Jezični savjetnik 1

[Didi]

dementiapraecox kaže:

1. Shljive prerezhite na pola, pak dobivene polovice zasladite po zhelji. Tako svatko dobija po pola (shljive). Ali, napola (skoro) sam gotova s odgovorima.

Kajgot! Prerezati napola.

[dementiapraecox]

Didi kaže:

Kajgot! Prerezati napola.

Nápola, na jédan, nádva:, nátri:, na csétiri, nápe:t, náshe: st, na sédam, itd. Zhivjela nasha naglasna nazovi-aglutinacija !! Stapamo pri promjeni pojma, kakono u prilogâ, recimo. Prepuni smo pametnih tvoraba na pocselima starijih jezicsskih druzhaba.

Nápola sam prerezala i prerezala sam na póla, znacsenjski nije i ne mora biti isto.

[littleone]

Ispričavam se što upadam (inače sam više pasivni povremeni promatrač), no zanima me zna li netko kako je bolje tvoriti pridjeve u hrvatskome jeziku, sufiksom -ni ili -ski (kad su moguće obje inačice)?

Unaprijed zahvaljujem!

[dementiapraecox]

littleone kaže:

Ispričavam se što upadam (inače sam više pasivni povremeni promatrač), no zanima me zna li netko kako je bolje tvoriti pridjeve u hrvatskome jeziku, sufiksom -ni ili -ski (kad su moguće obje inačice)?

Unaprijed zahvaljujem!

Unutra -> unutarnji, van -> va(n)nji, izvan -> izva(n)nji, sinoch -> sinochnji, nochas -> nochashnji, jutros -> jutarshnji, s(j)utra -> s(j)utarnji, jutro -> jutarnji, jucser -> jucsernji, prjekjucser -> prjekjucsernji, v(j)ecser(a) -> v(j)ecsernji, vecseras -> vecserashnji, (po)pôdne/(po)poldne -> (po)pôdnevni/(po)poldnevni, ljetos -> ljetoshnji, jesenas -> jesenashnji, zimus -> zimushnji, proljetos -> proljetoshnji, sada -> sadanji, tada -> tadanji, onda -> ondanji, njegda -> njegdanji, dan -> dnevni, nigda -> nigdanji, svagda -> svagdanji, ljeto -> ljetni, jesen -> jese(n)nji, zima -> zimni, proljeche -> proljetni, Uskrs -> uskrshnji, Vazam -> vazamni, dojam -> dojamni, pojam -> pojamni, borba -> borbeni, oporba -> oporbeni, jama -> jameni, tvorba -> tvorbeni, sluzhba -> sluzhbeni, jazva -> jazveni, jazba -> jazbeni, zhelja -> zheljni, Bozhich -> bozhichni, godishte -> godish(t)nji, strjetishte -> strjetish(t)ni, gostba -> gostbeni, glasba -> glasbeni, prije -> prijeshnji, poslje -> posljeshnji, posvem -> posvemnji, potom -> potomnji, sasvim -> sasvimnji, prjed -> prjednji, zad -> zadnji, zemlja -> zemni/zemaljni, ozemlje -> ozemni/ozemaljni, kopno -> kopneni, kotar -> kotarni, kotao -> kotalni, grotlo -> grotalni, tlo -> talni, jetra -> jetreni, vjetar -> vjetarni, istina -> istinni, uporaba -> uporabni, poraba -> porabni, oporba -> oporbeni, oporaba -> oporabni, zloporaba -> zloporabni, rabota -> rabotni, korba -> korbeni, korbacs -> korbacsni, zorba -> zorbeni, trudba -> trudbeni, trgatva -> trgatveni, plin -> plinni, plima -> plimni, osjeka -> osjecsni, Ustav -> ustavni, ustava -> ustovni, zhetva -> zhetveni, ponjava -> ponjovni, zhrvanj -> zhrvannji, zhalba -> zhalbeni, selba/seôba -> selbeni/seôbeni, sukno -> sukneni, cselo -> cselni, gumno -> gumannji, zlo -> zalni, zhao -> zhalni, umor -> umorni, pomor -> pomorni, pobor -> poborni, tor -> torni, dvor -> dvorni, dvjeri -> dvjerinji, zvjer -> zvjerni, zora -> zornji, suton -> suto(n)nji, praskozorje -> praskozornji/praskozorjeni, borje -> bornji/borjeni, grob -> grobni, groblje -> grobaljni, itd. Navela sam ti sâmo njekoje primjere na -ni i -nji. Posvojni su pak uglavnom s docsetkom -ski. Odgovor na tvoje pitanje nije koliko jednoznacsan toliko jednostavan. Pridjeve dielimo na posvojne, opisne (obiljzhjene) i gradivne. Kako chemo ih tvoriti ovisi o pravopisu, surjecsju, zheljenomu znacsenju i tvornoj osnovici.

[Abyssus]

dementiapraecox kaže:

Nápola, na jédan, nádva:, nátri:, na csétiri, nápe:t, náshe: st, na sédam, itd. Zhivjela nasha naglasna nazovi-aglutinacija !! Stapamo pri promjeni pojma, kakono u prilogâ, recimo. Prepuni smo pametnih tvoraba na pocselima starijih jezicsskih druzhaba.

Nápola sam prerezala i prerezala sam na póla, znacsenjski nije i ne mora biti isto.

Ma isti vrag, kao i naposljetku i na posljetku, samo što se radi o prilogu te vezi prijedloga i imenice, a značenje je isto. Komplicirate bezveze.

[Belevarac]

Abyssus kaže:

Ma isti vrag, kao i naposljetku i na posljetku, samo što se radi o prilogu te vezi prijedloga i imenice, a značenje je isto. Komplicirate bezveze.

Skocsio űvīs (skakacs) 2,31m. Zagledao se u vîs (u gorski, taj isti skakacs)!

[Abyssus]

Belevarac kaže:

Skocsio űvīs (skakacs) 2,31m. Zagledao se u vîs (u gorski, taj isti skakacs)!

Stao je navrh brda. Pogledao je na vrh bora. Bla.
Može se podosta takovih primjera izvesti s različitim značenjem, ali gore su ista.

[x-type]

Aby, jesi bar pokušala potražiti porijeklo jote?

[littleone]

dementiapraecox kaže:

Unutra -> unutarnji, van -> va(n)nji, izvan -> izva(n)nji, sinoch -> sinochnji, nochas -> nochashnji, jutros -> jutarshnji, s(j)utra -> s(j)utarnji, jutro -> jutarnji, jucser -> jucsernji, prjekjucser -> prjekjucsernji, v(j)ecser(a) -> v(j)ecsernji, vecseras -> vecserashnji, (po)pôdne/(po)poldne -> (po)pôdnevni/(po)poldnevni, ljetos -> ljetoshnji, jesenas -> jesenashnji, zimus -> zimushnji, proljetos -> proljetoshnji, sada -> sadanji, tada -> tadanji, onda -> ondanji, njegda -> njegdanji, dan -> dnevni, nigda -> nigdanji, svagda -> svagdanji, ljeto -> ljetni, jesen -> jese(n)nji, zima -> zimni, proljeche -> proljetni, Uskrs -> uskrshnji, Vazam -> vazamni, dojam -> dojamni, pojam -> pojamni, borba -> borbeni, oporba -> oporbeni, jama -> jameni, tvorba -> tvorbeni, sluzhba -> sluzhbeni, jazva -> jazveni, jazba -> jazbeni, zhelja -> zheljni, Bozhich -> bozhichni, godishte -> godish(t)nji, strjetishte -> strjetish(t)ni, gostba -> gostbeni, glasba -> glasbeni, prije -> prijeshnji, poslje -> posljeshnji, posvem -> posvemnji, potom -> potomnji, sasvim -> sasvimnji, prjed -> prjednji, zad -> zadnji, zemlja -> zemni/zemaljni, ozemlje -> ozemni/ozemaljni, kopno -> kopneni, kotar -> kotarni, kotao -> kotalni, grotlo -> grotalni, tlo -> talni, jetra -> jetreni, vjetar -> vjetarni, istina -> istinni, uporaba -> uporabni, poraba -> porabni, oporba -> oporbeni, oporaba -> oporabni, zloporaba -> zloporabni, rabota -> rabotni, korba -> korbeni, korbacs -> korbacsni, zorba -> zorbeni, trudba -> trudbeni, trgatva -> trgatveni, plin -> plinni, plima -> plimni, osjeka -> osjecsni, Ustav -> ustavni, ustava -> ustovni, zhetva -> zhetveni, ponjava -> ponjovni, zhrvanj -> zhrvannji, zhalba -> zhalbeni, selba/seôba -> selbeni/seôbeni, sukno -> sukneni, cselo -> cselni, gumno -> gumannji, zlo -> zalni, zhao -> zhalni, umor -> umorni, pomor -> pomorni, pobor -> poborni, tor -> torni, dvor -> dvorni, dvjeri -> dvjerinji, zvjer -> zvjerni, zora -> zornji, suton -> suto(n)nji, praskozorje -> praskozornji/praskozorjeni, borje -> bornji/borjeni, grob -> grobni, groblje -> grobaljni, itd. Navela sam ti sâmo njekoje primjere na -ni i -nji. Posvojni su pak uglavnom s docsetkom -ski. Odgovor na tvoje pitanje nije koliko jednoznacsan toliko jednostavan. Pridjeve dielimo na posvojne, opisne (obiljzhjene) i gradivne. Kako chemo ih tvoriti ovisi o pravopisu, surjecsju, zheljenomu znacsenju i tvornoj osnovici.

Mislim da niste razumjeli pitanje, ali cijenim trud. Pitanje glasi - oprimjereno - je li bolje blagdanski ili blagdanji? Dakle, kada se pridjev može tvoriti na oba načina, daje li se prednost kojem sufiksu?

[Abyssus]

x-type kaže:

Aby, jesi bar pokušala potražiti porijeklo jote?

Ne, ali jela sam.

[Belevarac]

dementiapraecox kaže:

v(j)ecser(a) -> v(j)ecsernji, vecseras -> vecserashnji

Odkud ovo "j"?

[Abyssus]

Belevarac kaže:

Odkud ovo "j"?

Nema ga. Ali bilo bi ga da je obrnuto - jučer je nastalo od večeri - večerъ > vьčera (usp. kajk. fčera) > učera > jučera > jučer.

Doduše, možda je na to ciljala, ali etimološkog razloga za to j nema, početak je korijena *wekw-

[LIQ]

Abyssus kaže:

Nema ga. Ali bilo bi ga da je obrnuto - jučer je nastalo od večeri - večerъ > vьčera (usp. kajk. fčera) > učera > jučera > jučer.

Doduše, možda je na to ciljala, ali etimološkog razloga za to j nema, početak je korijena *wekw-

Kad momak kaže djevojci; "ajde da učeramo" ustvari je poziva navečer na večeru.
A oče li il neče učerati ovisi jel ga ima. A ti kažeš; "Nema ga"
A da je obrnuto bilo bi ga. Mislim, ovo zadnje opče ne kužim

[Abyssus]

LIQ kaže:

Kad momak kaže djevojci; "ajde da učeramo" ustvari je poziva navečer na večeru.
A oče li il neče učerati ovisi jel ga ima. A ti kažeš; "Nema ga"
A da je obrnuto bilo bi ga. Mislim, ovo zadnje opče ne kužim

Ti si meni sve zabavniji.

[Abyssus]

E, ja imadem jedno pitanjce.

Mogu li za default staviti uobičajeno ili imate nešto bolje? Demencijo, iskuj nešto.

[dementiapraecox]

Belevarac kaže:

Odkud ovo "j"?

U čakavskomu (i štokavskoj ikavštini) imamo vičéru/večéru, na mjestu gdje izvorno ne bje jeta/jata. Zato u zagradu stavih "j", ukazujući tako na tvorbenu preslikovnu (ponjava -> ponjovna, ustava -> ustovnu) možnost/mogućnost. Ostalo je Abby došto pojasnila, akoprjem sâm odnos jučer <-> večera ostaje prjedmetom jezikoslovnih razprâ.

[dementiapraecox]

Abyssus kaže:

E, ja imadem jedno pitanjce.

Mogu li za default staviti uobičajeno ili imate nešto bolje? Demencijo, iskuj nešto.

eng. default -> lat. de (od) + p.p. fallere (prevariti, razočarati).

"Default settings" doslovice su "manjkave (javnoporabne - proizvoljne/tvorničske) postavke", koje se pak razlikuju od "osobnoporabnih - namjennih/uporabničskih". Navedi mi surječje - ukoliko ti nije težko, tek jednostavnosti radi ! Vjerujem da se tvojemu zahtjevu priklada shireporabno. Izberi iz: uzkoporabno, užeporabno, šireporabno, širokoporabno, osobnoporabno, javnoporabno, začetno, početno, u/poobćeno, namjenno. Sve do jednoga defaultu (izvorniku) uzporedljivo.

[dementiapraecox]

Abyssus kaže:

Ma isti vrag, kao i naposljetku i na posljetku, samo što se radi o prilogu te vezi prijedloga i imenice, a značenje je isto. Komplicirate bezveze.

Naposljetku -> na + po + slied + ak !! A što je danas u hrvatskomu standardu pósljedak ?! "Rezultat" (iliti počešćí izhod) !! Opet bi me milí bockež mogao "obtužiti" za standardohulno izformalinjenje unutar dobrohodne trenutačne uvrježbe. Kada rečem, "vidjeh ga/ju nápol(a) živoga/živu", ne mislim stvarno
na polovicu (njega/nje) koja je jošte bila živa u času susrjeta, toveć na jedva živo (težko izmučeno) biće. Jabuke, kruške i šljive možemo razrjezati na pola, pak potom toga podielti po pola bez ikakove grizovjesti i nelagode.

[stitch]

Abyssus kaže:

Ma isti vrag, kao i naposljetku i na posljetku, samo što se radi o prilogu te vezi prijedloga i imenice, a značenje je isto. Komplicirate bezveze.

Ne kompliciraju.

Prerezati napola znači ne prerezati do kraja. A prerezati na pola znači razdijeliti na dvije polovice.

[Abyssus]

stitch kaže:

Ne kompliciraju.

Prerezati napola znači ne prerezati do kraja. A prerezati na pola znači razdijeliti na dvije polovice.

Opet izmišljaš.