PTKM-R-A - Petrokemija d.d.

[nalet]

Evo sa posljednjim novcima kupio PTKM, odmah na početku prije rasta.

[zlatka]

Neobanned, koliko daleko stanuješ od Petrokemije? Ja nekih 500 m i nemoj mi pričati o zaštiti okoliša od strane Petrokemije. Ti ne vidiš stup otrovnog dima koji se širi cijelom okolicom, kada dođe do ispada postrojenja kiseline. Amonijak ponekad prekrije cijelu okolicu, istina sve manje. Činjenica je da je tvornica stara i trula. Istina je da ona drži cijelu Moslavinu, ja bih rado da je se možemo riješiti. Ali šta onda?

[rhino3]

MOGLO BI BITI KORISNO....

Europski dan poduzetnika
«Kutina je na stupnju razvoja kad mora utvrditi strateške odrednice daljnjeg dugoročnog razvoja neophodno temeljeno na načelima održivog razvoja.» istaknuo je gradonačelnik Kutine pozdravljajući sudionike 4. Europskog dana poduzetnika u Kutini. Tema ovogodišnjeg skupa koji je organiziran u 20-ak hrvatskih gradova je «Gradovi – centri izvrsnosti». «Kako bismo odabrali dobar smjer moramo imati konsenzus građana, politike, gospodarstva i civilnog društva. Kutina je grad tehnologije i spreman je odgovoriti svim izazovima koje nosi budućnost. Vjerujemo da će i usvajanje dobre prakse koje su predstavljene u Kutini za ovim okruglim stolom, te zaključci skupa doprinijeti razvoju našeg grada.» zaključio je gradonačelnik Kutine.

«Zadivljen sam entuzijazmom i mogućnostima Kutine, te posebno prirodnim resursima ovog kraja o kojima se vodi posebna briga. To su velike mogućnosti koje ćete, uvjerili ste me, dobro iskoristiti.», rekao je Charles White, glavni administrator Europske komisije za regionalni razvoj. Predstavio je program Europske unije LISBON kojim Europska unija nastoji smanjiti razlike između Europske unije i zemalja u regiji, te razviti nova partnerstva i jedinstvo. «Zato znatno investiramo u zemlje u regiji. Tako će na primjer u slijedećih 7 godina u Rumunjsku i Bugarsku Europska unija investirati više od 20 milijardi eura. U slijedećih 6 godina u Hrvatsku će Europska unija u razne projekte uložiti 590 milijuna eura. Razvoj je važan i zato nas veseli što je Kutina grad koji ulaže u znanje. Europska će unija u slijedećih 6 godina u istraživanja i razvoj uložiti 50 milijarda eura. To je neophodno kako bismo ostvarili željeni razvoj, a sve ove smjernice ugrađene su i u razvojnu politiku Kutine.», zaključio je glavni administrator Europske komisije.
O dobrim praksama u nastavku rada govorili su Boris Mesarić, predsjednik Uprave Petrokemije, Ivan Brkić direktor Selka, Rajko Ružička mladi kutinski poduzetnik, te psiholog Vladimir Gruden, Davor Fijember, pomoćnik direktora PBZ-a i Ozren Kubelka, predavač sa Veleučilišta Vern.
U zaključcima skupa istaknuto je kako «Gradovi kao najsloženije jedinice lokalne samouprave imaju i posebnu važnost u poticanju razvoja poduzetništva i gospodarskih aktivnosti. U vrijeme globalizacije gradovi imaju velike perspektive razvoja i postaju centri koji generiraju rast i razvoj. Zato gradovi moraju biti centri izvrsnosti koji imaju viziju i znanje kako vizije u složenim procesima pretvoriti u stvarnost.» Kako bi gradovi bili što učinkovitiji u ostvarivanju ovih ciljeva zatraženo je ubrzanje procesa decentralizacije i redefiniranje uloge i suradnje središnje državne vlasti, te redefiniciju nadležnosti gradova. Posebno je naglašeno kako razvoj država, regija i posebno gradova mora biti u skladu s načelima održivog razvoja i čuvanja okoliša.

Na kraju je zaključeno kako «Grad Kutina svoju viziju razvoja temelji na znanju kao primarnom potencijalu razvoju uz optimalno korištenje svog geoprometnog položaja i postojećih ljudskih i gospodarskih resursa. Kutina je industrijski grad i takav želi i ostati uz stalnu i sustavnu brigu o utjecaju industrije i drugih razvojnih i infrastrukturnih elemenata na okoliš i stanovništvo.

[freelancer]

http://business.hr/Default2.aspx?Art...0-74e052aaf439

Petrokemija treba ostati u državnim rukama

Nives Matijević
09.11.2007 08:02

Predsjednik Uprave Petrokemije Boris Mesarić, smatra da država ne bi trebala privatizirati Petrokemiju, što je potpredsjednik Vlade Damir Polančec već najavio, te upozorava na to da zbog rasta kineskog, indijskog i brazilskog gospodarstva cijene sirovina za proizvodnju gnojiva na svjetskom tržištu luduju, što će neizbježno voditi i daljnjem rastu cijena hrane.

[sven_107]

slažem se potpuno s neom a PTKM je ispod cjene po meni vrijedi puno više eh još da ne zaboravimo i da je PTKM među 10 najvećih dionćara u PBZ-u




PBZ D.D./REDOVNA PBZ-R-A


Vlasnik računa Stanje [%] Vrsta računa
1. INTESA HOLDING INTERNATIONAL S.A. 14.609.532 76,59 Osnovni račun
2. ZAGREBAČKA BANKA D.D./EUROPEAN BANK FOR RECONSTRUCTION AND DEVELOPMENT 3.981.990 20,88 Skrb. račun
3. PBZ D.D. 47.312 0,25 Skrb. račun
4. PBZ D.D. 44.947 0,24 Osnovni račun
5. PETROKEMIJA D.D. 22.651 0,12 Osnovni račun
6. ZAGREBAČKA BANKA D.D. 18.218 0,10 Skrb. račun
7. RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZAGREB 16.086 0,08 Skrb. račun
8. ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK D.D. 13.854 0,07 Skrb. račun
9. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D./ABN AMRO BANK N.V. LONDON BRANCH 12.002 0,06 Skrb. račun
10. ZAGREBAČKA BANKA D.D. 11.889 0,06 Skrb. račun
Ukupno: 98,45


22651 * 1800kn = 4077180.00 kn , otprilike

[nix7]

jel netko zna sto koci PTKM da ode na par 1000 kn ?

[Edgar]

sven_107 kaže:

slažem se potpuno s neom a PTKM je ispod cjene po meni vrijedi puno više eh još da ne zaboravimo i da je PTKM među 10 najvećih dionćara u PBZ-u

22651 * 1800kn = 4077180.00 kn , otprilike

mašio si jedno 10 puta

ali ni 40 milja nije za taku firmu bogzna kaka lova

[walter]

PTKM ima i 25% udjela u Luci Šibenik, ali i to je nebitno. Bitno je da ima plina cijele godine, da je 60% prihoda iz inozemstva i da cijene poljoprivrednih proizvoda iz dana u dan skaču. Zemlja je jedina roba koja se ne proizvodi. HSS traži 6 milijardi za poljprivredu godišnje. HDZ je već planirao privatizirati PTKM. IMHO, zicer nad zicerima. Oš kratkoročno oš dugoročno.

[ivo08]

Ma Walter kad ovako objasniš odmah ulažem u ovu dionicu. Ako Boga znadeš daj reci još neku, a moš i objasniti. postavio sam thread, al se ovi samenom zajebavaju.

[Edgar]

walter kaže:

da je 60% prihoda iz inozemstva

a doobar dio od tih 60% je prihod od prodaje u - srbiji

[lepi]

gdje kosovo iza ugla ceka

[walter]

Edgar kaže:

a doobar dio od tih 60% je prihod od prodaje u - srbiji

Gnojivo se ne može predaleko izvoziti zbog troškova otpreme. Srbija, baš kao i Hrvatska, ima jako puno neobrađenog zemljišta.

A ako na Kosovu dođe do rata, sasvim ti je svejedno u kojoj si dionici.

[ZET]

Ivo, da sam na tvom mjestu, ja bih pogledao podforum-temu Portfelji, koje dionice imaju pojedini forumaši i po tomu se rukovodio kod kupnje dionica a ne po trenutnim dnevnim, često špekulativnim procjenama pojedinih dionica.
Zapamti da su u trenutnu cijenu svake dionice već ugrađene sve stručne financijske analize velikih mahera i da se ne trebaš nadati brzoj i lakoj zaradi.
Po meni je vrlo važno razlikovati špekulativna ulaganja u dionice i očekivanu brzu zaradu zbog porasta te dionice i dugoročna ali sigurna ulaganja bez očekivanih brzih zarada.
Recimo imaš desetak dionica na našoj burzi koje su od nove godine rasle od 250 do 400%. Po meni je to veći dio bio špekulativni rast i moguće je da njihova vrijednost u jednom trenutku padne na cijenu sa početka godine a to bi značilo na petinu ili trečinu sadašnje cijene. Jasno da su nam to svima najdraže dionice i svi ih volimo ali moramo biti spremni na taj rizik ili stalno biti na oprezu i prodati ih na vrijeme.
To su često d.d. koji 'sigurno neće propasti' jer imaju ugovorene poslove 5 godina unaprijed ali su neki na granici da ih zovemo gubitaši.
S druge strane imamo d.d. sa velikom dobiti i 'malim' godišnjim porastom od svega 50 do 100% ali koje svake godine redovito isplaćuju dividendu od 5 do 10%.
Crna ali realna ti može biti slika dijagrama kretanja cijene dionice i reakcija dioničara postavljena od LEPOG prije dva tri dana na jednom podforumu.

[ivo08]

hvala ZET na upozorenju i savjetu. Nisam ja ni tražio savjet za neku brzu zaradu nego me zanima koja dionica ima gotovo sigurnu perspektivu da raste godišnje oko 30%. Dal je to puno ili nije ne znam.A zanima me isključivo ulaganje ne kraće od 2 godine.

[maq]

Gotovo sigurnu perspektivu od 30% nema ni jedna. A i da ima, onda bi veliki igraci uletili davno prije nas malih...
Veci potencijalni prinos=veci potencijalni rizik.
Iako se meni cini da je kod nas sve (i dionice i nekretnine) ovo tipa financ inzinjering, navuci raju da kupuje i onda im uzmi pare.
Dakle, treba gledati temeljne osnove firme koju kupujes. A to je zarada i potencijalna zarada, bar po meni.

Zaboravih napisati. Dakle, zamisli masa nas trazi savjete po forumu od, pa prilicno nepoznatih ljudi. Sad zamisli koliko prijatelja ima, npr generalni direktor neke firme. I koliko ljudi on savjetuje....bez obzira sto su to povjerljive informacije, ali tko ce to dokazat. U svakom slucaju ce doci do informacije prije svih nas, a i prije novinara koji nas izjescuju.

[spy]

maq kaže:

Iako se meni cini da je kod nas sve (i dionice i nekretnine) ovo tipa financ inzinjering, navuci raju da kupuje i onda im uzmi pare.

ne financijski inžinjering je da ti uzmu pare a nedaju ništa
a ak za pare dobiš stan ili dionice to bi više spadalo pod trgovinu

[vladimir1]

Dana 3. prosinca 2007. godine izabran je predsjednik Gospodarskog vijeća županijske komore Sisak gospodin Boris Mesarić, predsjednik Uprave Petrokemija Kutina

[. /bin/money]

Pozitiva maajka...


http://www.poslovni.hr/63495.aspx

[. /bin/money]

konkurencija?

http://www.poslovni.hr/63821.aspx

[walter]

Na hrvatskom tržištu dobili ste konkurenciju u vidu tvrtke Arvi iz Litve koja je vlasnik Azotare Pančevo te talijanske Adriatice Spa. Mijenja li se time tržišna pozicija Petrokemije?

- Ne smatramo ih pravom konkurencijom, a Arvijeva mješaonica gnojiva u Osijeku još nije počela s radom. Neobično je da neka talijanska tvrtka - čiji je kapacitet 120.000 tona gnojiva na tržištu čije su potrebe pet milijuna tona - dolazi proizvoditi gnojivo u Hrvatsku čije je tržište deset puta manje. Osim ako nema razlike u kvaliteti gnojiva na kojoj se namjerava zaraditi.

Inače, gnojiva se mogu razlikovati po topivosti u vodi, o kojoj ovisi može li biljka usvojiti minerale iz gnojiva, te po granulaciji. Razlikuju se i miješana od kompleksnih gnojiva, a kod miješanih ne možete naći dvije vreće istoga sastava, te biljka ne dobije sve što joj treba, a kupci mogu biti oštećeni jer za malo nižu cijenu dobiju mnogo nižu kvalitetu. Svi koji se razumiju u gnojiva složit će se da nam mješaonica gnojiva nije konkurencija.

U potrošnji gnojiva u Hrvatskoj oko 10 posto odnosi se na uvozna, iz Austrije, Ukrajine, Mađarske. Nedavno je donesen pravilnik o gnojivima čiji su standardi stroži od europskih. Prijavljivali smo neka uvozna gnojiva i dokazivali da "to nije to", da nam nelojalno konkuriraju, no gnojiva bi bila rasprodana, a kupci prevareni.