića, barjaktara Rade Miletića." 2 Njegovi su potomci današnji Barišići u Vrgorskoj krajini, te u donjem toku Neretve oko Metkovića, gdje prvi spomeni o njima datiraju iz 1747. godine.

U Imotskoj se krajini prvi Barišić spominje "2. listopada 1665. godine kad ubi hajdučki harambaša Mate Barišić Zulfikar agu ispod Imotskog."3

Prvi pisani spomen Barišića u Hercegovini datiran je 3. srpnja 1735. godine, kada se u sklopu svog pastirskog pohoda staroj Duvanjskoj biskupiji makarski biskup Stipan Blašković "sa svećenicima uputi prema Vinjanima (selo pokraj Posušja-op.A.I.) koji se nalaze u Turskoj i stigavši do kuće Grge Barišića, sjaha s konja i poče sa svojim pomoćnicima ispovijedati kroz gotovo četiri sata."4

Dakako, s druge strane granice između Turske i Venecije postoji i selo Vinjani pokraj Imotskog, oslobođeno od Turaka kad i cijela Imotska krajina 1717. godine. U njima Barišićirna kao doseljenicima iz turske Hercegovine mletačke vlasti 1785. godine dodjeljuje zemljište: 5-člana obitelj Ivana Barišića dobiva u predjelu Podi kuću i 11 kanapa zemlje, a u Vinjanima je zemlja dodijeljena 7 -članoj obitelji Ante Barišića. "Čini se da su Barišići u Vinjanima živjeli i ranije: iste (1725. godine - op. A. J.) mletačke vlasti dodjeljuju zemljište zvano Barišića groblje (Baresich grebie) u Vinjanima nekom Šimi Pipuniću, pa po nazivu tog groblja zaključujem da su Barišići mogli biti naseljeni u Vinjanima i prije ustanovljavanja mletačkog katastra 1725. godine, jer su imali i svoje groblje u Vinjanima." 5 Danas Barišića nema u Imotskoj krajini.

Ali ih ima, gdje ih je bilo najviše u popisu bosansko hercegovačkih Hrvata katolika 1741/42. godine, kada je biskup fra Pavo Dragićević zabilježio u Vinjanima pokraj Posušja 5 obitelji Barišića s ukupno 60 članova, zatim u Zvirićima pokraj Ljubuškog (2, 13), u Studencima pokraj Ljubuškog (1, 9), te u livanjskim selima spojena imena Potočani-Zagoričani (1, 13).

I biskup fra Marijan Bogdanović 1768. godine zatiče u Vinjanima 5 obitelji Barišića s 48 čeljadi, te u Viru pokraj Posušja, Rakitnu i Studencima pokraj Ljubuškog po jednu obitelj s ukupno 26 članova.

Na duvanjsko-livanjskom području 1768. godine Barišići žive: u Eminovićima (tadašnji naziv za Eminovo Selo) 13-člana obitelj Mate Barišića, u Vučićima (današnje Prisoje i Golinjevo) 3-člana obitelj Marka Barišića i u Grgurićima 8-člano domaćinstvo Jakova Barišića.

U Zloselima na kupreškoj visoravni glavar 18-člane obitelji Barišića, zabilježen 1768. godine je Mate Barišić. Današnji kupreški Barišići iz Rastičeva, Suhove, Bilog Potoka, Juriča i Olova "doselili su iz Posušja. Njihov je djed odlazio u Posušje i na konjima gonio pšenicu, koju su mu davali Galići, što su ostali na njihovoj zemlji, dok to nije zabranio ljubuški kapetan. Za Barišiće iz Olova K. Draganović kaže da su doselili iz livanjskog kraja "ispod Grede". Doselio im se pradjed Jozo, koji je umro pred I. svjetski rat u 93. godini." 6

I šujički Barišići su također porijeklom iz Vinjana Posuških. Čini se da su se jedno vrijeme zadržali u Eminovu Selu, ali nije isključeno da su neke obitelji doselile i iz Cetinske krajine, kao što je to slučaj s današnjim Barišićima u livanjskim selima, Suhači i Gornjim Rujanima, čiji su preci doselili iz sela Zasioka pokraj Sinja. Za njih je vezana i jedna zanimljivost: "Nakon mletačkog osvajanja Sinja, prilikom dodjeljivanja zemljišta doseljenim porodicama koje su izbjegle s turskog teritorija, zabilježeno je da se među Turcima koji su ostali u Cetini i poslije osvajanja Sinja nalazio i izvjesni Mate Barišić, koji se pokrstio i dobio oko 100 kanapa zemlje, što ju je kao Turčin obrađivao u Jasenskom. 7 Pošto su livanjski Barišići podrijetlom baš iz Zasioka pokraj Sinja, onda je moguće da im je Mate daleki predak.

Zanimljivo je da u Donjem Vukovsku postoji nekoliko obitelji Barišića pravoslavne vjeroispovijesti, što je posve neočekivano, jer Bariša nije pravoslavno ime, pa bi u svakom slučaju trebalo ispitati jesu li u kakvom srodstvu s Barišićima katoličke vjere.

1 K. Jurišić, Katolička crkva na biokovsko-neretvanskom području u doba turske vladavine, Zagreb 1972.,
str. 157.
2 A. Kačić Miošić, Razgovor ugodni naroda slovinskog, Zagreb 1889., str. 151.
3 A. Ujevič, Irnotska krajina, Imotski 1991., str. 121.
4 Zbornik radova u povodu tisuću godina Trebinjske biskupije, Sarajevo 1988., str. 149.
5 V. Palavestra, Porijeklo stanovništva Rakitna, Sarajevo 1981., str. 58.
6 M. Džaja-K. Draganović, s kupreške visoravni, Baško Polje-Zagreb, 1994., str. 416.

+++++++
pajdo06 is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.11.2006., 00:49   #63
Quote:
pajdo06 kaže:
evo nesto o Hrvatima BARISICIMA!

+++++++

BARIŠIĆI

Danas na duvanjskom području Barišići žive u Šujici i Galečiću (ukupno 37 obitelji, 310 osoba).

Najprije o najstarijim spomenirna Barišića, koje s današnjim duvanjskim pripadnicima tog roda veže samo patronimsko prezime nastalo od hipokoristika Bariša vlastitog imena Bartolomej, što znači "Tomayev sin".

U Kotišini pokraj Makarske 1613. godine dužnost knezova obavljaju Šimun i Andrijaš Barišić. U to je vrijeme gvardijan franjevačkog samostana u Makarskoj fra Ivan Barišić, a istu će dužnost 1622 - 1623. godine obnašati fra Pavo Barišić. Fra Karlo je Jurišić utvrdio ovim Barišićima Kotišinu kao zavičaj. U torne se mjestu Makarskog primorja 1645. godine spominje "Jure Barišić koji s nekim Markom Petrovićem ostavlja franjevcima u Zaostrogu vinograd zvani Dolac, pod Burića kućom u Drveniku."1

U vrijeme Kandijskog rata (1645-1669) u istaknute borce protiv Turaka fra Andrija Kačić Miošić ubraja i "Petra Barišića, od starine roda Jeličića, barjaktara Rade Miletića." 2 Njegovi su potomci današnji Barišići u Vrgorskoj krajini, te u donjem toku Neretve oko Metkovića, gdje prvi spomeni o njima datiraju iz 1747. godine.

U Imotskoj se krajini prvi Barišić spominje "2. listopada 1665. godine kad ubi hajdučki harambaša Mate Barišić Zulfikar agu ispod Imotskog."3

Prvi pisani spomen Barišića u Hercegovini datiran je 3. srpnja 1735. godine, kada se u sklopu svog pastirskog pohoda staroj Duvanjskoj biskupiji makarski biskup Stipan Blašković "sa svećenicima uputi prema Vinjanima (selo pokraj Posušja-op.A.I.) koji se nalaze u Turskoj i stigavši do kuće Grge Barišića, sjaha s konja i poče sa svojim pomoćnicima ispovijedati kroz gotovo četiri sata."4

Dakako, s druge strane granice između Turske i Venecije postoji i selo Vinjani pokraj Imotskog, oslobođeno od Turaka kad i cijela Imotska krajina 1717. godine. U njima Barišićirna kao doseljenicima iz turske Hercegovine mletačke vlasti 1785. godine dodjeljuje zemljište: 5-člana obitelj Ivana Barišića dobiva u predjelu Podi kuću i 11 kanapa zemlje, a u Vinjanima je zemlja dodijeljena 7 -članoj obitelji Ante Barišića. "Čini se da su Barišići u Vinjanima živjeli i ranije: iste (1725. godine - op. A. J.) mletačke vlasti dodjeljuju zemljište zvano Barišića groblje (Baresich grebie) u Vinjanima nekom Šimi Pipuniću, pa po nazivu tog groblja zaključujem da su Barišići mogli biti naseljeni u Vinjanima i prije ustanovljavanja mletačkog katastra 1725. godine, jer su imali i svoje groblje u Vinjanima." 5 Danas Barišića nema u Imotskoj krajini.

Ali ih ima, gdje ih je bilo najviše u popisu bosansko hercegovačkih Hrvata katolika 1741/42. godine, kada je biskup fra Pavo Dragićević zabilježio u Vinjanima pokraj Posušja 5 obitelji Barišića s ukupno 60 članova, zatim u Zvirićima pokraj Ljubuškog (2, 13), u Studencima pokraj Ljubuškog (1, 9), te u livanjskim selima spojena imena Potočani-Zagoričani (1, 13).

I biskup fra Marijan Bogdanović 1768. godine zatiče u Vinjanima 5 obitelji Barišića s 48 čeljadi, te u Viru pokraj Posušja, Rakitnu i Studencima pokraj Ljubuškog po jednu obitelj s ukupno 26 članova.

Na duvanjsko-livanjskom području 1768. godine Barišići žive: u Eminovićima (tadašnji naziv za Eminovo Selo) 13-člana obitelj Mate Barišića, u Vučićima (današnje Prisoje i Golinjevo) 3-člana obitelj Marka Barišića i u Grgurićima 8-člano domaćinstvo Jakova Barišića.

U Zloselima na kupreškoj visoravni glavar 18-člane obitelji Barišića, zabilježen 1768. godine je Mate Barišić. Današnji kupreški Barišići iz Rastičeva, Suhove, Bilog Potoka, Juriča i Olova "doselili su iz Posušja. Njihov je djed odlazio u Posušje i na konjima gonio pšenicu, koju su mu davali Galići, što su ostali na njihovoj zemlji, dok to nije zabranio ljubuški kapetan. Za Barišiće iz Olova K. Draganović kaže da su doselili iz livanjskog kraja "ispod Grede". Doselio im se pradjed Jozo, koji je umro pred I. svjetski rat u 93. godini." 6

I šujički Barišići su također porijeklom iz Vinjana Posuških. Čini se da su se jedno vrijeme zadržali u Eminovu Selu, ali nije isključeno da su neke obitelji doselile i iz Cetinske krajine, kao što je to slučaj s današnjim Barišićima u livanjskim selima, Suhači i Gornjim Rujanima, čiji su preci doselili iz sela Zasioka pokraj Sinja. Za njih je vezana i jedna zanimljivost: "Nakon mletačkog osvajanja Sinja, prilikom dodjeljivanja zemljišta doseljenim porodicama koje su izbjegle s turskog teritorija, zabilježeno je da se među Turcima koji su ostali u Cetini i poslije osvajanja Sinja nalazio i izvjesni Mate Barišić, koji se pokrstio i dobio oko 100 kanapa zemlje, što ju je kao Turčin obrađivao u Jasenskom. 7 Pošto su livanjski Barišići podrijetlom baš iz Zasioka pokraj Sinja, onda je moguće da im je Mate daleki predak.

Zanimljivo je da u Donjem Vukovsku postoji nekoliko obitelji Barišića pravoslavne vjeroispovijesti, što je posve neočekivano, jer Bariša nije pravoslavno ime, pa bi u svakom slučaju trebalo ispitati jesu li u kakvom srodstvu s Barišićima katoličke vjere.

1 K. Jurišić, Katolička crkva na biokovsko-neretvanskom području u doba turske vladavine, Zagreb 1972.,
str. 157.
2 A. Kačić Miošić, Razgovor ugodni naroda slovinskog, Zagreb 1889., str. 151.
3 A. Ujevič, Irnotska krajina, Imotski 1991., str. 121.
4 Zbornik radova u povodu tisuću godina Trebinjske biskupije, Sarajevo 1988., str. 149.
5 V. Palavestra, Porijeklo stanovništva Rakitna, Sarajevo 1981., str. 58.
6 M. Džaja-K. Draganović, s kupreške visoravni, Baško Polje-Zagreb, 1994., str. 416.

+++++++
hvala ti pajdo
pomogao si mi puno.znaš li možda nešto o barišićima kod dervente (komarica)
kada se prvi put spominju itd?
moji su otamo, ali su vjerojatno došli iz dalmacije ili hercegovine kao i većina posavaca..
Sovjetski_Zeko is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.11.2006., 00:56   #64
neznam mestre,a i ovo je vise nego sto se moze i jedno drugo Hrvatsko ime/prezime o svome rodoslovu pohvalit...pa jos i casno..
pajdo06 is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.11.2006., 01:00   #65
Quote:
pajdo06 kaže:
neznam mestre,a i ovo je vise nego sto se moze i jedno drugo Hrvatsko ime/prezime o svome rodoslovu pohvalit...pa jos i casno..
Eh...
vjerojatno moji potječu od nekih od tih barišića..e, reci mi samo nešto; u komarici na našoj zemlji ima jedna ogromna bara i tamo je vec jaako dugo..je li moglo moje prezime nastati od toga mozda???
ili je moralo biti barić baš?
je li itko pazio na to kako si ljudi daju prezimena uopće
Sovjetski_Zeko is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.11.2006., 01:11   #66
Quote:
Sovjetski_Zeko kaže:
Eh...
vjerojatno moji potječu od nekih od tih barišića..e, reci mi samo nešto; u komarici na našoj zemlji ima jedna ogromna bara i tamo je vec jaako dugo..je li moglo moje prezime nastati od toga mozda???
ili je moralo biti barić baš?
je li itko pazio na to kako si ljudi daju prezimena uopće
+++++
da si malo bolje procita gornji tekst,nasao bi ovu "malu sitnicu"..

samo patronimsko prezime nastalo od hipokoristika Bariša vlastitog imena Bartolomej, što znači "Tomayev sin".
pajdo06 is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.11.2006., 01:13   #67
Quote:
pajdo06 kaže:
+++++
da si malo bolje procita gornji tekst,nasao bi ovu "malu sitnicu"..

samo patronimsko prezime nastalo od hipokoristika Bariša vlastitog imena Bartolomej, što znači "Tomayev sin".
hvala
Sovjetski_Zeko is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.06.2007., 19:02   #68
Quote:
Sovjetski_Zeko kaže: Pogledaj post
Jel zna netko tko se razumije u heraldiku(grboslovlje) smije li naprimjer obitelj Barisic imati svoj grb, a neka druga loza obitelji Barisic drugi grb??
Smije. Heraldika se ne bavi određivanjem tko ima pravo na grb, niti je to smisleno, jer je to svačije pravo. To da heraldika posjeduje štatijaznam kakve pravilnike i odrednice o tome tko ima "pravo" na grb je popkulturalni i potpuno krivi pogled na tu znanost. Ona se bavi fenomenološkim proučavanjem onih grbova koji su bili korišteni, a ne ulazi u razloge zašto ih je netko koristio, te je li na to imao neko "pravo".

Osnovna svrha grbova u polupismenom društvu i jest da služe kao raspoznatljivi grafički znak nekoga -- obrta, ceha, krčme, obitelji, velikaša, slobodnog kraljevskog grada, kralja, viteškog ili crkvenog reda, biskupije, crkvenog velikodostojnika itd.

Ja mogu napraviti svoj osobni grb. Tako zapravo grbovi i nastaju. Razlog zašto se grbovi smatraju "obiteljskim" je zato što onda sin prihvati grb oca ne zato što je tako "red" i pravilo nego zato što se želi osloniti na prepoznatljivost očeva grba, ako ona postoji.

Dugom praksom u vrijeme kad su grbovi bili vrlo česti i bitni - kasni srednji vijek, nastala su neka običajna pravila o tome kako bi trebalo (opet -- ukoliko se želi) spajati grbove kada se ženi dvoje jednakovrijednih vlastelina, kako bi trebalo spajati grbove kada jedna zemlja ulazi u personalnu uniju s drugom, a kako kada jedna zemlja pokori drugu itd.

Ali pravila o tome tko i zašto izrađuje svoj grb zapravo nema. Ukoliko izradiš grb "po heraldičkim pravilima" to samo znači da će heraldika lakše opisati grb, jer su "heraldička pravila" pravila jednog vrlo specifičnog jezika kojim se grb opisuje. Tzv. blazona. To će istom značiti da, da živimo u srednjem vijeku, kada netko sazna blazon tvog grba (precizni opis heraldičkim jezikom) bez da je vidio grb, reproducirati po "uputstvima" iz blazona nešto vrlo vrlo slično tvom stvarnom grbu. Što može biti dosta bitno.
__________________
And there's another country, I've heard of long ago, Most dear to them that love her, most great to them that know;
We may not count her armies, we may not see her King; Her fortress is a faithful heart, her pride is suffering;
And soul by soul and silently her shining bounds increase, And her ways are ways of gentleness, and all her paths are peace.
GnothiSeauton is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.06.2007., 00:38   #69
Quote:
GnothiSeauton kaže: Pogledaj post
Smije.
...
Ali pravila o tome tko i zašto izrađuje svoj grb zapravo nema. Ukoliko izradiš grb "po heraldičkim pravilima" to samo znači da će heraldika lakše opisati grb, jer su "heraldička pravila" pravila jednog vrlo specifičnog jezika kojim se grb opisuje. Tzv. blazona.
malo si fulao... plemićkoj obitelji je grb dodjeljivao vladar... nije ga mogao bilo tko izrađivati i dodjeliti sam sebi... postoje jasna pravila oko toga.... otiđi malo do hrvatskog državnog arhiva na heraldičku radionicu.... mislim, vjerojatno znaš što je grbovnica? i znaš tko ju izdaje - vladar... a njome je dvorska kancelarija jasno propisivala što se može naći na grbu pojedine plemićke obitelji - ti eventualno možeš predložiti neki simbol, no sve ostalo je na ekipi tamo...

a sad kad više nemamo kralja - malo teško....
__________________
bonislav: čovjek mnogo zna,ali njegovo izražavanje je takvo da sam uvjeren kako je dilecto iskompleksirani čovječuljak,i definitivno djevac.
dilecto_filio is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.06.2007., 01:18   #70
Quote:
dilecto_filio kaže: Pogledaj post
malo si fulao... plemićkoj obitelji je grb dodjeljivao vladar... nije ga mogao bilo tko izrađivati i dodjeliti sam sebi... postoje jasna pravila oko toga.... otiđi malo do hrvatskog državnog arhiva na heraldičku radionicu.... mislim, vjerojatno znaš što je grbovnica? i znaš tko ju izdaje - vladar... a njome je dvorska kancelarija jasno propisivala što se može naći na grbu pojedine plemićke obitelji - ti eventualno možeš predložiti neki simbol, no sve ostalo je na ekipi tamo...

a sad kad više nemamo kralja - malo teško....
Tako je.Hrvatske porodice su morale zaraditi grb kroz svoja djela.
Evo, recimo Barišići koji se spominju u ovoj temi nisu zaradili svoj grb zbog djela nego zbog podrijetla.Oni su potomci Kačića i kao takvi imaju pravo na plemenski grb Kačića.Svoj grb, koliko znam, nemaju.
Dux_Croatorum is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.06.2007., 01:39   #71
hm, nije se baš bilo tako jednostavno domoći plemstva samo na temelju podrijetla... kroz srednji i rani novi vijek se dogodilo nekoliko "revizija" posjeda i plemićkog statusa od strane vladara (npr. nakon provale tatara, imate lijep primjer babonića i isprave kojima im kralj potvrđuje posjede....) i to se evidentiralo... inače su takve revizije čitavog kraljevstva trajale po 20-tak godina... s vremenom i razvojem grbova, podaci iz tih "revizija" su bile iznimno bitne kako bi se dobilo pravo na grbovnicu... velika je frka bila tokom osmanskih prodora kada su privatni arhivi mnogih obitelji stradali te ove jednostavno nisu mogle dokazati da pripadaju plemstvu i samim time da imaju pravo na grb... rezultat - gubitak plemićkog statusa...

da ne pričamo da ni to ponekad nije bilo dovoljno.... npr. često bi se znalo dogoditi da ugledni plemić iz dubrovnika zbog trgovine na duže vrijeme ode, recimo u zadar... ako nije bilo posebnog ugovora između, u ovom slučaju, republike i komune, taj plemić u zadru nije mogao ostvariti svoja prava... do takvih situacija je dolazilo kako bi se izbjeglo muljanje lažnih plemića... bilo je u dubrovniku dosta slučajeva da su iz španjolske znali doći razni likovi i predstavljati se za plemiće... ma svašta...
__________________
bonislav: čovjek mnogo zna,ali njegovo izražavanje je takvo da sam uvjeren kako je dilecto iskompleksirani čovječuljak,i definitivno djevac.
dilecto_filio is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.06.2007., 03:08   #72
Quote:
Sovjetski_Zeko kaže: Pogledaj post
ovi cetnici na vrhu su ukrali prezime, a ovi dolje, tata im se zove nikola..eto ti primjer posrbljenja..
Nikola je grčko ime, nikad hrvatsko!

Νικόλαος - narod pobjeđuje
I.G.K. is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.06.2007., 03:19   #73
Quote:
pajdo06 kaže: Pogledaj post
+++++
da si malo bolje procita gornji tekst,nasao bi ovu "malu sitnicu"..

samo patronimsko prezime nastalo od hipokoristika Bariša vlastitog imena Bartolomej, što znači "Tomayev sin".
Bartolomej je sa aramejskog, ime se pominje u novom zavjetu. Bar-tolmai, dakle tolmajev sin, jedan od apostola (ne dvanaestorice nego kasnija ekipa).

Bilo tko se može prezivati Barišić, ne samo Hrvati. Smiješno je tvrditi da je neko pohrvaćen ili posrbljen. Takav politički identitet nije ni postojao do prije dva vijeka. Ako tvrdiš da si Srbin, onda si Srbin. Ako se smatraš džedajem, opet dobro. Ipak, o gomili ljudi u Hrvatskoj pakosnici šapću iza leđa da su srpskog podrijetla, a ako je neko određene fizionomije, ljudi kojima je nacionalna/etnička pripadnost najbitnija stvar u životu će ga uvijek smatrati Romom, koliko god ta neka osoba tvrdila da je Hrvat.

A ako su samo katolici pravi Hrvati, što ćemo sa nemalim brojem onih koji se smatraju Hrvatima, a ateisti su ili, otkud znam, budisti?
I.G.K. is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.06.2007., 16:06   #74
Farma japanskih prepelica Barisic Nikole iz novobeogradskog naselja Ledine – unosan posao

Vibilia Pregled 4330

Gajenje japanskih prepelica moze bili lep hobi ili zadovoljstvo, a moze preci i u unosan biznis. Nikola Barisic vec 10-ak godina svoje slobodno vreme provodi na farmi japanskih prepelica. Postao je snabdevac mnogih renomiranih preduzeca kao sto su "Merkator", "Rodic" i dr. Poceo je sa probnom serijom od 35 jednodnevnih prepelice rase "faraon" koje iskljucivo gaji i danas. Dalja proizvodnja odvijala se tako sto se samo od prodatih jaja i mesa usmeravao za kupovinu materijala za kaveze i povecanje kapaciteta. Vremnom je kupovao i inkubatore svih kapaciteta, od 100-3.000 komada prepelicijih jaja tako da je sadasnji kapacitet oko 8.000 komada u jednom turnusu. Meso prepelica je lako svarljivo, tako da se preporucuje deci u razvoju, starim osobama i rekonvalescentima. Prepelicija jaja su kao pomocno lekovito sredstvo uvedena u tretman u bolnicama Rusije, Poljske, Italije, Madjarske. Trenutna cena jedne uredjene prepelice, tezine oko 150 gr je oko 60 din. dok je cena prepelice pred nosenje jaja iznosi oko 150 din. Izgubivsi nagon za lezanje na jajima ova prepelica moze da snese oko 300 komada jaja godisnje. Prepelicama je potrebna sobna temperatura od 18-20°C. Treba izbegavati promaju i direktan uticaj suncevih zraka. Cena kaveza za 10 prepelica je oko 10-20 EUR. Na 1 m2 u zatvorenom objektu, moze se drzati oko 100 komada prepelica cija je dnevna potrosnja koncentrata hrane oko 30 gr po glavi. Prepelica pocinje da nosi jaja sa 40-45 dana starosti, inkubacija prepelicjeg jajeta traje 17 dana, u inkubator staje 100 komada kokosijih jaja, a 250 prepelicjih jaja. Sto se cene jaja tice, ona je trenutno od 4-5 din.
cho enter is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.06.2007., 18:53   #75
Auuu, Zeko, ovo su ozbiljne stvari. Mislim da bi mogli i preispitati tvoju domovnicu...
 
Odgovori s citatom
Old 18.06.2007., 20:53   #76
Quote:
I.G.K. kaže: Pogledaj post
Nikola je grčko ime, nikad hrvatsko!

Νικόλαος
- narod pobjeđuje
Nisam znao da ime Nikolaos ima to značenje.Uvijek sam mislio da je Nikola židovskog podrijetla isto kao i Josip, Ivan, itd.
Meni se bratić zove Nikolaos.
Njemu je stari iz Grčke
Ime Nikola su koristili i Hrvati i srbi.

Koliko ja znam, ime Bariša srbi nisu nikada koristili, a posebno ne u tako davnoj prošlosti.Bariša je bilo ime uglavnom iz Makarske i tih nekih dijelova Dalmacije, barem mi se čini da je tako.
Dux_Croatorum is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.06.2007., 20:54   #77
Quote:
cho enter kaže: Pogledaj post
Farma japanskih prepelica Barisic Nikole iz novobeogradskog naselja Ledine – unosan posao

Vibilia Pregled 4330

Gajenje japanskih prepelica moze bili lep hobi ili zadovoljstvo, a moze preci i u unosan biznis. Nikola Barisic vec 10-ak godina svoje slobodno vreme provodi na farmi japanskih prepelica. Postao je snabdevac mnogih renomiranih preduzeca kao sto su "Merkator", "Rodic" i dr. Poceo je sa probnom serijom od 35 jednodnevnih prepelice rase "faraon" koje iskljucivo gaji i danas. Dalja proizvodnja odvijala se tako sto se samo od prodatih jaja i mesa usmeravao za kupovinu materijala za kaveze i povecanje kapaciteta. Vremnom je kupovao i inkubatore svih kapaciteta, od 100-3.000 komada prepelicijih jaja tako da je sadasnji kapacitet oko 8.000 komada u jednom turnusu. Meso prepelica je lako svarljivo, tako da se preporucuje deci u razvoju, starim osobama i rekonvalescentima. Prepelicija jaja su kao pomocno lekovito sredstvo uvedena u tretman u bolnicama Rusije, Poljske, Italije, Madjarske. Trenutna cena jedne uredjene prepelice, tezine oko 150 gr je oko 60 din. dok je cena prepelice pred nosenje jaja iznosi oko 150 din. Izgubivsi nagon za lezanje na jajima ova prepelica moze da snese oko 300 komada jaja godisnje. Prepelicama je potrebna sobna temperatura od 18-20°C. Treba izbegavati promaju i direktan uticaj suncevih zraka. Cena kaveza za 10 prepelica je oko 10-20 EUR. Na 1 m2 u zatvorenom objektu, moze se drzati oko 100 komada prepelica cija je dnevna potrosnja koncentrata hrane oko 30 gr po glavi. Prepelica pocinje da nosi jaja sa 40-45 dana starosti, inkubacija prepelicjeg jajeta traje 17 dana, u inkubator staje 100 komada kokosijih jaja, a 250 prepelicjih jaja. Sto se cene jaja tice, ona je trenutno od 4-5 din.
Gdje ti nalaziš sve ovo?

Lol, japanske prepelice
Dux_Croatorum is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.06.2007., 23:31   #78
kolko vidim ludi ste ko struja
nateraste me da se uclanim na vas forum samo zbog ove teme!


PS-ja sam od onih "ćetnika"!
al samo da moj prezimenjak procita ovo!



Pozdrav svima!
 
Odgovori s citatom
Old 27.02.2008., 15:34   #79
Quote:
Sovjetski_Zeko kaže: Pogledaj post
Nisam znao gdje da ovo pitam, pa pitam ovdje.Znate li nesto o podrijetlu prezimena Barisic??Koliko ja znam, oni su nastali od Barise Kacica za vrijeme Petra Kresimira IV.Prije nekoliko godina mi je dosao letak u kojem su prodavali moj obiteljski grb (opisali su ga tocno kako izgleda) i napisali da se tada spominje moje prezime.Znate li nesto vise o tome i imate li mozda obiteljski grb Barisica?Moj je kod mojih rodjaka na Krku, a ja sam u ZG, pa ne mogu sad bas tamo...

E, da, i jos nesto....
Znate li ista o prezimenu Cale(Čale)?I značenje tog prezimena.Oni su iz Hercegovine, ali mi se to "le" cini cudno....
Zaboravio si Hrvate u Kotor Varošu.
osim49 is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.02.2008., 15:44   #80
Quote:
osim49 kaže: Pogledaj post
Zaboravio si Hrvate u Kotor Varošu.
Dal u Kotor Varoši ima netko od Čota. Hvala.
__________________
Alergican na bibliotekarsku prasinu..!
kokobill is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 22:37.