Je li teologija znanost?

[Nomen Nescio]

Druid kaže:

Svima koje zanima ta tema, preporučujem odličan tekst Petera Achinsteina "Demarcation problem" u Edward Craig (ed.), Routledge Encyclopedia of Philosophy (Routledge, 1998). Ima za skinuti na svim boljim sajtovima s knjigama tipa "library.nu" ili preko torrenta, siguran sam. Tekst je kratak, koncizan, savršeno razumljiv i jasan. Peter Achinstein je inače filozof znanosti.

Stvarno komplexan text, svaka čast ako smatraš da je text kratak (4 strane), koncizan i savršeno razumljiv.

Da. I onda još dođe dečko sa "znanjima" s nekih fast-food kvazi-spiritualnih crackpot web sajtova koji misli da je "metafizika" nauka o vanzemaljcima ili "astralnim entitetima" koji po noći komuniciraju s tobom ako uzmeš dovoljno droge ili dovoljno jako vizualiziraš. I koji tvrdi da broj sedam postoji sam po sebi u prirodi, a da to nije nikako samo atribut skupova određenih fizičkih predmeta koji je onda apstrahiran u matematiku. I koji misli da je pojam "broja" nešto toliko samorazumljivo da ne moraš znati malo više o teoriji skupova da bi shvatio o čemu se radi, nego još i nadobudnu tvrdi da ne postoje negativni brojevi. Da ne spominjemo racionalne, realne itd. Racionalni brojevi postoje čak i u odnosu sa stvarnim objektima i to se može objasniti i s komadom bureka, ali uopće mi je ispod časti ići objašnjavati takve elementarne stvari i svoditi filozofiju matematike na rezanje bureka na četiri dijela (i tako objasniti razlomke "u prirodi").

Ja sam mislio da se burek reže na 6 delova. Ok, nebitno, mnogo mi je važnije produbiti temu i eventualno saznati nešto novo.

I onda kad ga pitaš da ti odgovori na neke stvari o kojima ni sam nema pojma, ali se razbacuje sintagmama poput "teološka istraživanja" ili "metafizička istraživanja" pa na kraju pomiješa populistički hermetizam, prirodne znanosti i teologiju, ne znajući ni o čemu od toga ništa.

Fast-food prosvjetljenja, kažem ti. To su ti ljudi kojima staviš lampicu u usta i upališ ju i vidiš da im glava svjetli. Strašno zanimljivo nešto. Joj koliko sam ih vidio takvih, najpametniji su, a nemaju pojma ni o čemu. Strogoća mišljenja - nula bodova. Znanje - nula bodova. Razbacivanje izrazima koje ne razumiju - sto bodova (od sto mogućih).

Ok, zato smo tu da nešto pametno kažemo (bar oni koji znaju). Tako da, slobodno iznesi tvoje mišljenje u vezi sa ovom temom.

hexenkind kaže:

Znam, naravno da znam, u suprotnom ne bi pisao o tome, nego bi eventualno rekao svoj stav i čitao postove...ono što je poanta svega što ja govorim i pišem u vezi s teologijom je to da treba odvojiti teologiju od kršćanske teologije, jer se danas u Evropi uvijek kad se spomene teologija, misli na popove i crkvu...no, teologija je nešto puno više, trebalo bi zauzeti cjelovit stav o toj nauci i izdignuti se iznad jednoumnog sljepila...na taj način gledano, teologija je doista znanost

Pa eto, pričamo o teologiji, nauci, bez da je iko dao neku bar osnovnu definiciju, bilo nauke bilo teologije. Teologija je sve, samo ne popovi i crkve, ali nije ni nauka ono što običan svet smatra ovim izrazom. Ako već govorimo o tome da li je teologija nauka ili nije, koji je odnos između teologije i nauke, onda, tako bar ja smatram, ne bi bilo loše malo proširiti saznanja.

Npr., knjigu koju je Druid spomenuo (Routledge Encyclopedia of Philosophy) imam, i odmah sam pokušao dublje da vidim u čemu je problem. Imam još sličnih izvora, novijih datuma, pa sam i to pogledao, i samo se uverio u ono što sam na početku prošlog posta rekao - tema je komplexnija nego što se na prvi pogled čini. Bilo je par sličnih tema na ovom forumu, mislim da sam na nekim tu i tamo učestvovao, ali se već ni ne sećam o čemu smo sve diskutovali.

Ne znam šta piše na wikipediji, ali sama reč 'teologija' je prehrišćanskog porekla, još je Platon u svojoj Republici spominje. Aristotel takođe koristi ovaj izraz i proširuje ga (za njega je 'teološka filosofija' i 'teološko znanje' treća grana nauke, pored matematike i fizike). Zahvaljujući stoicima, ovaj izraz poprima i filosofske dimenzije, to jest - teologija postaje explicitno filosofska disciplina negde u vreme stoičkog filosofa Cleanthesa (330 BC – 230 BC), a zatim Panaetiusa (185 - 110/09 BC). Nekako u vreme neoplatonizma, teologija je anexirana filosofiji, ali hrišćanstvo u to doba već se bilo razvilo, pa tako se vremenom izraz 'teologija' počeo upotrebljavati u odnosu na judeo - hrišćanskog Boga. Mada je hrišćani u početku nisu rado koristili, zbog asocijacije ovog izraza sa paganizmom i paganskom mitologijom (jer se izraz 'teologija' odnosio i na ovo). Do Eusebija, crkvenog istoričara, ovaj izraz jesu pominjali određeni hrišćanski pisci, poput Origena i Klimenta Alexandrijskog, ali je izraz i dalje imao konotaciju paganskog, tako da je tek nakon trijumfa hrišćanstva u rimskoj imperiji ovaj izraz postao hrišćanski izraz. Teolozima više nisu nazivani paganski mitolozi, kao što je to ranije bio slučaj, već su proroci Starog zaveta bili teolozi, apostol Pavle, apostol Ivan, itd. Vremenom je ovaj izraz dobivao sve veće i dublje značenje.

Doduše, ovako je bilo uglavnom u istočnoj crkvi gde je grčki jezik bio dominantan. Na zapadu, gde se koristio latinski jezik, radije su se upotrebljavali izrazi poput doctrina sacra (Avgustin), sacra sctriptura, sacra eruditio, sacra pagina, itd. Tek negde od 9 veka AD izraz 'teologija' je ušao u širu upotrebu i tako postao standardni izraz mnogih teologa i u latinskoj crkvi. No, i pored toga, izraz 'sacra doctrina' je bio omiljeni izraz Tome Akvinskog, pa se smatra da je tek nakon kasnog doba skolasticizma ovaj izraz postao jedini koji se koristio.

Dakle, ako govorimo o teologiji, onda stvarno mislim da govorimo o složenoj akademskoj disciplini. Namerno koristim ovaj izraz nauštrb teologije kao naučne discipline, jer, možda po nekima teologija i nije nauka (a i samu definiciju nauke nismo izneli), ali se svakako većina filosofa slažu da je teologija akademska disciplina.

[Shain]

hexenkind kaže:

da bi nešto imalo metafizičku pozadinu potrebna je naravno i potvrda drugih istraživača, statistička mogućnost da su i drugi došli do istih ili sličnih rezultata

Riječ metafizički ima više značenja, a tebi očito znači "natprirodno". Ovo zaključujem po onome što si dosad napisao (ispravi me ako sam pogriješio).

Objasni mi kojim se znanstvenim metodama ispituje "natprirodna pozadina" i kako se primjenjuje statistika u teologiji.

[Nomen Nescio]

Druid kaže:

Kompletna poanta teologije se ruši kada se teologija počinje "furati" na egzaktne (ili bilo kakve druge) pozitivne znanosti. Što bi protestantski teolog Boris Gunjević rekao, tu se počinje javljati bijeda teologije.

U stvari je dobro (moje mišljenje) što je tako, jer teologiju ne možemo ograničiti na egzaktne nauke, niti je upoređivati sa njom.

Jednostavno rečeno, teologija je čisto ljudski pokušaj (ili borba?) da se razume Bog, i sve ono što nas okružuje. Ovo bi bila neka najprostija definicija, ali nisam siguran da bi se svi mogli složiti sa njom, iako ima istine u toj definiciji. Ni sami teolozi ne mogu da se dogovore oko pitanja šta je teologija, što samo govori o komplexnosti ovog pitanja. Anselmo je teologiju opisao rečima fides querens intellectum, što bi se moglo prevesti sa 'vera traži razumevanje.' No, ovakva definicija danas je malo štura. Čija vera je u pitanju? Šta čini veru? Šta znači 'razumeti?' Možda ova pitanja nisu bila potrebna u vreme Anselma (1033 - 1109), ali danas je sasvim korektno postaviti ovakva i slična pitanja. David F. Ford je dao jednu drugu, kratku definiciju. Prema njemu:

Theology at its broadest is thinking about questions raised by and about the religions.

Keith Ward, s druge strane, veli:

Theology is an enquiry into the being of God and the relation of God to the universe.

Ali, tu postoji jedan problem:

The word ‘God’ is one of the most used and abused terms in human discourse...Among humans today, there is no agreement as to who or what God might be, or to whether or not there is a God, or several Gods. The word ‘God’ is polyvalent and protean. It has accrued different meanings over time.

Pretpostavljam da će ovde biti reči uglavnom o judeo - hrišćanskom Bogu, odnosno teologiji iz judeo - hrišćanske perspektive, jer onda je problem malo lakši (ali samo malo).

Alister McGrath kaže da je teologija rasprava o Bogu. Ako postoji samo jedan Bog i ako je taj Bog 'Bog hrišćana,' tada je priroda i područje teologije sasvim određena - teologija je promišljanje o Bogu koga hrišćani poštuju i obožavaju.

[admin1]

uopće se ne suprostavljaju. ovisi o osobnom kutu gledanja.

[Optimistična777]

Tufir II kaže:

O teologij stvarno ne znam ništa, ali mislim da je ovo što si ti napisao predmet sociologije religije ili tako nečega.
Imam dojam da se teologija bavi pitanjima kao što su raspon krila anđela ili temperatura pakla i vjerojatno imaju metodoloških problema.

Kao što si napisao na početku da ne znaš ništa o teologiji... suvišan ti je ovaj ostatak komentara. Podrugljivo. Nemoj o onom o čemu ne znaš

[Optimistična777]

Pandora10 kaže:

Priznat ću da griješim ako mi neko dokaže da se znanost(kao takva) može "opipati" za razliku od teologije(kao takve).

Složila bih se s tobom. Pogotovo sa gore navedenim dijelom
Istina je relativna, svjesni smo da svako od nas drukčije percipira i ove svakodnevne stvari i objekte koji nas okružuju, a spoznatljivi su osjetilima. Ja bih rekla da Teologija jest znanost, o Bogu naravno, ne o religiji, ali nije poput "ostalih" znanosti, više je "specifična". Jedinstvo teoloških pitanja nije bitno jedinstvo, nego je sekundarno jedinstvo. Zato, u principu, nema potrebe da tražimo jednu bitnu i esencijalnu temu za teološka pitanja. Teologija se konstantno isprepleće sa sociologijom, filozofijom i psihologijom. Ne postoji kao sama, kao jedna i konkretna, ona je zbir.

[Shain]

Vidim da je biskup Vlado Košić položio doktorat. Je li samim tim postao znanstvenik? Uz njegovo ime i prezime pišu: biskup i znanstvenik.

Jučer je imao "zanimljivo" izlaganje u Ludbregu. Kao da je studirao politologiju ili marketing.

[osa--]

Pandora10 kaže:

Rezultat čega je kamen to čemo još vidjet jer mi NISMO "njega spoznali kao rezultat nečega" ....već smo prvo u SVOJOJ PERCEPIJI utvrdili da "kamen" postoji ...i kao takav on je prije svega rezultat našeg zapažanja,a od tada do danas istražujemo "uzrok" kamena...zaboravljajući istraživati uzrok "zapažanja kamena" i došli smo otprilike do fizike.
Nemojmo brkati redosljed stvari.
"Uzrok" kamena bila to fizika iliti sam Bog stoji I DALJE nevidljiv i neopipljiv.
Znanost upravo zanemaruje redosljed stvari i ono do čega je na kraju došla u svojim istraživanjem drži početkom,a potpuno iz svega isključuje PERCEPCIJU gdje u stvari sve počinje i završava.
Ponovimo taj redosljed ...prva je percepcija (viđenje) stvari -u umu,pa zatim razumijevanje stvari -u umu.Dakle ako zaista želimo znati istinu moramo poznavati i sam UM kojim u kojem je "smještena" kako percepcija tako i razumijevanje,a sve troje potpuno nevidljivo i neopipljivo.
Razumijevanje ili znanje o stvarima i pojavama je UMNO,nevidljivo i neopipljivo,a fizika spada u "razumijevanje" ili znanje o prirodi stvari koja je također "nevidljiva".Daklem i sama fizika i predmet njenog istraživanja(priroda stvari) kao i sredstvo istraživanja(um)
su potpuno i definitivno nevidljivi i neopipljivi.....

tako da je tvrdnja
"..za postojanje Boga ne vidimo taj uzrok. To je osnovna postavka u tezi da za znanost Bog ne postoji"....
potpuno nesuvisla jer mi ne gledamo u "uzroke" već u "posljedice" čije uzroke ne poznajemo,pa i ako smo došli do fizike kao uzroka,još uvijek neznamo koji je "uzrok" same fizike,ali sigurno znamo da smo je sami "smislili",tj.da je fizika posljedica a ne uzrok.

I kao što sam rekla,teologija je,u tom smislu i na istoj razini,samo posljedica uma,posljedica koja se bavi također istraživanjem svog vlastitog uzroka,a polazeći također od pojavnog svijeta i pretpostavke njegove skrivene prirode.

Ovaj post iz 2003. po meni objasnjava svu temu.

[Baphomet]

Taj post opisuje jedno jedno romantično gledanje na teologiju. Evo, na brzinu bacih oko na jedan teološki "fakultet" i njeihov program :

http://www.tfmvi.hr/hr/koncept-studija/

Ograničeni su na Bibliju i na katolički Crkvu. Da proučavaju npr. apokrifne spise, knjige izbačene iz biblije, islam, gnostike...itd. Mogli bi se nazvati znanstvenici ali sa ovim program pridjev "znanosti" si mogu okačiti mačku o rep

To mi više izgleda na malo duži tečaj osnovnoškolskog vjeronauka sa malo više eorijskog znanja potrebnog za obranu vjerskih dogmi.

[iDroid]

Kad bi se kriteriji koji se primjenjuju na Teologiju, primjenili na druge discipline, pitanje je bi li onda i te discipline bile znanstvene.

Je li filozofija znanost? Psihologija? Sociologija? Povijest? Književnost?

Kod nas se na mala vrata izjednačilo kulturu sa društvenim znanostima a onda se sve skupa izjednačilo sa prirodnim i tehničkim.

Takvi kriteriji onda i teolozima daju za pravo da se samoproglase znanstvenicima.





Sent from my SM-G920F using Tapatalk

[john newman]

Po definiciji pojma, teologija je znanost o religiji.

po definicija termina, znanost je sustavno poduzeće koje gradi i organizira znanje u obliku testirajućih objašnjenja i predviđanja o svemiru.

No, je li to uistinu znanost? Ako jest, koja je to znanstvena metodologija koja se u teologiji koristi?

koncept znanost o religiji nema nikakvu poveznicu sa samoj znanosti.

Je li mozda po metodologiji teologija slicna sociologiji ili povijesti?

po metodologiji je zapravo istovjetna sa astrologijom, magijom i vudu čarolijama....

[iDroid]

john newman kaže:

po metodologiji je zapravo istovjetna sa astrologijom, magijom i vudu čarolijama....

Postoje znanstvenici koji se bave proučavanjem magije i vudu čarolija. Zovu se antropolozi/etnolozi. Onda ni antropologija nije znanost?

[Nepoznati]

skeptik kaže:

Po definiciji pojma, teologija je znanost o religiji.

To je misnomer. Korijen riječi - logija, ne znači ništa. Imaš i astrologiju.

No, je li to uistinu znanost?

Nikada. Teologija ima na desetke tisuća, i sve su posvađane i žele ušutkati druge teologije. Nove nastaju svakog dana. Sve jalove i niškoristi.

Ako jest, koja je to znanstvena metodologija koja se u teologiji koristi?

Nije. Teologije su zapravo partikularna objašnjavanja kako određeni teolozi jedne grupacije vide što piše u njihovoj svetoj knjizi (prilagođavaju te zastarjele zadrte praznovjerice da su probavljive nekima i danas).

Neki drugi teolozi u istoj knjizi, vide totalno drugačie poruke, i tvrde da su oni drugi prokleti i zabludjeli od strane Sotone. Teologije su apologetike pojedinog tumačenja neke "svete" knjige. Kad se njihovo ideološko uskogrudno tumačenje uspostavi, onda se okameni u dogme, i to je to. Nema više diskusije je li djevica Marije uzletjela iz groba ili nije, i je li vazda Djevica ili nije. Amen. End of discussion. To je totalna suprotnost znanstvenom propitivanju i istraživanju.

Teološko "istraživanje" je završilo trenutkom kada je uspostavila svoje dogme - frazetine u koje se ne smije sumnjat ili ih mijenjat jer su od Svetog_Duha_Boga_Isusa_Muhameda itd. prišapnute u uho teologa te grupacije. Vrlo jednoumno.

Je li mozda po metodologiji teologija slicna sociologiji ili povijesti?

Slična je jednopartijskim ideolozima sustava tipa Sjeverna Koreja.

[Nepoznati]

iDroid kaže:

Postoje znanstvenici koji se bave proučavanjem magije i vudu čarolija. Zovu se antropolozi/etnolozi. Onda ni antropologija nije znanost?

Ne muti bistru vodu. Kriminalistika se bavi zločincima i njihovim zločinima.
Je li ona zato zločinačka?

[iDroid]

Nepoznati kaže:

Teologija ima na desetke tisuća, i sve su posvađane i žele ušutkati druge teologije.

Nepoznati kaže:

Ne muti bistru vodu. Kriminalistika se bavi zločincima i njihovim zločinima.

Je li ona zato zločinačka?

Postoji tisuće religija, kao što postoji tisuće različitih zločina.

Postoji samo jedna teologija. Kao što postoji samo jedna kriminalistika.

[Nepoznati]

iDroid kaže:

Postoji tisuće religija, kao što postoji tisuće različitih zločina.

OK.

Postoji samo jedna teologija.

Koja bi to bila? lol

Nije jedna nego na tisuće sasvim posvađanih, i nikada se neće pomiriti jer su zapravo apologetike (jednostrano branjenje) pojedinačnog svojeg skupa dogmi. Protiv svih ostalih teologija. Hinduske protiv pravoslavnih protiv islamskih itd.

Kao što postoji samo jedna kriminalistika.

Ne. Kriminalistika je jedna. Kemija je jedna, kemičari diljem svijeta su kemičari, nemaju vlastite poglede na kemijske spojeve, nekompatibilne s drugim kemičarima.

Kod tisuća raznih teologija (pripovjedaka na osnovu mitova o Bogu), stvar je obratna. Svaka odvojena ideologija ima svoju teologiju -obranu svojih dogmi - svi teolozi posvađani jedni s drugima i misle da je onaj drugi teolog Sotonin sluga koji ljude odvodi u zabludu i propast. Od islama do katoličanstva, sve zavađeno i gorko suprotstavljeno.

Znanstvene discipline su posvuda iste, matematičari nemaju sekti niti svetih dogmi.

[dominik01]

Nepoznati kaže:

OK.



Koja bi to bila? lol

Nije jedna nego na tisuće sasvim posvađanih, i nikada se neće pomiriti jer su zapravo apologetike (jednostrano branjenje) pojedinačnog svojeg skupa dogmi. Protiv svih ostalih teologija. Hinduske protiv pravoslavnih protiv islamskih itd.



Ne. Kriminalistika je jedna. Kemija je jedna, kemičari diljem svijeta su kemičari, nemaju vlastite poglede na kemijske spojeve, nekompatibilne s drugim kemičarima.

Kod tisuća raznih teologija (pripovjedaka na osnovu mitova o Bogu), stvar je obratna. Svaka odvojena ideologija ima svoju teologiju -obranu svojih dogmi - svi teolozi posvađani jedni s drugima i misle da je onaj drugi teolog Sotonin sluga koji ljude odvodi u zabludu i propast. Od islama do katoličanstva, sve zavađeno i gorko suprotstavljeno.

Znanstvene discipline su posvuda iste, matematičari nemaju sekti niti svetih dogmi.

opet ti pišeš što tvojoj "duši" milo, ono čime svoju psihu hraniš a veze s vezom nema. niti je kriminalistika jedna niti kemija, fizika, medicina,....sve je razgranato. i posvađanih ima naročito u farmaciji, industriji pesticida, bojnih otrova ( kemijskih i bioloških)..... Teologije su različite, ne nužno i posvađane. Nije svo zlo svijeta s Judaizmom, Kršćanstvom, Islamom,...došlo- Čovjek je jednostavno podložan tome. Daj zamoli si frenda EEL neka te malo pouči da ne lupetaš kao maksim po diviziji. Nemojte si samo ovacije razmjenjivati... ovako ste mi kao papa i kardinal...aj, žif ti bio

[Beljki]

iDroid kaže:

Je li filozofija znanost? Psihologija? Sociologija? Povijest? Književnost?

Pa o filozofiji bi se svakako dalo, a i književnosti.

No uzmimo za primjer psihologiju. Većina akademske psihologije se bazira na kognitivnim, bihevioralnim i bioloskim-neuroloskim osnovama. Iako su u javnoj svijesti sa njome nerijetko više poistovjecene teorijske koncepcije poput Freudovih, Jungovih i sličnih, a koje su bazirane na slobodnim teorijskim ukomponiravanjima dojmova izgrađenih na anegdotalnim primjerima i introspekciji, iste se najčešće ne doživljavaju dovoljno znanstvenima i vrlo su slabo prisutne u suvremenoj psihologiji, više u domeni psihoterapije i filozofije. Psihologija se pak istraživački oslanja prvenstveno na statističke analize, laboratorijska istraživanja i slično.

A s obzirom da je već i taj pomalo odbačeni period ne-eksperimentalnog analitičkog razmatranja debeli korak unapred prema egzaktnim (u odnosu na apologetike mita i vjerovanja) samim time što nastaje promišljanjem odozdo na osnovi prikupljenih podataka, a ne racionalizacijom odozgornosti, ali se ipak odbacuje zbog nedovoljno čvrste metodoliogije i nedostatka provjerivosti zbog kojeg je uopće nemoguće goviriti o utvrđivanju istinitosti takvih tvrdnji jasno je da je teologija teško ubrojiva u znanost zbog nekorištenja i ne posjedovanja metodologije koja bi ju takvom cinila. Barem u okvirima onoga što se danas uglavnom pod znanošću podrazumijeva, a što je definirano upravo metodologijom koja teži egzaktnisti, provjerivosti itd.

Semanticka rastezanja su opet prazna apologetika, riječi se uvijek mogu rastezati i tumačiti svakako kroz povijest i razne teorije, bitnija je njihova trenutna kolokvijalna upotreba (prvenstveno u samoj znanstvenoj zajednici, a rekao bih u dobroj mjeri i širem drustvu). Znanost se uostalom i sama razvija i postrozuje metodologiju, to što su nekad alkemija ili astrologija bile u istoj vreci sa egzaktnim stvarima ne znači da će ih i danas smatrati znanostima (tj dok ne uspostave prihvatljivu metodologiju i posljedično utvrde donekle egzaktne dokaze svojim modelima kao i pretpostavkama gradnje tih istih modela). Naravno, može teološko razmatranje koristiti i znanost, ali tu se radi o posudjivanju iz tudjih znanstvenih polja (sociologija, povijest itd), u užem smislu ona sama nema niti predmet istraživanja niti metodologiju koje bi opravdale takvu klasifikaciju u suvremenim okvirima.

[john newman]

iDroid kaže:

Postoje znanstvenici koji se bave proučavanjem magije i vudu čarolija. Zovu se antropolozi/etnolozi.

Postoje znanstvenici koji i vjeruju u postojanje bogova no to nije dokaz da bog postoji. Postoje znanstvenici koji zagovaraju novo ledeno doba, no to nije dokaz da smo u ledenom dobu. Svak može u svašta vjerovat, baviti se no gore iznad sam citirao definiciju riječi znanost. Ako se bilo kakva istraživanja rade a ne koriste znanstvenu metodu onda nisu znanstvena istraživanja.

Onda ni antropologija nije znanost?

Ukratko, da bi se moglo o nečem raspravljati, treba prvo znati definiciju termina.

Antropologija je proučavanje različitih aspekata ljudi unutar prošlih i sadašnjih društava. Etnologija je grana antropologije koja uspoređuje i analizira karakteristike različitih naroda i odnos između njih.

Sad bi trebalo vidjeti metodologiju koju oni koriste i da li odudaraju od znanstvenih metoda.

[Nepoznati]

dominik01 kaže:

opet ti pišeš što tvojoj "duši" milo, ono čime svoju psihu hraniš a veze s vezom nema.

Pusti ti moju dušu i psihu na miru. Nije tema.

niti je kriminalistika jedna niti kemija, fizika, medicina,....sve je razgranato.

Naravno da je razgranato, ali od istog stabla, u harmoniji. Teologije su strogo separirane, rascijepljene, neprijateljske jedna spram drugima, trude se uništiti konkurenciju na sve načine, kad se dokopaju vlasti u kakvoj teokraciji. Jer svaka za sebe misli da posjeduje konačnu apsolutnu istinu koju je baš njima "u punini" objavio Bog ili neki njegov potrčko.

i posvađanih ima naročito u farmaciji, industriji pesticida, bojnih otrova ( kemijskih i bioloških)..... Teologije su različite, ne nužno i posvađane. Nije svo zlo svijeta s Judaizmom, Kršćanstvom, Islamom,...došlo- Čovjek je jednostavno podložan tome.

Kemija je samo jedna i ista je na svim kontinentima. Nema indijske, kineske ili meksičke kemije. Jer ih povezuje znanstvena metoda istraživanja i dokazivanja.
Grane kemije su u skladu jedne s drugom i kemičar samo istražuje razna područja (organska, anorganska, nuklearna...). Sve domene kemije su kao čvrsto stablo s granama. Zato i donosi plodove, za razliku od religija.

Ti podvaljuješ da su "razne teologije kao i grane kemije", što je nonsens. Razne teologije su međusobno kontradiktorne. Što je za jednu spasenje i ulaznica za raj (npr. Isus Sin Božji), to je za drugu teoogiju put za pakao i sotonska izmišljotina koja vrijeđa Boga (islam inzistira da Bog nema Družice/Sina) itd. U teologijama nema nikakve racionalne metode, niti nalik znanstvenoj, nego se sve bazira na kako se kome početnom teologu/karizmatiku sprdne tumačiti svoju prastaru svetu knjigu, drugačije nego njegovi prethodnici za neki nebitni dio. Onda samo ponavljaju to kao dogmu i ne dozvoljavaju nikakvu sumnju u nju, nego svako odstupanje od dogme nazivaju đavolskom herezom. Otuda tisuće posvađanih sekti, koje škripe zubima jedne prema drugima i velikih religija, koje se nikada neće ujediniti niti naći zajedničko stablo, kao npr. kemija. Ujedno po pravilu negiraju (otvoreno ili prikriveno) osnove znanosti tipa teorija evolucije. Plodno su tlo za uzgoj raznih drugih praznovjerja i antiznanstvenih podvala.

Kad se radi o korištenju dostignuća znanosti, jasno je da ima raznih interesa oko toga, i to izlazi iz domene kemije.

Ja govorim o kemiji kao znanstvenoj disciplini, i teologiji kao nečem dijametralno suprotstavljenom, što je samo u dalekim začecima nalikovalo znanosti / kozmologiji, tumačenju što je to oko nas. Teologije su zapele u tim drevnim vremenima, i jalov su golem utrošak ljudskih resursa na iznalaženje bezbroj načina da se očuvaju i obrane (jednoumna, intelektualno nepoštena apologetika). Ujedno donose potencijalnu opasnost nasilja, kao i sve druge zadrte ideologije.

Jedino što teolozi "istražuju" jesu bezbrojni trikovi kako sofisterijski uvjeriti ljude da su njihove partikularne dogme održive pod naletima razuma i vremena (tipa da je Marija bila i ostala djevica i tijekom poroda bebe Isusa i poslije, ili kako provući ideju da je Muhamed rascijepio Mjesec, ili njegova izjava da je "najviše stanovnika pakla - žene").

Daj zamoli si frenda EEL neka te malo pouči da ne lupetaš kao maksim po diviziji. Nemojte si samo ovacije razmjenjivati... ovako ste mi kao papa i kardinal...aj, žif ti bio

Kakve su ti ovo fantazije?