Natrag   Forum.hr > Društvo > Povijest

Povijest Politička, društvena, kulturna, univerzalna povijest.
Podforumi: Vojna povijest i tehnologija, Domovinski rat

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 31.05.2016., 19:43   #61
Quote:
Nosonja_ kaže: Pogledaj post
Dolaskom Španjoloca u Srednjoj Americi započinje jedno novo mnogo bolje i razumnije razdoblje s mnogo mnogo manje nasilja, samo eto to nije politički korektno pisati


Misliš li da tamo gdje su bili konkvistadori sada vlada mir, red i sigurnost? Tamošnji mir krvaviji je nego ovdašnji rat. Latinska Amerika vrvi ubojstvima, pljačkama i otmicama. U Meksiku godišnje bude ubijeno 23 063 ljudi. A Hrvata je u Domovinskom ratu poginulo oko 20 000 i to je za nas strašna katastrofa. U Meksiku u jednoj godini u miru više ljudi bude ubijeno nego u Hrvatskoj i BiH Hrvata u četirima godinama rata. Godišnje u SAD-u bude ubijeno 12 253 ljudi, u Brazilu 50 108, u Kolumbiji 14 670, u Venezueli 16 072, u Peruu 2 865, u Argentini 2 237, u Hondurasu 6 757, u Gvatemali 5 155, u Salvadoru 2 499, u Dominikanskoj Republici 2 268... U venezuelanskom glavnom gradu Caracasu 2015. je ubijeno 3 946 ljudi, u Fortalezi 2 422, u San Salvadoru 1 918, u Valenciji (Venezuela) 1 125, u Caliju 1 523, u Salvadoru (Brazil) 1 996, u gradu Guatemali 1 528, u Belemu 1 101, u Recifeu 1 492, u Porto Alegreu 1 479, u Curitibi 1 121, u Baltimoreu 343, u Detroitu 295. https://en.wikipedia.org/wiki/List_o..._homicide_rate https://en.wikipedia.org/wiki/List_o...by_murder_rate

Na svim kontinentima oduvijek vlada nesmiljeno nasilje. Još najmirniji kontinent bila je Australija prije velikobritanske agresije, pošto nema dokaza da su australski domoroci ikada vodili velike ratove.
Dubrovčanin is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.05.2016., 21:50   #62
Quote:
grand poobah kaže: Pogledaj post
Da, evo Rimljanima uopće nije bilo do vatanja roblja i rijetko su ratovali, a omiljena kulturna razbibriga su im bile cirkuske predstave.
to se ne može nikako usporediti, rimljani jesu često ratovali ali je ratovala profesionalna vojska često jako daleko od rimskih provincija. Stanovništvo je živjelo mirno i u relativnom blagostanju, i reci mi da li su ikad u rimskim nalazištima nadjene žrtve zavezanih ruku s odrubljenim glavama ili mala djeca razbijenih lubanja. Naravno da nisu, Rimljani nisu bili divljaci, u indijanskim gradovima toga otkriveno ohoho. Osim toga reci mi što se događalo s stanovništvom zemalja koje bi rimljani zaposjeli? Pa zemlje bi doživjele procvat, a stanovništvo je prihvaćalo rimski jezik i kultura. Što se događalo s poraženima kod Indijanaca? pa ne baš lipe stvari:klap:

Quote:
Dubrovčanin kaže: Pogledaj post
Misliš li da tamo gdje su bili konkvistadori sada vlada mir, red i sigurnost? Tamošnji mir krvaviji je nego ovdašnji rat. Latinska Amerika vrvi ubojstvima, pljačkama i otmicama. U Meksiku godišnje bude ubijeno 23 063 ljudi. A Hrvata je u Domovinskom ratu poginulo oko 20 000 i to je za nas strašna katastrofa. U Meksiku u jednoj godini u miru više ljudi bude ubijeno nego u Hrvatskoj i BiH Hrvata u četirima godinama rata. Godišnje u SAD-u bude ubijeno 12 253 ljudi, u Brazilu 50 108, u Kolumbiji 14 670, u Venezueli 16 072, u Peruu 2 865, u Argentini 2 237, u Hondurasu 6 757, u Gvatemali 5 155, u Salvadoru 2 499, u Dominikanskoj Republici 2 268... U venezuelanskom glavnom gradu Caracasu 2015. je ubijeno 3 946 ljudi, u Fortalezi 2 422, u San Salvadoru 1 918, u Valenciji (Venezuela) 1 125, u Caliju 1 523, u Salvadoru (Brazil) 1 996, u gradu Guatemali 1 528, u Belemu 1 101, u Recifeu 1 492, u Porto Alegreu 1 479, u Curitibi 1 121, u Baltimoreu 343, u Detroitu 295. https://en.wikipedia.org/wiki/List_o..._homicide_rate https://en.wikipedia.org/wiki/List_o...by_murder_rate

Na svim kontinentima oduvijek vlada nesmiljeno nasilje. Još najmirniji kontinent bila je Australija prije velikobritanske agresije, pošto nema dokaza da su australski domoroci ikada vodili velike ratove.
Dobro pobogu kakve veze imaju podaci iz 21-og stoljeća s španjolskim osvajanjima iz 16-og stoljeća letimičnim pregledom sam ustanovio da su zemlje s najviše nasilje Meksiko, Honduras, Gvatemala i sl, tj zemlje koje baštine nasljedje indijanskih srednjoameričkih kultura, pravo zanimljivo

Zadnje uređivanje nasmijanonebo : 02.06.2016. at 22:05.
Nosonja_ is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.05.2016., 22:15   #63
Zanimljiva stvar u vezi onih ljudi koji preziru europsku kulturu, a o "divljacima" pričaju bajke su nejednaki kriteriji. Čini se da oni misle da su europljani izmislili sva zla na svijetu.
__________________
.....žensko.....
ajduk a šimić is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.05.2016., 22:37   #64
Quote:
Mario rocketman kaže: Pogledaj post
Apsolutno suluda tvrdnja.

Skoro sve druge civilizacije su plivale u robovlasnistvu pa su bez obzira razvijale sve uboitija oruzja.

U isto vrijeme druge kulture nisu imale organizirano robovlasnistvo pa opet nisu razvili nista.

Sjevernoamericki Indijanci su bili na jos gorem stupnju razvoja oruzja i vojne tehnike, Oceanijski/Australski aboridzini jednako tako.

Za razvijanje boljeg metalnog oruzje potreban je razvoj metalurgije, sto Indijanci nisu jednostavno uspjeli postici.

Dapace, ogromna vecina njihovih oruzja i orudja su jos uvijek bila od kamena i drveta, dakle, bez obzira na sve te gradjevine koje su izgradili, bili su doslovce jos uvijek u kamenom dobu u periodu spanjoljskog osvajanja.
pa kažem ja da su razvili metalna oružja(što nisu), njihov način ratovanja bi s eznatno promjenija, s njime vjerovatno i religija. nešto metala je u uporabi bilo u Andama, u srednjoj Americi osim za ukrasne svrhe manje više ništa.

Točno je da su u srednjoj Americi s tako reći pećinskom tehnologijom podignute impozatne gradjevine, pa prave metropole s širokim ulicama, vodovodom i kanalizacijom, čini se suludo ali zaista je tako. Po meni u tomE je čitav ključ njihove kasnije povijesti. U starom svijetu kulture koje su podigle takve gradove imale su zaprežnu stoku, više vrsta metala, razna oruđa, pa i recimo neke strojeve, indijanci tako reći ništa nisu imali

S nedostatkom gotovo ikakvog alata i stoke njihova poljoprivreda nije mogla pružiti dovoljno hrane za gradsko stanovništvo, još da dodje neka nepogoda i eto ti općeg pomora. Po meni je to ključ njihove krvave religije, ta žrtvovanja su bila nešto kao prirodna eliminacija slabijih da bi jači imali hrane
Nosonja_ is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.05.2016., 23:30   #65
Aravačani na koje je Kolumbo prve naletio bili su miroljubivi i to su skupo platili pošto su ih za četvrt stoljeća španjolski zlikovci zbrisali s lica Zemlje. Po miroljubivosti su poznati i Hopi.
Dubrovčanin is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.06.2016., 14:59   #66
Quote:
Dubrovčanin kaže: Pogledaj post
Aravačani na koje je Kolumbo prve naletio bili su miroljubivi i to su skupo platili pošto su ih za četvrt stoljeća španjolski zlikovci zbrisali s lica Zemlje. Po miroljubivosti su poznati i Hopi.


ovo je tema o astecima i majama, tvoja primjedba o tim indijancima na koje je nabasa Kolumbo je takodjer bezpredmetna, povijest jedva da ih je zabilježila, mi ne možemo govoriti kakvi su oni bili Za Maje se prije često govorilo kako su bilo miroljubljivi, sad itekako znamo za njihovu "miroljubljivost"

Ti indijanci su se sami nazivali Aravačanima ili su tako prozvani od Španjolaca?

Jednina bi bila Aravat Ako bi tako bilo to se može povezati s Hrvatima Takodjer, u Kanadi otkrih neko manje mesto po Imenu Arviat, a tu su i oni Cro-indijanci ili Croatakani indijanci, pa sad
Nosonja_ is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.06.2016., 09:45   #67
Quote:
Dubrovčanin kaže: Pogledaj post
Aravačani na koje je Kolumbo prve naletio bili su miroljubivi i to su skupo platili pošto su ih za četvrt stoljeća španjolski zlikovci zbrisali s lica Zemlje. Po miroljubivosti su poznati i Hopi.
Zar nisu ti isti otocani izmasakrirali one Spanjolce koji su ostali nakon prvog putovanja natrag te zaratili sa susjednim plemenima koji su trgovali sa Kolumbom?
Rocketman is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.06.2016., 11:04   #68
Quote:
Mario rocketman kaže: Pogledaj post
Zar nisu ti isti otocani izmasakrirali one Spanjolce koji su ostali nakon prvog putovanja natrag te zaratili sa susjednim plemenima koji su trgovali sa Kolumbom?
Sve moji članci u kojima je sve opisano.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Guacanagari

https://hr.wikipedia.org/wiki/Caonabo

https://hr.wikipedia.org/wiki/La_Navidad

https://hr.wikipedia.org/wiki/La_Isabela
Dubrovčanin is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.06.2016., 13:24   #69
Quote:
Dubrovčanin kaže: Pogledaj post
Sve moji članci u kojima je sve opisano.
I ono sto si zaboravio spomenuti;

https://en.wikipedia.org/wiki/Guacanagar%C3%ADx

"The Spanish that remained there were killed by rival tribes a few months later, just before Columbus returned on his second voyage."

"Guacanagaríx refused to cooperate with other caciques, who tried to expel the Spanish from the Colony of Santo Domingo. He was forced to flee to the mountains, where he later died."

- znaci plemena pobila Spanjolce i onda protjerala druge Indijance u planine, zesce miroljubljivi
Rocketman is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.06.2016., 01:11   #70
Aravak, a ne Aravat.
Dilberth is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.06.2016., 22:00   #71
Predvodnik zlikovaca hvali pretkolumbovska dostignuća.

* "Svakog njegovog (Montezuminog) čovjeka pratila su dva Španjolca. Neki su otišli u provinciju Cuzulu, 80 legija udaljenu od velikog grada Temixtitana, stanovnici koji su njegovi vazali. Tamo su im pokazali tri rijeke. Iz svake od njih donijeli su mi grumen zlata dobre kvalitete, iako su bili izvađeni osrednjim oružjem, jer su imali samo ono kojim su se služili Indijanci. Prema riječima Španjolaca putem su prošli kroz tri provincije, vrlo lijepe zemlje s puno sela i gradova, s gusto naseljenim gradovima i zgradama nalik na one u Španjolskoj. Istakli su kuću i tvrđavu, veću, jaču i bolje sagrađenu od dvorca u Burgosu. Narod te provincije Tamazulape bio je bolje odjeven od drugih naroda koje smo vidjeli. Njima se činilo da su inteligentniji od drugih".
*Hernán Cortés u pismu španjolskom kralju

Asteci su bili veoma okrutni, oko 150 godina prije velikošpanjolske agresije razorili su i uništili Mayapan, središte trgovine i industrije Maja. O ratničkim svirepostima Asteka svjedoči i Bernal Diaz.

* "U divljim šumama Mictlanquauhtla neki stanovnici grada Uaxyacaca napali su i opljačkali meksičku karavanu koja se vraćala iz Tabasca s dragocjenim dobrima. Tu su vijest Meksikanci čuli tek nakon nekoliko godina. Kralj koji je tada vladao, Motecuhzoma Stariji, zvan Ilhuicamina, naoružao je ekspediciju kako bi osvetio mrtve, a zločin je osvećen istrijebljenjem cijelog plemena. Neke meksičke obitelji i oko 600 obitelji iz drugih gradova smjestili su se u dolini Meksika i započeli naseljavati nenaseljena područja istrijebljenih naroda, pod vodstvom četvorice meksičkih poglavica koje je kralj odabrao za ovaj pohod... U domorodačkim zapisima napadi i ubojstva meksičkih trgovaca gotovo se uvijek spominju kao casus belli".
Dubrovčanin is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.06.2016., 18:41   #72
Tlaškaltecima Cortés nije bio "predvodnik zlikovaca", nego im je bio predvodnik oslobođenja od pritiska Mešika koji su njihovi državu bili potpuno okružili i prijetili im uništenjem.
https://en.wikipedia.org/wiki/Tlaxcala#Spanish_era

Tlaškalteci, koji su "Asteci" kao i Mešike, bili su ključni za španjolsko osvajanje Mešičkog Tenočtitlana.

Današnji Tlahkalanci su ponosni na svoj otpor Mešikama i kasniju povijest gdje su imali potpunu samoupravu i nisu bili potčinjeni vlasti Nove Španjolske nego izravno kralju.
Na slici u Palači vlade države Tlaxcale Cortés predvodi Tlaškalteke protiv Mešika: https://upload.wikimedia.org/wikiped...calteken_2.jpg.
__________________
Tko drugom revoluciju farba, Soroš i Antifa mu postanu i teta i barba!
ramiro is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.12.2016., 14:25   #73
Naši mediji objavljuju samo crne vijesti: tko se ubio, tko je ubio, tko je poginuo, tko je ostao bez posla. Dva velika nedavna otkrića, jedno u Egiptu i jedno u Meksiku, prošla sasvim nezapaženo.

http://www.b92.net/zivot/vesti.php?y...nav_id=1205259

Meksiko: Ispod supermarketa pronađen hram star 650 godina

Hram star više od 650 godina, za koji se vjeruje kako je podignut u čast boga vjetra Ehécatl-Quetzalcóatla, pronađen je 30. studenog u Ciudad de Méxicu.

Arheolozi su hram pronašli na dubini od tri metra na mjestu gdje je srušen jedan supermarket, prenio je AP. Platforma kružnog oblika, promjera od oko 10 metara i visine od oko 1.2 metra, sada se nalazi u sjenci tržišnog centra u izgradnji.

Arheolozi su prvobitno ispod starog supermarketa pronašli dijelove keramike i ljudske ostatke, što je bilo očekivano, ali su bili iznenađeni kada su pronašli hram, rekao je državni koordinator za arheologiju na Meksičkom institutu za državnu antropologiju i povijest Pedro Francisco Sanches Nava.

Arheolozi su, između ostalog, pronašli i novorođenče, na kojem nisu vidljivi znaci traume, kosti ptica, kao i keramičke figure majmuna.

https://www.youtube.com/watch?v=8yKaomFZ13Q
Dubrovčanin is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.08.2018., 12:13   #74
Zadivljen američkim domorocima, smislio sam pokoji deseterac o junačkome dvogodišnjem odolijevanju Tenochtitlana španjolskim gadovima.

Cuahtemoca [Kvatamoka] spominjem viteza
ne plaši se Hernana Cortesa
a njegovi mačevi od žada
Španjolcima ne daju put grada.
Tu astečki ratnik bandu tjera
preko cijelog Texcoca jezera
junaci se borbenoga dara
uresiše kožom jaguara.
Dubrovčanin is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.08.2018., 17:14   #75
Ixcateopan, mjesto gdje počiva vitez Cuahtemoc.

https://www.youtube.com/watch?v=v35BbRm4rRs
Dubrovčanin is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.08.2018., 10:39   #76
Quote:
Dubrovčanin kaže: Pogledaj post
Ixcateopan, mjesto gdje počiva vitez Cuahtemoc.

https://www.youtube.com/watch?v=v35BbRm4rRs
Zaista je lijepo vidjeti kako su se, zahvaljujući Katoličkoj crkvi, Indijanci zadržali i razmnožili diljem Meksika.
Dilberth is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.08.2018., 13:27   #77
Quote:
Dilberth kaže: Pogledaj post
Zaista je lijepo vidjeti kako su se, zahvaljujući Katoličkoj crkvi, Indijanci zadržali i razmnožili diljem Meksika.
Bartolome de las Casas, indijanska majka
rustaveli is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.08.2018., 14:11   #78
Quote:
rustaveli kaže: Pogledaj post
Bartolome de las Casas, indijanska majka : D
I otac i majka!
https://en.wikipedia.org/wiki/Bartolomé_de_las_Casas
Dilberth is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.10.2022., 21:46   #79
Izvrstan novi skoro četiri i pol sata dug dokumentarac iz 2022., cijela povijest Maja i općenito Mezoamerike. Sjajno, iznimno kvalitetno.

https://www.youtube.com/watch?v=hNbuF1NWXKo&t
Dubrovčanin is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.10.2022., 08:10   #80
O imenu 'Azteci' ako razumijete engleski:
https://languagehat.com/aztec

Ako ne, članak i poveznice govore o nastanku i uporabi imenice 'Azteci'.
Naime sâmi Azteci nisu sebe tako zvali, već Mexica (č. Mešika). Ime Azteci su počeli upotrebljavati povjesničari u XIX. st. da bi se razlikovala urođenička država od modernog Meksika.
Nyittiuny is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor



Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 17:01.