Selimir Harvoi

[ramiro]

Ne, osnovnoškolske povijesne čitanke su primjerene dotičnome uzrastu, ovdje na Povijesti se u pravilu raspravlja na mnogo višoj, pa i na akademskoj razini.

Kod spominjanja Gota u izvorima za hrvatsku ranu povijest (LJPD / Hrvatska kronika / Barski rodoslov te Toma Splitski) stvari tek sjedaju kad uočimo da nekako od Razvijenog srednjeg vijeka (12. stoljeće) u povijesnom narativu postoji vrlo jaka "gotomanija". Tolika da zbog nje, primjerice, određenu srednjovjekovnu umjetnost danas nazivamo gotikom, iako ona s Gotima nema ama baš nikakve veze.

Primjeri analogija germanskih nastavaka -mer, -gast i slično, sa slavenskim -mir, -gost su zanimljivi i vrijedilo bi možda istražiti jesu li ti, te općenito germanski imenski oblici utjecali na slavenske. Ako jesu, onda kako, gdje i kada? Evo, na prvu, to je ono što se čini zanimljivim i moguće poticajmim.

[Liudewitus]

U Hrvatskoj Kronici (LJPD) se spominje dolazak Gota, a s tim u vezi i neka konkretna imena sudionika toga pohoda. Pokušao sam se malo "poigrati" s likovima i događajima i evo koje sam zanimljive paralele pronašao:

Ostroilo dolazi iz smjera Italije i osvaja "kraljevstvo od Ilirije"...:

HK kaže:

Utom Stroil, brat njegov, s vojskom svojom vaze kraljevstvo od Ilirije, a to jest sva zemlja ča jest s ovu stranu Valdemije deri de Polonije. I on tvrdimi rvanjami i s nemilostivimi boji sve obuja, jere nitkor suprotiviti se ne mogaše. I priđe u Bosnu, i slize u Dalmaciju i rasu primorske grade: Dalmu, Narun i bogati i lipi Solin, i grad Skardon, i mnoge slavne grade položi na zemlju.

Njegov nasljednik se zove Svevlad (Svevladus).

HK kaže:

I ne bi mu za dovoljno; posla sina svoga, koga jure imiše, i s njim vojske, da bi obujal i donju zemlju i zagorsku. A tomu sinu biše ime Sviolad.

I tu stvar postaje zanimljiva jer se možda, umjesto o Svevladu, zapravo radi o SVEVIDU:

hr.wikipedia kaže:

U slavenskoj je mitologiji Svetovit (Svetovid, Swiatowit, Sutvid, Vid) povezivan s ratovima i proricanjem. Opisivan je kao četveroglavi bog čije su glave gledale na četiri strane. Ovako udruženih glava, on može obuhvatiti pogledom sve strane svijeta (Svevid).

Dalje:

en.wikipedia kaže:

Svetovid, Svantovit or Sventovit is a Slavic deity of war, fertility and abundance primarily venerated on the island of Rügen into the 12th century. He is often considered a local Rugian variant of the pan-Slavic god Perun.

To je dakle PERUN po kojem je ime dobio arhont Porinos iz DAI, čiji otac je doveo Hrvate u Dalmaciju.

Ako pretpostavimo da su Hrvati došli s Francima krajem 8. i početkom 9. stoljeća, onda bi Svevlad/Svevid/Porinos mogao biti BORNA, a Ostroilo njegov neimenovani prethodnik.

Jer ime Borna je germanizirano ime slavenskog boga Peruna, što možemo zaključiti iz toponima koje su ostavili polapski Slaveni (Perun->Pirna->Borna).

A Ostrilovi i Svevladovi GOTI bi tada mogli biti Bornini Guduscani.

I za kraj još jedna zanimljiva podudarnost:

LJPD kaže:

(Svevladus) multasque iniquitates et persecutiones faciendo christianis, qui in civitatibus maritimis habitabant, duodecimo anno regni sui mortuus est.

Svevlad je po LJPD umro dvanaeste godine svoje vladavine.

Borna je umro (otprilike) dvanaeste godine svoje vladavine:

hr.wikipedia kaže:

Borna, hrvatski knez (~810., druga polovica VIII. st. – ?, 821.).
(...)
Prema franačkim analima umro je prirodnom smrću (...)

[Horovathos]

ramiro kaže:

Ne, osnovnoškolske povijesne čitanke su primjerene dotičnome uzrastu, ovdje na Povijesti se u pravilu raspravlja na mnogo višoj, pa i na akademskoj razini.

Kod spominjanja Gota u izvorima za hrvatsku ranu povijest (LJPD / Hrvatska kronika / Barski rodoslov te Toma Splitski) stvari tek sjedaju kad uočimo da nekako od Razvijenog srednjeg vijeka (12. stoljeće) u povijesnom narativu postoji vrlo jaka "gotomanija". Tolika da zbog nje, primjerice, određenu srednjovjekovnu umjetnost danas nazivamo gotikom, iako ona s Gotima nema ama baš nikakve veze.

Primjeri analogija germanskih nastavaka -mer, -gast i slično, sa slavenskim -mir, -gost su zanimljivi i vrijedilo bi možda istražiti jesu li ti, te općenito germanski imenski oblici utjecali na slavenske. Ako jesu, onda kako, gdje i kada? Evo, na prvu, to je ono što se čini zanimljivim i moguće poticajmim.

Ništa nije sigurno i ništa nije isključivo.

Ali mi nije nikad bilo jasno zašto se samo Gotska teorija (dakle ne Hrvati=Goti nego kao mogući proto -Hrvati ili kao samo dio etnogeze) toliko napada , omalovažava te na kraju odbacuje.