Natrag   Forum.hr > Društvo > Gospodarstvo > Banke, osiguranja, krediti

Banke, osiguranja, krediti Ja ne radim za novac. Ja radim za kamatu.

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 24.09.2004., 19:21   #1
Napravite svoj plan štednje

Napravite svoj plan štednje


26. lipnja 2004. 02:23

Za povećanje svojeg vlastitog materijalnog stanja ili bogatstva najvažniji je detaljan plan štednje i ulaganja. Bez obzira da li raspolagali mjesečno s velikom sumom novaca ili manjom, uvijek mora biti prioritetan plan da se stavi nešto novaca na stranu.

Vlastiti kućni budžet se mora tako isplanirati da funkcionira kao neko poduzeće. Što znači da se mora napraviti financijska analiza svih prihoda i rashoda u nekom vremenskom razdoblju. Pri tome je svejedno da li se plan napravi za mjesec dana, tri mjeseca, šest mjeseci ili godinu dana. Ali, svakako na kraju razdoblja se financijski plan mora ispuniti i prihodi svakako moraju biti veći od rashoda. Ta razlika novaca koja na kraju ostane mora se negdje investirati. Postoje razne vrste investicija, ali o tome ćemo kasnije.

Ovdje je prikazan jedan mjesečni financijski plan prosječne porodice.

PRIHODI
Plaća moja: 3700 kuna
Plaća muževa: 4200 kuna
Honorarno muž: 1500 kuna
UKUPNO: 8400 kuna


RASHODI
Računi (struja, voda, plin, telefon i sl.): 870 kuna
Vrtić: 1100 kuna
Odjeća i obuća: 600 kuna
Servis automobila: 600 kuna
Stambeni kredit: 1040 kuna
Gorivo za cijeli mjesec: 850 kuna
Džeparac djeci: 300 kuna
Hrana i piće za cijeli mjesec: 1500 kuna
Ostalo: 700 kuna
UKUPNO: 7560 kuna


RAZLIKA (VRSTA INVESTICIJE)
Razlika: 840 kuna
Uloženo:
Banka (štednja): 400 kuna
Obveznice: 440 kuna


Iz ovih tablica vidljivo je kako je porodica pod budnim nadzorom gospođe Marije K. napravila sebi plan kućnog budžeta, gdje su na kraju mjeseca uspjeli uštedjeti 840 kuna i to su dalje uložili 400 kuna u banku i 440 kuna u obveznice.

Ovakav plan kakav se napravi na početku mjeseca, mora se ga točno pridržavati i ne probijati niti jednu posebnu stavku iz rashoda. Treba biti u potpunosti uporan. Naravno, da je kod svakog čovjeka veoma jaka želja, ako posjeduje nešto novaca, da ode u kupovinu i odmah te novce potroši. Ali, kod takvog ponašanja je posljedica da se nikad ne uspije ništa uštedjeti.

Na žalost, veliki je problem što se na takav način ponaša velika većina ljudi, i prema zadnjim podacima iz statistika koje su objavljene, većina porodica u našoj državi su zadužene, i to prilično. Svatko se mora sam disciplinirati da ne troši one novce koji su bili predviđeni za nešto drugo.

Slijedeći ogroman problem koji se javlja u našem društvu je velika dostupnost različitih oblika kreditiranja i to najviše od strane banaka. Danas, ukoliko netko ima koliko-toliko sigurno zaposlenje, može otići u banku, uzeti kredit i kupiti si auto, spavaću sobu, raznu bijelu tehniku i slično.

Ovdje ne ubrajam stambene kredite, jer ulaganje u vlastit stan ili kuću je dugoročna investicija koja se na kraju uvijek isplati. Samo što je problem, kada se pogleda ukupna struktura svih kredita u našoj državi, najviše kredita isplaćuje se za luksuzne troškove i to najviše za aute. Čini se nevjerojatnim da ljudi uvijek žele prvo imati svoj auto, i to po mogućnosti veliki, jaki i skupi, a tek na kraju svoj stan ili kuću.

Olakotnim kreditiranjem većina ljudi (na žalost) bezglavo srlja u sve veće troškove koje onda iz svojih plaća sve teže pokriva i na kraju ulazi u sve veću dužničku krizu iz koje jako teško izlazi (a da ne govorimo da se često sve završava pljenidbom imovine od strane banke ili nešto slično). Mora se jako dobro razmisliti i izračunati da li se kupnja neke nove stvari isplati i može li se to vlastitim prihodima pokrivati.

Kao primjer navodimo vrstu troškova u petogodišnjem razdoblju za kupnju dvije različite vrste automobila

Kupnja i troškovi za manji rabljeni auto
Kupnja rabljenog auta: 35 000 kuna
Troškovi za gorivo prosječno mjesečno
500 kuna, ukupno za 5 godina 30 000 kuna
Troškovi popravaka i servisiranja:
Prosjek: 2 000 kuna godišnje
Ukupno za 5 godina 10 000 kuna
Osiguranje i ostali pregledi sa registracijom:
Prosjek 2 500 kuna godišnje
Ukupno za 5 godina: 12 500 kuna
Ukupna potrošena suma za 5 godina:
87 500 kuna
Prosjek po mjesecu: 1 458 kuna


Kupnja i troškovi za kupljeni novi veći auto na kredit
Kupnja auta na kredit 5 godina, mjesečna rata 1500 kuna. Ukupno isplaćeno na kraju: 90 000 kuna.
Troškovi za gorivo prosječno mjesečno
500 kuna, ukupno za 5 godina 30 000 kuna
Troškovi popravaka i servisiranja:
Prosjek: 3 000 kuna godišnje
Ukupno za 5 godina 15 000 kuna
Osiguranje i ostali pregledi sa registracijom:
Prosjek 3 000 kuna godišnje
Ukupno za 5 godina: 15 000 kuna
Ukupna potrošena suma za 5 godina:
150 000 kuna
Prosjek po mjesecu: 2 500 kuna


Iz ovih je tablics vidljivo da kupac prvog, manjeg, rabljenog i jeftinijeg auta ima prosječne mjesečne troškove, samo za auto, 1458 kuna. Drugi kupac koji je kupio potpuno novog, većeg i skupljeg auta ima prosječne mjesečne troškove oko 2500 kuna!

Pitam se, može li si netko sa plaćom 3 000 kuna, pa čak i 4 000 kuna priuštiti kupnju jednog takvog auta. A koliki mnogi to čine!

Svi koji kupuju tako nešto iznad svojih mogućnosti padaju kasnije u dužničku krizu. Jer osim što moraju odvajati veoma veliku svotu novaca za mjesečnu ratu kredita za auto, a koji je na kraju krajeva samo potrošnja, gomilaju se i ostali računi. Nakon nekog vremena kada se shvati da se računi zajedno s kreditom ne mogu podmirivati, uzima se novi kredit (a banke uredno naplaćuju svoju kamatu!) i tim novim kreditom se plaćaju stari dugovi i računi.

Ali to samo znači i daljnje padanje prema dnu. Treba sada otplaćivati i novi kredit, a računi novi i novi se opet samo gomilaju. I tako sve unedogled. Na kraju se shvati da se mora prodati auto, a koji sada više ne vrijedi ni polovicu onoga što se platilo za njega. A sa tim novcem se onda moraju platiti svi drugi krediti. Noćna mora, zar ne! Zašto to onda tako mnogo ljudi čini?

Odgovor je sigurno da se mora napraviti detaljan plan potrošnje kućnog budžeta. Svako probijanje na strani rashoda povlači za sobom posljedice nastajanja dugova iz kojih se onda teško izlazi.
Planirajte svoj budžet, prihode i rashode. I uvijek nešto mora ostati za štednju! Ako se netko želi obogatiti, mora dugo i mukotrpno štedjeti. Svi koji tako ne misle neka onda igraju lutriju.
 
Odgovori s citatom
Old 24.09.2004., 19:22   #2
http://www.varazdin-online.com/kolumne/index.php?id=49

Ulaganje novca i kamate


21. rujna 2004. 14:23

Da bismo došli do nekog bogatstva uz normalne prihode u našoj državi, nužno je da godinama i godinama odvajamo novce u štednju i da te novce zatim ulažemo u razne vrste investicija. Pri tome važnu, a možda i odlučujuću odluku imaju kamate koje se mogu dobiti na godišnjoj razini na pojedine vrste ulaganja.

Prvo od svega treba napraviti detaljnu analizu financijske situacije i vidjeti koliko novaca možemo odvajati u štednju ili druge vrste ulaganja. Osobno bih savjetovao da se uvijek odvaja oko 10 % od ukupnih prihoda i ti novci da se zatim ulažu. U našim prilikama bi jedna porodica mogla odvajati oko 1 000 kuna mjesećno.

Zatim se treba pristupiti detaljnom planu ulaganja na višegodišnjoj razini, barem na 10 godina. A s obzirom da bi se za 10 godina trebalo skupiti prilično mnogo novaca, nužno je znati o osnovama ulaganja i kamatnim stopama.

Vrste ulaganja novaca mogu biti veoma raznolike. Puno toga ovisi o sklonosti riziku pojedine osobe koja ulaže novce. Ne mogu sve osobe izdržati strašni pritisak kad ulože novce u neke dionice i te dionice zatim počinju padati na tržištu. Nastaje panika kod takvih investitora i oni brzo prodaju svoje dionice i trpe strašne gubitke. S druge strane ulaganje u oročenu štednju u banke ili u državne obveznice nosi veoma mali rizik, ali i potencijalno manju kamatu i time i manji profit.

Ulagati se može u štednju u bankama. Prosjećna kamatna stopa na oročenu štednju u našoj državi iznosi oko 5 % na godinu. Ako se štedi u dobroj banci, to je siguran ulog i država također garantira za uložene novce do 100 000 kuna ušteđevine.

Slijedeće ulaganje su državne obveznice. To je vrijednosni papir (isto kao i dionice) koji izdaju na više godina država ili neke kompanije i koji ima fiksnu kamatnu stopu. Državne obveznice se općenito smatraju najsigurnijim ulaganjem. Kamatna stopa se kreće oko 7 % na godišnjoj razini.

Dionice pojedinih kompanija ili tvrtki su vrijednosni papiri sa najvećim rizikom. One se prodaju na uređenom tržištu, tj. na burzi i imaju svoje velike uspone i padove. Ali općenito, za višegodišnje ulaganje, dionice su najbolje ulaganje i imaju najveću stopu profita. Istraživanja su pokazala da u zadnjih 50 godina na američkom ili europskom tržištu dionice imaju stopu profita oko 11 % na godišnjoj razini.

Slijedeće izvanredno ulaganje koje spominjemo je stambena štednja. Ukoliko se štedi samo zbog štednje, mora se štediti kroz najmanje 5 godina. Kroz tih 5 godina kamatna stopa je oko 10 % na ulaganje. Ali ovdje se ne smije štediti više od
5 000 kuna po osobi na godinu. Ali ako se naprave ugovori za više članova porodice može se ovdje uložiti puno više novaca.

Ovdje svakako moramo spomenuti investicijske fondove, kojih na našem tržištu već ima zaista mnogo. Najviše njih je u vlasništvu banaka i tamo se mogu brzo kupovati njihovu udjeli. Postoji više vrsta investicijskih fondova:

novčani fondovi - rastu oko 4 % na godinu,

obveznički fondovi - rastu oko 7 % na godinu,

mješoviti fondovi - rastu oko 8 % na godinu i

dionički fondovi - rastu oko 10 % na godinu.

Ovdje se radi o prosjećnom rastu. Ima godina kada može čak i dolaziti do padova u minus, kod mješovitih i dioničkih fondova.

PRAVILO 72 – To pravilo nam govori koliko nam je godina potrebno da nam se uloženi novac podvostruči uz predviđenu kamatnu stopu. 72 treba podijeliti sa kamatnom stopom i dobijemo potreban broj godina za podvostručenje našeg uloga.

Ako uložimo primjerice 10 000 kuna u državne obveznice sa kamatnom stopom od 7 % na godinu, onda 72 podijelimo sa 7 i dobijemo 7,2 godine da nam se naš ulog podvostruči na 20 000 kuna. A ako 10 000 kuna stavljamo na oročenje u banku sa kamatom od 5 %. 72 podijelimo sa 5 i dobijemo da naj je potrebno čak 14,4 godina da bismo podvostručili našu svotu na 20 000 kuna.
Sada nam može biti jasno koliko je važna kamatna stopa u našem planiranju ulaganja. Na prvi pogled nam se čini da je mala razlika između 5 i 7 %, ali kod višegodišnjeg ulaganja je to veoma bitna razlika.



U svemu tome je veoma bitna detaljna izrada financijskog plana ulaganja.
U tablici možemo prikazati jednu od mogućnosti kako pristupiti tome. Uzmimo jednu porodicu koja može ulagati oko 1 000 kuna mjesečno u investicije. Ta porodica je odlučila da ulaže oko 400 kuna mjesečno u stambenu štednju sa 10 % kamatom, 400 kuna ulaže u dioničke investicijske fondove sa 10 % godišnjim rastom i 200 kuna mjesečno ulaže u obvezničke investicijske fondone sa oko 7 % godišnjim rastom. Sve to zajedno daje ulaganja sa kamatom oko 9 % na godinu u prosjeku.

Prikazat ćemo finanacijski plan za 15 godina.


Godina: Uloženo vlastitih sredstava Profit na kamate Ukupno na kraju godine:
2004. 12 000 kuna 500 12700
2005. 12 000 kuna 2223 26923
2006. 12 000 kuna 3503 42426
2007. 12 000 kuna 4898 59324
2008. 12 000 kuna 6419 77743
2009. 12 000 kuna 8077 97820
2010. 12 000 kuna 9884 119704
2011. 12 000 kuna 11853 143557
2012. 12 000 kuna 14000 169557
2013. 12 000 kuna 16340 197897
2014. 12 000 kuna 18891 228788
2015. 12 000 kuna 21671 262459
2016 12 000 kuna 24701 299160
2017. 12 000 kuna 28004 339164
2018. 12 000 kuna 31605 382769
2019. 12 000 kuna 35529 430298


Za prvu godinu smo prikazali samo oko 4 % profita, jer nije odmah uloženo 12 000 kuna, nego postupno kroz svaki mjesec. Profit na kamate se onda računa kumulativno od ukupne sume zajedno još sa cijelim godišnjim ulaganjem.

Nekoliko izvrsnih savjeta je kako najlakše uštedjeti novce mjesečno:



Uvijek odvojite 10 % od Vaših prihoda, bilo to od plaće, bilo to od nekog honorarnog posla, bilo od dobitka na lutriji ili nešto slićno, i odmah uložite!

Izvrstan potez je otvoriti trajni nalog u Vašoj banci, tako da kad Vaša plaća sjedne na račun banke, banka će Vam odmah skinuti novce i uložiti ih u neki njihov proizvod (investicijski fondovi, stambena štednja ili sl.), a vi ćete se dalje ponašati i trošiti kao da i niste dobili te novce, te shodno tome biti ćete bogatiji svaki dan, svaki tjedan ili mjesec.


Na kraju ovog financijskog plana, ukoliko se on zaista ispuni možemo izračunati da je u ovih 15 godina uloženo ukupno 180 000 kuna, a da je na kraju svota preko 430 000 kuna! Pa, na samim kamatama se zaradilo preko 250 000 kuna!

Zar to nije jednostavan recept za svakog čovjeka. Pokušajte i uspjet ćete.

http://www.varazdin-online.com/kolumne/index.php?id=49
 
Odgovori s citatom
Old 24.09.2004., 19:33   #3
Quote:
Računi (struja, voda, plin, telefon i sl.): 870 kuna
da, to je sigurno tako..
mene samo telefon dođe cca 600 kunića. bez mobilnog..
a ta četveročlana porodica s djecom koja vise po internetu i drugim režijama sve skupa 870 kunića..
je, kak' ne..
nn-st1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.09.2004., 19:36   #4
Quote:
zlatanaz kaže:


obveznički fondovi - rastu oko 7 % na godinu,

mješoviti fondovi - rastu oko 8 % na godinu i

dionički fondovi - rastu oko 10 % na godinu.

[/url] [/B]
Dalo bi se o tome raspravljati.
To je možda nekakv prosjek.
Primjeri govore svakako.

Primjer mješovitog fonda HI Balanced je veeeeliki minus od osnivanja, a primjer RBA Balanced je odličnih 12 % prosjeka.

Iste primjere i drastične razlike možemo naći i u obvezničkim i dioničkim fondovima.

Potrebno je tu i znanja o ulaganjima.



U cjelini tekstovi su OK, ali već više puta prožvakani.
mondeo99 is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2004., 00:43   #5
Pozdravljam entuzijazam ali se isto slazem da je tema obradjena vise puta. Ma nema veze, moram nesto prokomentirati

Quote:

PRIHODI
Plaća moja: 3700 kuna
Plaća muževa: 4200 kuna
Honorarno muž: 1500 kuna
UKUPNO: 8400 kuna
Ok, stima prosjecna primanja jedne obitelji, medjutim racunaj da je veeeliki broj ljudi koji rade za 1700 do 2500 kn. Al, ok prosjek...


Quote:
RASHODI
Računi (struja, voda, plin, telefon i sl.): 870 kuna
Hm, hm, onda to mora biti damn good ekonomistica od gazdarice koja uspije zauzdati obitelj da potrosi ovoliko rezija. Bilo bi realnije kad bi se dodalo jos toliko.

Quote:
Vrtić: 1100 kuna
Koji!!??!
jedan od zaposlenika mi kaze da placa 1700 kn i da je to jos jedan od najjeftinijih... (ok, naslucujem da ne zivis u Zagrebu, pa uzmi isto to u obzir kod procjena)

Quote:
Odjeća i obuća: 600 kuna
Ajde da se...
Al ak imas kcerku pa jos u pubertetu, hm,hm tesko...

Quote:
Servis automobila: 600 kuna
Tesko je to procijeniti jer se ne dogadja bas svaki mjesec da ti nekaj rikne, al ok...opet prosjek i procjena

Quote:
Stambeni kredit: 1040 kuna
Gorivo za cijeli mjesec: 850 kuna
ok moglo bi se
Quote:
Džeparac djeci: 300 kuna
E tu ga fakat stezes, ak imas jedno dijete, kaj mu dajes 10 kn dnevno? kaj si ono moze u skoli kupiti za 10 kn? a tek ak ih imas vise? prosjecno recimo dvoje, 5 kn dnevno po glavi?

Quote:
Hrana i piće za cijeli mjesec: 1500 kuna
Opet zavisi ak ne zivis u Zagrebu moguce da imas kucu i vrt pa imas domace povrce. jebiga zivot na selu je uvijek bio jeftiniji. inace sve moras kupovati i to ti udvostruci troskove...

Quote:
Ostalo: 700 kuna
UKUPNO: 7560 kuna


RAZLIKA (VRSTA INVESTICIJE)
Razlika: 840 kuna
Uloženo:
Banka (štednja): 400 kuna
Obveznice: 440 kuna
Idealni uvjeti, al ne ostavljas puno mjesta manevru. uvijek se svaki mjesec dese neplanirani troskovi koje nemres kontrolirati i koje ne mozes izbjeci, koliko god tvoje oko budno bilo
Maui_High is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.10.2004., 11:58   #6
Dobar savjet...

Savjet ti je svakako dobar...pri tome mislim da podaci i nisu nesto bitni, jer se i ja slazem da dobitak na pojedinim vrstama stednje i nije realan (gdje je to bankovna kamata 5%, mozada u nekim stedionicama!?) ALI BITNA JE NAVIKA STEDNJE a ne rasipanja i zivljenja iznad mogucnosti...

Imas li neki (realniji) savjet u vezi ulaganja 10 000 eura, koje mi trenutno ne trebaju, na 2-3 godine?
__________________
Resistence is futile! Unless you are Rene from zi Cafe!
Seven of Nine is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.10.2004., 13:13   #7
ja imam odličan savjet...

"PRIHODI
Plaća moja: 3700 kuna
Plaća muževa: 4200 kuna
Honorarno muž: 1500 kuna
UKUPNO: 8400 kuna"


onaj tko je ovo zbrajao nek` si kupi kalkulator. i nek` se mane savjeta ako na tom iznosu fula za soma kuna...
__________________
sitna duša, sitno zadovoljstvo
brzi is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.10.2004., 13:18   #8
Maui

u Zagrebu je vrtić 400kn jer grad sufinacira dobar dio...puna cijena je mislim 1.200,00 kn tako da ako netko plaća 1100 znači da mu lokalna samouprava sufinancira svega 100 kn

stambeni kredit za 1040 kuna ne postoji, mislim ne znam 100%, ali tko je god kupio stan na kredit u zadnjih par godina rata mu je minimum 2000 kn na 30 godina

ostali navedeni troškovi su toliko nerealni da je to čudo
__________________
sitna duša, sitno zadovoljstvo
brzi is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.10.2004., 14:20   #9
Nerealno???

To vam je nerealno, a sto bi rekli nezaposleni i oni na minimalcu? Znam da je tesko dati samo 600 kn nekome u pubertetu, al treba se odmalena ucit da nije cerka od Todorica...Mislim da je savjet sasvim OK...da bi se izbjegli dugovi i harakiri ako se ostane bez posla!
__________________
Resistence is futile! Unless you are Rene from zi Cafe!
Seven of Nine is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.10.2004., 14:51   #10
troškovi režija su nerealni

meni je za stan od 57 kvadrata grijanje u siječnju i veljači po 400 kn + struja još 150 + po novome pričuva 190 jer se nešto radi i još voda, odvodnja, smeće, telefon, TV, čišćenje stubišta i mislim da je to sve i da je godišnji prosjek preko 1000 kn

sad sam skočio na kreditni kalkulator i kaže da za tu ratu kredita možeš dobiti 20.000 eura. pa ti riješi stambeno pitanje s tom lovom

a siromašni i oni na minimalcu bi vjerojatno rekli ovo šta i ja. tj. onaj tko je ovo proračunao pod hitno treba novi kalkulator
__________________
sitna duša, sitno zadovoljstvo
brzi is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.10.2004., 15:38   #11
Za početak samo da kažem da podržavam stav da bi svatko trebao štedjeti, investirati, čuvati za penziju... apsolutno se slažem. Ali pogledajmo malo oko sebe, gdje živimo...

Naravno da su troškovi nerealni. Ja doduše nisam prosječna hrvatska obitelj jer živim sama, ali evo mojih troškova iz pažljive evidencije koju vodim. Pa dodajte tome još dvoja-troja usta (muž, djeca), vrtić/školu, djecu ipak treba obuć, režije će biti veće za veći stan...

Dakle da probam dobiti svoj prosjek za zadnja 3-4 mjeseca...

Stanarina: 1.600 Kn
Režije: 350 Kn (vidjet ćemo što će biti po zimi, nemam centralno)
Hrana: 850 Kn
Izdaci za domaćinstvo: 300 Kn (detergent, žarulje, posuđe i sl.)
Obuća i odjeća: 0 Kn
Higijena: 150 Kn (sapun, deodorans, toalet papir..)
Kozmetika: 100 Kn (make up, kreme, i sl...)
Zabava: 300 Kn (kave, izlasci)
Kućni ljubimci: 50 Kn
Auto: 550 Kn (benzin, rata osiguranja, servis...)
Pokloni: 70 Kn (rođendani i sl.)
Prijevoz na posao: 200 Kn
Ostalo: 100 Kn (tipa žvakaće, bankovne naknade i sl.)

Ukupno rashodi: 4.620 Kn

A ukupni prihodi: 4.590 Kn ... opet sam u minusu! ajde tih 30 Kn mi je negdje u zaokruživanju promaklo, ali di još da štedim...

Sad ćete me opet ispljuvat da sam negativac, ali... eto razmišljam da prodam auto pa si time smanjim troškove
__________________
Ne idite uokolo tumačeći kako vam svijet duguje život. Svijet vam ne duguje ništa. On je prvi bio ovdje.
-- Mark Twain
vrabac is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.10.2004., 15:54   #12
ako te i krenemo pljuvat nećemo zbog auta nego prvo zbog "zabave" pa onda zbog "kozmetike"
__________________
sitna duša, sitno zadovoljstvo
brzi is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.10.2004., 15:54   #13
Ja uredno imam godišnji, tromjesečni i mjesečni plan....i stalno mi je index ostvarenja i plana 115!

Prema tome - koja korist od planiranja?
Crow Jane is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.10.2004., 16:25   #14
Quote:
brzi kaže:
ako te i krenemo pljuvat nećemo zbog auta nego prvo zbog "zabave" pa onda zbog "kozmetike"
Što se tiče kozmetike, radim s klijentima pa baš ne bi bilo zgodno da dolazim na posao ko divljak. A 100 Kn na mjesec je vjeruj mi malo, jako pazim što kupujem.

A zabavu bi fakat mogla smanjit... ali šta mi preostaje ako se skroz zatvorim sama u kuću, da ne smijem ni na kavu izaći, mogu se odmah i ubit...

Ali nije ni to poanta... rekoh da ja nisam prosječna obitelj. I da bi mi bilo jako drago da uspijem uštedjeti. Ali i pored pažljivog praćenja svake lipe jedva držim glavu iznad vode. Što je u biti žalosno jer nemam ni loš posao, ni neke velike prohtjeve, ali... što bi netko rekao, za to smo se valjda borili

Samo gledam koliki bi onda troškovi bili za obitelj - da bar troje ljudi jede, da djeca rastu, idu u školu... nekako mi oni troškovi iz početnog posta ne djeluju jako realno.
__________________
Ne idite uokolo tumačeći kako vam svijet duguje život. Svijet vam ne duguje ništa. On je prvi bio ovdje.
-- Mark Twain
vrabac is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.10.2004., 01:48   #15
Kredit za kucu 900 dolara
Kredit za auto 500 dolara
Auto osiguranje 150 dolara (mislim da je i vise, zena zna. Ona je ionako gazdarica)

Vidi, jos nisam izasao iz kuce a potrosio 1550 dolara

Gorivo 500 dolara minimum
Hrana, pelene ovo ono 1000 dolara

Osiguranje od nezgode za mene i zenu 50 dolara
Medicinsko osiguranje za peseka 40 dolara
Osiguranje kuce negdje 30 dolara

Satelit 70 dolara
Internet 50 dolara
Najam bojlera kajaznam 30 dolara

Odrzavanje auta - ulje, tekucine i to 50 dolara

stednja na RESP oko 300 dolara
stambena stedionica u zagrebu 100 eura (jel to negdje oko 150 dolara kanadskih?)

pljuge 300 dolara
kava i ostale djidjebaje oko 100 dolara

igracke 100 dolara
obleka za klince 100 dolara

telefon oko 100 dolara
cellphone oko 100 dolara

ostali troskovi koje sam rasporedio mjesecno su income tax za proslu godinu i property tax - ne pitajte.

Total do sad oko 4200 dolara a vjerujem da sam zaboravil jos x stvari.....jebote...da, minimalni payment na kreditnim karticama dodajte jos nekoliko stotina dolara, pa kredit za skolu par stotina. Bjutiful...Amerika, sto bi ovdje rekli.



e da, zaboravil sam spomenut i vrtic za dva klinca, to bi bilo oko 1500 dolara plus,
pa bi morali imat drugi auto, pa malo vece osiguranje, jos kad skuze u osiguranju da imam speeding ticket jao meni.
XeiX is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.10.2004., 01:54   #16
Re: Napravite svoj plan štednje

Quote:
zlatanaz kaže:
Ako se netko želi obogatiti, mora dugo i mukotrpno štedjeti. Svi koji tako ne misle neka onda igraju lutriju.
E sad...neces se ti sunceko obogatiti ako budes stedjela. Ti ces se obogatiti ako budes zaradjivala. Simple as that. Dokle god ti zbrajas i oduzimas kunu dvje nema tu bogatstva jer nikada neces moci ustedjeti nista nego sitnis.

A opet, zivjeti kaj pes cijeli zivot pa u penziji otici na putovanje u kakvu egzoticnu zemlju gdje te pojede morski pas...ne znam.

Enivejs, gud lak.
XeiX is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.10.2004., 02:17   #17
Quote:
brzi kaže:
ja imam odličan savjet...

"PRIHODI
Plaća moja: 3700 kuna
Plaća muževa: 4200 kuna
Honorarno muž: 1500 kuna
UKUPNO: 8400 kuna"


onaj tko je ovo zbrajao nek` si kupi kalkulator. i nek` se mane savjeta ako na tom iznosu fula za soma kuna...
husky is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.10.2004., 02:38   #18
Re: Napravite svoj plan štednje

Quote:
zlatanaz kaže:
Odgovor je sigurno da se mora napraviti detaljan plan potrošnje kućnog budžeta. Svako probijanje na strani rashoda povlači za sobom posljedice nastajanja dugova iz kojih se onda teško izlazi.
Planirajte svoj budžet, prihode i rashode. I uvijek nešto mora ostati za štednju! Ako se netko želi obogatiti, mora dugo i mukotrpno štedjeti. Svi koji tako ne misle neka onda igraju lutriju.
Ako netko racuna omjer i razliku rashoda i prihoda, znaci da jedva prezivljava. Tih "840" kn koji ostaju pokusajte uloziti u znanje pa u otvaranje nekog privatnog biznisa. Tako se moze doci do bogatstva. Ne zivis vjecno. A ni ne mozes vjecno tako odvajati, jedino ako ne mislis se citav zivot maknuti iz kuce (more, putovanje, sport, zabava....). Jebote, ja student, zaradjujem cca 1000-1500 kn mjesecno pa u kladionicu i casino ulozim nekad 800 kn dnevno (poforum Nogomet - topic Kladara; quality.blog.hr ), i tolko mogu zaradit za sat vremena. To je nis. To je malo movaca. I ne isplati se zrtvovati zivot za novac. Radite po 2 posla, osigurajte si stambeno pitanje, auto, i sl. i vratite se u normalu ako vam takve stvari trebaju. Iako ne bi mogli jer bi postali radoholicari i nesto bi promjenili. Moji isto stede, stede. Rade na HRTu. I ustede mizeriju. I tata ode jednom van na velike sportske ogadjaje prenosit... dnevnice, placa, placena odijela.... zaradio je ko inace za godinu dana. Tako su i kupili stan. Inace kita od par-sto kn mjesecne stednje.
husky is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.10.2004., 11:21   #19
Re: Re: Napravite svoj plan štednje

Quote:
XeiX kaže:
E sad...neces se ti sunceko obogatiti ako budes stedjela. Ti ces se obogatiti ako budes zaradjivala. Simple as that. Dokle god ti zbrajas i oduzimas kunu dvje nema tu bogatstva jer nikada neces moci ustedjeti nista nego sitnis.

A opet, zivjeti kaj pes cijeli zivot pa u penziji otici na putovanje u kakvu egzoticnu zemlju gdje te pojede morski pas...ne znam.

Enivejs, gud lak.
Denys is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.10.2004., 17:53   #20
Quote:
Vrste ulaganja novaca mogu biti veoma raznolike. Puno toga ovisi o sklonosti riziku pojedine osobe koja ulaže novce. Ne mogu sve osobe izdržati strašni pritisak kad ulože novce u neke dionice i te dionice zatim počinju padati na tržištu. Nastaje panika kod takvih investitora i oni brzo prodaju svoje dionice i trpe strašne gubitke. S druge strane ulaganje u oročenu štednju u banke ili u državne obveznice nosi veoma mali rizik, ali i potencijalno manju kamatu i time i manji profit.
...evo sta cu ti reci u vezi s dionicama...
...ako ti ulazes tako ili bilo tko drugi, znaj uvijek ces na dionicama izgubiti...zasto? zat osto nemas pojma o dionicama! osim toga kad ti kupis dionice vec se netko drugi na njima obogatio a ti si samo ona dlaka na kraju repa koja treba otpasti jer se zivotinja linja!
ne nasjedajte na fore meni rekao moj prijatelj kako se obogatio na tim dionicama, ma nesto fantasticno!

Quote:
Na kraju ovog financijskog plana, ukoliko se on zaista ispuni možemo izračunati da je u ovih 15 godina uloženo ukupno 180 000 kuna, a da je na kraju svota preko 430 000 kuna! Pa, na samim kamatama se zaradilo preko 250 000 kuna!
15 godina???za 430 000 i kusur kuna??? 15 godina svog zivota svaki dan ces jesti kupus,kupus i samo kupus? ti mora da si strasan makrobioticar!
shogun is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor



Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 19:29.