Koliko košta informatizacija države/društva?

[Lucius C]

conan12 kaže:

1. Iskustva s open source rješenjima u svijetu su nepovoljna. Primjerice, grad Minhen je u jednom trenutku prešao sa Microsofta na open source. Stvar nije uspjela i nakon par godina su se vratili Microsoftu. T wedvije migracije su koštale daleko više nego da su ostali na Microsoftu.
2. Nije istina da cijeli budžet od licenci ide izvan Hrvatske. Dio ostaje Hrvatskom Microsoft partneru koji je licence prodao, a kompletan trošak implementacije, obuke, održavanja, konzaltinga... ostaje u zemlji jer se to ne plaća Microsoftu već njegovom partneru.

Konkurent Microsoftu može biti nekakvo cloud rješenje (tipa Google Apps), međutim ovdje je prepreka zakonska regulativa koja sprečava da se naši podaci drže izvan RH.

1. Minhen nije svijet a niti je projekt u Minhenu propao tako da se na tvoju tvrdnju o "lošim iskustvima" mogu samo nasmijati. Problem je bio u tome što su oni odmah odlučili raditi svoju distribuciju umjesto da su krenuli sa jednom od postojećih te s vremenom razvili svoju.
http://www.freesoftwaremagazine.com/...e_to_linux_why
http://beta.linuxzasve.com/grad-munc...askom-na-linux

Također cijela engleska burza je nedavno prešla na linux. Rusija se sprema na prelazaka na linux. Francuska već određeni dio ima pod linuxom te planira daljnje proširenje
http://beta.linuxzasve.com/francuska...ian-i-centos-2


Što se tiče ovoga pod 2. Zbog čega bi i 1 kuna izašla iz Hrvatske ako može ostati ovdje. Najlakše je kupiti pa preprodati.


Nije mi u interesu sada ovdje voditi Microsoft v Linux raspravu, ali činjenica je da bi putem upotrebe otvorenog koda, dugoročno, mogli imati puno više koristi. Na kraju krajeva i uvođenje solarne energije u kuću je u početku skupo ali se s vremenom isplati, te ju na kraju možeš i prodavati ( barem u normalnim uređenim zemljama)

Čim manje ovisimo o proizvodima neke druge države tim bolje po nas.

[Snack]

conan12 kaže:

1. Iskustva s open source rješenjima u svijetu su nepovoljna. Primjerice, grad Minhen je u jednom trenutku prešao sa Microsofta na open source. Stvar nije uspjela i nakon par godina su se vratili Microsoftu. T wedvije migracije su koštale daleko više nego da su ostali na Microsoftu

Ne, potpuno krivo. Munchen je jedan od najsvjetlijih primjera uspješne migracije. I nije se tu radilo samo o nekakvoj migraciji desktopa, nego o dovođenju u red svih IT sustava. Napreduju i brže od planiranog. Eto link pa čitaj: LiMux.

conan12 kaže:

Konkurent Microsoftu može biti nekakvo cloud rješenje (tipa Google Apps), međutim ovdje je prepreka zakonska regulativa koja sprečava da se naši podaci drže izvan RH.

Ma kakav nesretni cloud i Google Apps...potpuno besmisleno. Linux/open source desktop i server rješenja bi sigurno donijela ogromne prednosti i poreznim obveznicima i općenito zdravlju IT scene u Hrvatskoj. Migracija bi trajala vjerojatno cijelo desetljeće, ali to je posljedica apsurdne razine vendor lock-ina do kojeg smo se doveli s Microsoftom i nedostatkom bilo kakve vizije na tom polju.

[mirko77]

informatizacija nije zapela zbog informatickih stvari(windows-linux) nego zbog politickih, u igri je lova iz proracuna, pokloni. cuvanje mjesta i rodbine, nemar zaposlenih i slicno..
informaticki je najmanji problem, cloud i podijelis tablete ekipi, al nije problem u info domeni (mogli su realizirat dobar dio projekta iz idiotskih bozicnica koje dijele ovaj mjesec)

[Tuli_Kupferberg]

Corduroy kaže:

Nisam u državnoj firmi, al eto nama su lokalni dečki napravili program kojim se svakodnevno koristimo. Što se tiče prvog pitanja.

Drugo. Koliko ja znam, nova verzija programa ne traži nužno i novo računalo.
Ako se ne radi o igricama

Pa eto, ako se netko bavi multimedijom općenito... imam računalo još uvijek iz 2004. Kad vrtim youtube clipove u hd rezoluciji šteka

Ako ti je računalo pisaća mašina, kupovina novog računala dok ti nešto ne rikne je glupost.

Ali ne kužim koliko je ovo sve onda tema za politiku, ako pukovnik razmišlja o tome.

Što se države tiče, svakako je nabava softvera isto što i nabava drugih osnovnih sredstava. Ugovor mora biti povoljan, a ne štetan. Tu je dakle bitno da te ugovore sklapaju ljudi koji su informatički pismeni, a ne da im se podvaljuju kojekakove gluposti pod izlikom "to tako mora" ili "to vam je stoput bolje, a samo malo više košta". Tu ima dosta problema, a eto ovdje se priča i o nekim događajima koji bi mogli biti usporedivi s drugim malverzacijama u javnoj nabavi.
Ako neke službe mijenjaju računala svake dvije-tri godine, sasvim sigurno tu nešto ne štima, jer to vjerojatno ne radi ni Mircorosoft

[Darcuese]

1. U državnim institucijama poslovni procesi nisu baš transparentni po pitanju ukupnog troška i slično. Samim time, benefiti modernizacije su dosta upitni jer nema dovoljno inputa za troškovnu usporedbu stargo i novog stanja.

2. Trošenje novaca od strane čelnih ljudi državnih institucija je puno ležernije od strane običnog građanstva ili privatnih firmi, pa su češće greške u odabiru rješenja

3. Veliki IT sustavi koštaju puno iako samom korisniku (državnoj instituciji) treba samo možda 10tak % ukupnih funkcionalnosti (znači 90 % se plaća, a ne koristi se). Točka 2. olakšava kupnju skupo nepotrebnih IT alata/sustava/štogod

4. Većina ljudi misli da kupnjom i implementacijom nekog IT alata više ne treba naprezati mozak, odnosno da će IT sustav raditi sam od sebe. Svremenom se gubi knowhow, jer se ni sam IT sustav nije optimizirao (a ljudi su prestali razmišljati)

Dakle, samo jedan online obrazac ne znači da se cijeli proces poboljšao jer građanin ne mora ići na šalter, ukoliko se u pozadini sustava nagomilavaju preveliki troškovi koji će sutra usporiti daljnji razvoj.

[GemsBond]

Nabava informatičke tehnologije sama po sebi ne rješava ništa. Često čak i dodatno komplicira. To znači da ako se kupi hardver i softver, uvede internet da nije zapravo postignuto ništa već da je dodatno pogoršano, jer imaš brigu s tom tehnologijom.

Rješenje za državnu upravu je na pametan način koristiti modernu informatičku tehnologiju kako bi se bolje obavljao posao koji se treba obavljati, sve ostalo je razbacivanje resursima.

Da bi se razumjela problematika, mora se razjasniti od kuda uopće potreba za nekakvim informatizacijama.

Ključna riječi su organizacija i zadatak.

U slučaju države kao servisa građana:
1. organizaciju čine ljudi njih 250 000
2. zadatak je pružati servis građanima, taj servis često zahtijeva da više ljudi, ponekad mnogo, zajednički radi na ostvarenju nekakvog zadatka.

Kao rezultat toga, potrebno je organizirati sve te ljude u nekakav sustav koji:
1. mora imati koordinaciju - mora se znati tko određuje zadatke, daje naredbe, kontrolira, upravlja resursima i ljudskim potencijalima. Organizacija je zbog toga često hijerarhijska struktura odnosa među ljudima.
2. mora imati razmjenu informacija - ako više ljudi radi na jednom kompliciranom zadatku, svaki od njih je specijaliziran za svoj posao, rezultati rada jednog čovjeka koriste se za obavljanje dijela zadatka drugog čovjeka, ...

Moderna informatička tehnologija uskače kao rješenje za učinkovitu razmjenu informacija, i tu je njezina bitna uloga. Druga bitna uloga je u boljem obavljanju zadatka (razne analize podataka, arhiviranja, ...). Da nije tako dobra u tim području, ne bi ni bila potrebna. Pametne firme/države koje su prepoznale ove prednosti i koje koriste modernu informatičku tehnologiju za ostvarenje tih prednosti ne govore o modernoj informatičkoj tehnologiji kao o trošku, već kao o investiciji.

Vratimo se na početak, može li samo nabava hardvera, softvera i mreže/interneta riješiti sve probleme s kojim se sreće više ljudi kad zajednički obavljaju komplicirani zadatak? Kao što je rečeno na početku, sama nabava ne rješava nikakav problem, samo situaciju još više komplicira.

Ako je tome tako, onda sustav/država/firma može funkcionirati i bez moderne informatičke tehnologije. Vjerovali ili ne to je istina, sve može bi zamišljeno oko papira, podaci se vode na papiru, analize podataka se rada na papiru, podaci se razmjenjuju u papirnatom obliku, arhiviraju u papirnatom obliku, ... I stvar bi funkcionirala (zapravo prije pojave kompjutora i jest funkcionirala), jedino, postoji jedan bitan problem, a to je vrijeme, papiru treba više vremena da dođe na odredište, raditi analizu podataka na papiru zahtijeva više vremena, skladištenje podataka u papirnatom obliku zahtijeva veća skladišta, duže traje, potrebni su drukčiji uvjeti (vlaga) ... U donosu na kompjutore, radi se o uskim grlima u funkcioniranju.

Tu uskaču moderne informatičke tehnologije koje rješavaju ta uska grla, zato jer podatak putuje trenutno, analiza podataka može biti također trenutna, ...

Samo nabaviti hardver, softver i mrežu/internet može riješiti neke probleme, npr. slanje emaila, analiza podataka u excelu, ali ima skupina bitnih problema koje na taj način nije moguće riješiti, s tim da mogu nastati novi problemi koji do tad nisu postojali, npr. izolirani podatkovni i informacijski otoci, nekonzistentni i neusklađeni podaci, ... Koristiti excel je dobro, posebno ako ste stručnjak koji treba raditi kompliciranu analizu podataka, ali sama kupnja excela i njegovo korištenje nije rješenje problema.

U čemu je rješenje? Rješenje je u nadogradnji kupljenog hardvera, softvera i mreža/interneta nekakvim pametnim softverima koji su u narodu poznati pod zajedničkim nazivom aplikativni/poslovni softver.
To je softver koji:
1. povezuje više ljudi kod obavljanja zajedničkog zadatka preko zajedničkih podataka i informacija
2. omogućuje koordinaciju i nadzor koji se temelji na tim zajedničkim podacima i informacijama
3. služi za izvještavanje prema svim razinama, uključujući strateško odlučivanje,
4. on-line arhiviranje u bazama podataka
5. off-line arhiviranje na mikrofilm, cd-je, ...
6. služi za davanje informacija i podataka u okolinu (npr. podaci o javnoj nabavi)

Zato je jako bitno kod izgradnje tog aplikacijskog/poslovnog softverskog rješenja voditi računa o mnogim stvarima:
1. Da bude tehnološki izvedivo
2. da se riješi problem koordinacije, rukovođenja, upravljanja, odlučivanja, ...
3. da riješi uska grla kod obavljanja posla, npr. putovanje spisa iz jednog odjela u drugi tjedan dana
3. da automatizira dosadne ponavljajuće poslove, npr. analize podataka za koje može napraviti kompjutorski program koji brzo radi analizu na velikoj količini podataka
4. da napravi radnika "pametnim" radnikom koji koristi informacije i podatke za obavljanje zadatka, a ne da slijepo slijedi procedru i da nezna što radi. Ovo je jako bitno ako se teži stalnim promjenama i inovacijama kako kod obavljanja posla ali i kod konačnog proizvoda/usluge
5. da se zaštite podaci i informacije, cijeli sustav, uključujući i samu tehnologiju, po potrebi i fizički oporavak infrastrukture u slučaju napada ili katastrofe
6. kao dodatni oblik zaštite ograničiti pristup informacijma i podacima. Podaci i informacije predstavljaju moć i nije dobro da svi imaju pristup svim podacima i informacijama. S druge strane pretrpanost informacijama je smetnja u obavljanju posla. Također postoje podaci koji su osobni (OIB, adresa, ...)
7. da se kontrolira redundancija i konzistentnost podataka, tj. ukoliko se podatak zapisuje na više mjesta, da bude isti


Za kraj pitanje: "Može li se u nekim aspektima koristiti besplatna tehnologija?"
Naravno da može. Postoji besplatna provjerena tehnologija. Njezina upotreba može smanjiti trošak za par postotaka, a ne treba zanemariti da se često radi o jako velikim troškovima. Bolje tu lovu utrošiti na stručne ljude koji bi održavali tehnologiju. Često je korisno koristiti i open source tehnologiju koja je otvorena, tj. moguće je vidjeti kao je isprogramirana i što radi. Radi se o sigurnosnom zahtjevu o kojem bi se posebno trebala brinuti država koja radi s osobnim podacima. Kod windowsa nikad ne znaš što je u njemu isprogramirano, kakve podatke emitira na internet na nekakav server a da se to i nezna. Teško je vjerovati da ključni dijelovi SAD koriste windowse ili neki slični produkt.

[sivkić]

pukovnikz kaže:

Znamo da korištenjem nekog alata mi posao ubrzavamo, a time u kraćem vremenu zaradimo više novaca.

Zaboravio si bitnu stvar a to je da time imaš višak administracije koja je i dalje ostala radit a kako su ostali i njima moraš nabavit opremu da me budi diskriminirani,moraš im dat net da mogu surfat u radno vrijeme jer neke stvari više ne rade (lokalna mreža ne traži kopirače i kurire..)

Novi233 kaže:

..e sad npr mene zaustavi policija i sad ona ima pristup mojoj "imovinskoj kartici" ili zdravstvenom kartonu ili nečem trećem totalno nebitnom,mislim da bi se oko toga dala povesti rasprava,zašto bi npr liječnici,policajci imali uvid u moj bnakovni račun npr,ili zašto bi liječnika interesralo moje imovinsko stanje itd,ali u neku ruku to su finese koje se daju riješiti ali ih treba postaviti kao ažne.

Nemaš frke za to.Svako radno mjesto je "ovlašteno" samo za podatke potrebne za njegv rad a ostalo se ne može "otvorit".

zamantana kaže:

Ja konkretno radim na svom radnom mjestu tri godine, nasljedila sam računalo staro 3 godine, tako da je "moje računalo" staro preko 6 godina. Presporo je, ima premalu memoriju, itd. Da smijem, kupila bih od svojeg novca laptop i odnijela ga na posao.

Mašala, na jednom mjestu gdje sam najviše u toku mjeseca imam "monstruma" harda 4 gb.Da se mjenjamo?

[Smesko]

Ova cijela tema je smjesna. Kao da ce te rjesiti dug u drzavi prebacivanje na open source.

Kao prvo, cijena ljudi koji rade na odrzavanju sustava je puno veca od cijene samog softwarea, a posto su "open source" admini u pravilu bolje placeni od windows admina, troskovi ce na kraju biti veci.
Drugo, prebacivanje samog sustava bi trajalo godinama i imalo ogromne troskove. Hrvatska nije jedna Kina gdje programeri rade za saku rize, nego imaju prilicno dobre place, a u to moramo dodati i potencijalnu korupciju i namjestanje poslova kod velikih IT firmi kojih bi sigurno bilo.
Njemacka je primjer zemlje gdje se neke stvari vise rade zbog ideala nego racionalnosti (a za razliku od hrvatske su dovoljno bogati da si to mogu priustiti). Dobar primjer je njihova energetska politika, gdje se obnovljivi izvori ne guraju zbog racionalnosti (njemacka ima gotovo najskuplju struju u europi), nego zbog "zelenih" ideala. Ukidanje nuklearnih elektrana se isto ne bi moglo nazvati racionalnim potezom, no ljudi tamo su se spremni odreci malo standarda zbog takvih ideala.
Da li smo mi to isto spremni u hrvatskoj? Ne bi rekao...

[otompotom]

Smesko kaže:

Ova cijela tema je smjesna. Kao da ce te rjesiti dug u drzavi prebacivanje na open source.

Kao prvo, cijena ljudi koji rade na odrzavanju sustava je puno veca od cijene samog softwarea, a posto su "open source" admini u pravilu bolje placeni od windows admina, troskovi ce na kraju biti veci.
Drugo, prebacivanje samog sustava bi trajalo godinama i imalo ogromne troskove. Hrvatska nije jedna Kina gdje programeri rade za saku rize, nego imaju prilicno dobre place, a u to moramo dodati i potencijalnu korupciju i namjestanje poslova kod velikih IT firmi kojih bi sigurno bilo.
Njemacka je primjer zemlje gdje se neke stvari vise rade zbog ideala nego racionalnosti (a za razliku od hrvatske su dovoljno bogati da si to mogu priustiti). Dobar primjer je njihova energetska politika, gdje se obnovljivi izvori ne guraju zbog racionalnosti (njemacka ima gotovo najskuplju struju u europi), nego zbog "zelenih" ideala. Ukidanje nuklearnih elektrana se isto ne bi moglo nazvati racionalnim potezom, no ljudi tamo su se spremni odreci malo standarda zbog takvih ideala.
Da li smo mi to isto spremni u hrvatskoj? Ne bi rekao...

Da, njemački idealizam 21stoljeća. Alaj ti vera, pa jel ti ne liči to sve malo više na dugoročno planiranje, a ne tamo neke ideale.

Valjda još samo SAD sanjari o novim naftnim poljima koja treba otkriti. Ostalima je jasno da se treba okrenuti drugim izvorima. Nuklearna enegrija je super stvar, ali koliko mi je poznato, u Njemačkoj je anti-nuklearna atmosfera dosta jaka, tako da i tu treba tražiti uzroke toga. No, dobro to je se offtopik.

Što se tiče open sourcea, mislim da bi bilo dobro provesti "probnu" implementaciju, ograničenu recimo samo na visokoškolski sustav. Uvesti linuxe u sve knjižnice, profesorska računala, imati izborne kolegije linux opismenjavanja i eventualno početi na razvoju specijalizirane distribucije, skupa sa svim potrebnim aplikacijama. U nekom roku od 5 - 10 godina, skupiti sve podatke i početi donositi zaključke.

[despot]

pukovnikz kaže:

Znamo da korištenjem nekog alata mi posao ubrzavamo, a time u kraćem vremenu zaradimo više novaca.

Ako koristimo određen stroj, on isto daje profit i sam sebe isplaćuje.

Problem je informatizacija, do određenog stupnja to ubrzava posao, a nakon toga treba nadograđivati programe i računala što opet košta...

Država je uložila dosta u informatizaciju svih svojih ustanova, pitanje je koliko se to ulaganje vraća, a koliko je to samo dodatni trošak?

Da li se tu može našto bolje smisliti?

Kakvo je Vaše mišljenje?

Software je usluga, i većina firmi upravo to nudi - uslugu po određenoj cijeni, tako da nema smisla govoriti o cijeni nabave, i cijeni održavanja, jedino možemo govoriti o cijeni recimo licence za jednu godinu. Većina ustanova na zapadu, kako privatnih tako i državnih, i sam hardware u osnovi iznajmljuje tako da ni tu nema klasične nabave.

Inače, u našoj javnoj upravi i državnim firmama praktično ništa nije informatizirano, a i ono što jest je napravljeno na način da postoji puno redundantnog (nepotrebnog) manualnog posla.

[despot]

otompotom kaže:

Što se tiče open sourcea, mislim da bi bilo dobro provesti "probnu" implementaciju, ograničenu recimo samo na visokoškolski sustav. Uvesti linuxe u sve knjižnice, profesorska računala, imati izborne kolegije linux opismenjavanja i eventualno početi na razvoju specijalizirane distribucije, skupa sa svim potrebnim aplikacijama. U nekom roku od 5 - 10 godina, skupiti sve podatke i početi donositi zaključke.

Želiš reći da bi naša država trebala razvijati i održavati vlastitu distribuciju Linuxa

[otompotom]

Ne nužno država, ali u krajnju ruku - zašto ne?

Moramo li cijele živote mladih generacija, koje su svakako sposobne za tako nešto, provesti u ciničnom omalovažavanju samih sebe?

[despot]

otompotom kaže:

Ne nužno država, ali u krajnju ruku - zašto ne?

Moramo li cijele živote mladih generacija, koje su svakako sposobne za tako nešto, provesti u ciničnom omalovažavanju samih sebe?

Pa država se do sada pokazala kao odličan gospodar firmi u kojima je poticala inovativnost, konkurentnost, zdravu atmosferu, poslovanje bez korupcije, brojni su primejri takvih firmi na osnovu kojih možemo zaključiti da država zasigurno može efikasno upravljati visokotehnološkim razvojem jednog operacijskog sustava za vlastite potrebe. Kako bi to sve financirala, predlažem da uvede još veće poreze i namete te uništi i ovo malo firmi koje znaju i mogu raditi s uspjehom.

[okicizepa]

Ma kakav open source...ja visim za kompom od vremena 386 i win 3.11 for EE i nikada mi se nije svidio Linux niti njegove distribucije. Možda je nekome fora petljati cijeli dan da osposobi neki komad hardwarea, ali meni nije, a kamoli nekome u upravi tko je tek nedavno shvatio da dupli klik pokreće program, a jedan klik samo selektira ikonu. Ili možda da po Linuxu petlja netko tko je pred mirovinu i koji se užasava svega naprednijeg od džepnog kalkulatora?
Netko je spomenuo naše stručnjake. Kao prvo, uprava nema stručnjake, oni rade u privatnim kompanijama. A kada se pokuša angažirati privatnu kompaniju, oni kada čuju da je riječ o upravi odmah početnu cijenu pomnože sa 3.... Pa nedavno sam vidio jedan natječaj čija je realna vrijednost oko 80.000 kn, a većina je nabubala cijene oko 250.000 kn.

Da se razumijemo, govorim o Linux distribucijama na računalu običnog Jože Horvata, ne govorim o serverima...
Inače kada smo u firmi uvodili elektronske obrazce i slanje dopisa emailom, neki ljudi iz sindikata su se dignuli uz obrazloženje: A što će onda raditi raznosači pošte????

[mirko77]

stvarna informatizacija drzave bi otpustila 50.000 ljudi iz drz. sluzbe, to je oko milijardu dolara godisnje koji bi se mogli upumpat u proizvodnju.. ima se nacina nema se volje..

[otompotom]

despot kaže:

Pa država se do sada pokazala kao odličan gospodar firmi u kojima je poticala inovativnost, konkurentnost, zdravu atmosferu, poslovanje bez korupcije, brojni su primejri takvih firmi na osnovu kojih možemo zaključiti da država zasigurno može efikasno upravljati visokotehnološkim razvojem jednog operacijskog sustava za vlastite potrebe. Kako bi to sve financirala, predlažem da uvede još veće poreze i namete te uništi i ovo malo firmi koje znaju i mogu raditi s uspjehom.

Pa dobro, ajmo gledati da preokrenemo taj trend. Zato i velim, malim koracima. Evo, nek prvo FER riješi svoj sustav kompletno u nekom već dostupnom linuxu i usput nek se u hodu optimiziraju neke stvari plus nek se napišu neke korisne aplikacije, zatim nek se sve preseli na, recimo, samo zagrebačko sveučilište.

Nakon toga, neka cijelo visoko školstvo uđe u projekt itd...

[TurbulentFluid]

Može koštati jako malo.

1. Sve, ali SVE prebacitri na linux.
(Sad će "informatičari" početi kukati daq je to strašno i užas i neizvedivo. Nije. Državne uprave, školstvo i sveučilišta pola zemalja u EU su na nekom ux-u. I majka Rusija također. Turka je vlada otišla tako daleko da je razvila vlastitu distribuciju. Može se i besplatno je)

2. Organizirati sve u jednu unificiranu bazu podataka. A ne da su mi podaci o registraciji auta u jednom sustavu, o porezu u drugom, a čipu mog psa u 64. sustavu. Svaki podatak o osobi unositi samo JEDNOM na JEDNO mjesto.
Sigurnost rješiti onako kako se sigurnost rješava - adekvarnim postavkama user rightsa i firewallima.

3. Ukinuti financiranje i održavanje ogromnog broja servera za gluparije poput mailboxova i sl. zaposlenika u državnoj upravi, sveučilištima, školama. Googe omogućava prilično povoljne ugovore za takvo što, i sve bi bilo daleko jeftinije. Serveri i mejlovi samo za one koji barataju povjerljivim podacima (iako brijem da bi i oni bili sigurniji na googleu - ne bi bili sigurno od googlea ).

FER molim jako NE spominjati, jer FER je sve samo ne fer. FERovci, ti samozvani superjunaci Hrvatske informatike napravili su sutav ISVU koji su radili studenti FER-a a lova je išla svima samo ne njima. Softver je očajan, spor, i neopisivo zao, a nikom drugom se ne dopušta niti upit na bazu, niti se želi - niti za novac!!! - nadograditi s novim featurima potrebnim za provođenje Bologne. (nastranu treba li ju provoditi ili ne). Stoga veliki broj sveučilišta (a i pojedinih fakulteta) paralelno proizvodi vlastiti sustav odnosno bazu podataka kako bi imali ono što ISVU ne može napraviti. Što, niste znali da na ostalim fakultetima znaju programirati? Vaš bed.

[Lucius C]

Vidim da u Hrvata i dalje jako dobro vrije "Bolje kupiti i preprodati nego da mi zasučemo rukave i nešto napravimo".

Kao prvo, Gnu/linux je došao jako daleko i ne treba prtljati da bi se osposobio neki komad hardvera. Sučelja su potpuno razvijena te čak imaš izbor koje želiš. Nadalje, kada ja radim implementaciju linuxa u firme itd onda nikad ne uzmemo megafon i vičemo "Ljudi, ljudi, mijenjamo vam operativni sustav. Morat će te ponovno učiti". Jer to je kao da zabijaš čavao u dasku. Treba potrošiti puno energije ne na implementaciju već na upoznavanje korisnika sa tim da to nije bauk te će raditi potpuno isto kao što su radili u Windowsima svih ovih godina.
Zbog te činjenice ja radim na sljedeći način. Obično nakon radnog vremena ili kroz vikende uzmemo jednu seriju računala i stavimo gore Gnu/linux. Kad ljudi dođu natrag za te radne stanice i nešto njim je čudno samo kažemo da smo napravili malu nadogradnju operativnog sustava te njim pokažemo što se je promijenilo. S tim nema nikakvog otpora, to je kao da posiješ travu i gledaš kako polako raste. Implementacija nije samo uzmi i zamjeni. Treba primijeniti i malo psihologije jer ljudi će uvijek ali baš uvijek negativno reagirati na velike promjene makar te promjene nemaju nekakvog utjecaja na njih.


Dakle stvar je u tome da prvo krenemo sa zamjenom servera to jest maknemo sa njih Microsoft i stavi se linux. Na serverskom segmentu je linux ionako Bog i batina. Nakon toga se polako počne širiti prema običnim radnim stanicama.
Kao što je već netko rekao, bilo bi dobro napraviti prvu implementaciju u škole i fakultete.

Na kraju krajeva ako mogu svi ovi:
http://www.focus.com/fyi/50-places-l...ht-not-expect/

Zbog čega ne bi mogli i mi ?

Stalno čitam na ovom forumu kako se ljudi žale da se stvari uvoze umjesto da se proizvode ovdje. Pa evo jednog primjerna gdje bi mi mogli proizvoditi i na kraju to i masno prodati. Samo treba malo promijeniti onaj mentalni sklop sa početka moje poruke.

p.s.
Usput ze zapitajte malo zbog čega DoD i slične institucije koriste linux a ne Microsoft

[Lucius C]

otompotom kaže:

Pa dobro, ajmo gledati da preokrenemo taj trend. Zato i velim, malim koracima. Evo, nek prvo FER riješi svoj sustav kompletno u nekom već dostupnom linuxu i usput nek se u hodu optimiziraju neke stvari plus nek se napišu neke korisne aplikacije, zatim nek se sve preseli na, recimo, samo zagrebačko sveučilište.

Nakon toga, neka cijelo visoko školstvo uđe u projekt itd...

Odličan prijedlog. Na kraju krajeva rad na konkretnom projektu bi studentima dao i određena iskustva koja bi njim omogućila lakše zapošljavanje nakon fakulteta.

Eto, ne samo da bi mijenjali operativni sustav i programe u državnoj upravi već bi automatski pomagali i kod zapošljavanja mladih ljudi koji dolaze sa fakulteta.

To se zove pravi razvoj države a ne ovo što imamo sad.

Može koštati jako malo.

1. Sve, ali SVE prebacitri na linux.
(Sad će "informatičari" početi kukati daq je to strašno i užas i neizvedivo. Nije. Državne uprave, školstvo i sveučilišta pola zemalja u EU su na nekom ux-u. I majka Rusija također. Turka je vlada otišla tako daleko da je razvila vlastitu distribuciju. Može se i besplatno je)

Iz mojeg iskustva, kukaju oni koji su navikli doći na posao i ništa ne raditi. Eventualno tu i tamo promijeniti tintu u printeru. Sreo sam se sa puno ljudi koji su dobili diplomu i misle da je to dovoljno. E pa nije. Danas treba kontinuirano učiti i usavršavati se, pogotovo u informatici. U informatici te vrijeme jako brzo pregati, pogotovo ako se naučiš samo "klik klik klik" raditi a za svaki ozbiljniji problem zvati vanjske firme i tako dalje. Treba malo i misliti, to jest treba raditi.

[starks]

Smesko kaže:

Ova cijela tema je smjesna. Kao da ce te rjesiti dug u drzavi prebacivanje na open source.

Kao prvo, cijena ljudi koji rade na odrzavanju sustava je puno veca od cijene samog softwarea, a posto su "open source" admini u pravilu bolje placeni od windows admina, troskovi ce na kraju biti veci.
Drugo, prebacivanje samog sustava bi trajalo godinama i imalo ogromne troskove. Hrvatska nije jedna Kina gdje programeri rade za saku rize, nego imaju prilicno dobre place, a u to moramo dodati i potencijalnu korupciju i namjestanje poslova kod velikih IT firmi kojih bi sigurno bilo.
Njemacka je primjer zemlje gdje se neke stvari vise rade zbog ideala nego racionalnosti (a za razliku od hrvatske su dovoljno bogati da si to mogu priustiti). Dobar primjer je njihova energetska politika, gdje se obnovljivi izvori ne guraju zbog racionalnosti (njemacka ima gotovo najskuplju struju u europi), nego zbog "zelenih" ideala. Ukidanje nuklearnih elektrana se isto ne bi moglo nazvati racionalnim potezom, no ljudi tamo su se spremni odreci malo standarda zbog takvih ideala.
Da li smo mi to isto spremni u hrvatskoj? Ne bi rekao...

http://www.h-alter.org/vijesti/ekolo...ke-neovisnosti
Evo zašto su Njemci uspješna nacija...

Pokrajina Güssing u Austriji, na svega 263 kilometara udaljenosti od Zagreba, jedno je od područja s najvećom proizvodnjom energije za vlastite potrebe u Europi. Novosnovana Zaklada "Energetski neovisna zemlja" vidi budućnost za Hrvatsku također u decentraliziranim i lokalnim izvorima energije.