Pa i nema toliko toga kod Slavena pravoslavaca, jedino Srbe izdvaja Slava, iako nešto slično postoji i među nekim Hrvatima i Albancima katolicima, pa i među alpskim narodima, a ni svi Srbi nemaju Slavu.
Posebni običaji uz badnjak, vjerojatno izvorno poganski, postoje manje - više među svim Slavenima:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Badnjak.
Prije bi se činilo da više poganskih običaja ima među Hrvatima katolicima, nego među Srbima pravoslavcima. Npr. poklade se među pravoslavnim narodima ne održavaju tako snažno kao kod katolika. A također i ovo:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Ivanjski_krijesovi.
Jedino što bi se moglo uočiti jest da ti nekada vjerojatno poganski običaji, poput Slave ili badnjaka, su kod Srba pravoslavaca dobili pozitivnu crkvenu sankciju, tj. popraćeni su crkvenim obredom, dok su kod katolika takvi običaji ostali gotovo isključivo pučki, tek prilagođeni crkvenom kalendaru i određenim blagdanima.
No valja reći da je tek moderna znanost sve to identificirala kao prežitak nečeg poganskog jer bi, eto, to bilo nešto jako važno. Karikirano je to prikazano npr. u filmu Milagro gdje onaj urednik mjesnih novina, koji se inače u mjestance Milagro doselio iz velike sredine nakon što je bio osuđen zbog svoga lijevog aktivizma, tumači onom starcu da oni održavaju indijanske poganske običaje, a na što će ovaj uvrijeđeno: "Mi smo katolici!".
Ne može se ne uočiti da se to inzistiranje na tobožnjem poganstvu nekih kršćanskih običaja ne uklapa u trend ciljane dekristijanizacije, iako je riječ o običajima koje je kršćanstvo prihvatilo prije više stoljeća, pa i više od tisućljeća, te koji odavno nemaju nikakav poganski sadržaj.
Poput npr. mnogo toga u kultu svetaca; zatim procesijama koje vuku svoj izvor iz rimskih procesija, ne nužno poganskih, religijskih, nego onih državnog značaja; pa i datuma same proslave Isusovog rođenja, Božića, koja je naposlijetku fiksirana na nekadašnju rimsku državnu svetkovinu Nepobjedivog Sunca 25. decembrija.
Sve te stvari i ne moraju biti nužno poganske, nego je to više općeljudski, antropološki hod kroz godinu, kakav postoji i u drugim kulturama i religijama.
S druge strane, jako su zanimljive Kvatre, koje postoje samo u zapadnom kršćanstvu gdje su se proširile kao običaj rimske mjesne crkve (ponegdje i dosta kasno, npr. u Milanskoj biskupiji, koja ima vlastite stare tradicije dosta različite od rimskih, tek u 16. stoljeću), a koje su prvotno zamišljene kao post protiv poganskog slavljenja početaka godišnjih doba.
Edit: I čestitam Božić, onima koji ga danas slave!