Upravitelj zgrade i predstavnik suvlasnika

[tomislavwarm]

Poštovani,

interesira me sljedeće kao vlasnika stana(imamo 10 stanova):

- je li za energetsku obnovu zgrade potrebno 100 % ili 50 +1 %

- ako se diže kredit na zgradu koliko je potrebno potpisa vlasnika

- je li mi možemo sami naći firmu xy te sa njom tražiti da se sklopi ugovor (koliko potpisa)

- može li se mene izbjeći ako ne dam potpis za dizanja pričuve ili da tužim nekog

Uglavnom; moja računica da bih sa energetskom obnovom bio zakinut jer ja ne želim davati nekome novce da mi obnovi zgradu jer bi se pričuva digla 100 % (sa 200 na 400 kn) i to na 3 godine. Ja mogu skupiti sam 3000 kn te staviti fasadu na svojih 30 m2 zida.

Uglavnom 200 *36 = 7200 kn bih dao za obnavljanje fasade,a mogu proći duplo jeftinije.

Imam li pravo tražiti da se "moj dio" izostavi i da ga sam napravim ?

Mogu uplatiti razliku za pričuvu svoj dio s time da se meni ne podigne pričuva ili nešto slično ?

Nisam jedan od onih kojih koči nego lakše bi bilo naći xy firmu i sve se sa njom dogovoriti, nego da mi neko procijeni cca 600 kvadrata zgrade na 500 000 kn jer znam kad smo doma stavljali fasadu na cca 300 kvadrata platili smo cca 40 000 kn.

Inače, nisam budala da plaćam duplu pričuvu ili da dajem novce za proviziju nekome. Molio bih Vas za savjet.

[svjpromatrac]

tomislavwarm kaže:

- je li za energetsku obnovu zgrade potrebno 100 % ili 50 +1 %

50+1%

- ako se diže kredit na zgradu koliko je potrebno potpisa vlasnika

50+1%

- je li mi možemo sami naći firmu xy te sa njom tražiti da se sklopi ugovor (koliko potpisa)

da, svaki suvlasnik može dati prijedlog glede firme koja bi mogla obavljati posao obnove fasade ali većina mora donijeti odluku koga će na kraju izabrati, 50+1% potpisa

- može li se mene izbjeći ako ne dam potpis za dizanja pričuve ili da tužim nekog

ako većina odluči da će se podignuti pričuva ne možeš ništa tu, samo poštivati odluku većine

Imam li pravo tražiti da se "moj dio" izostavi i da ga sam napravim ?

ništa ne dobivaš ovime jer ako se podigne pričuva plaćat ćeš je bez obzira izolirao se tvoj dio ili ne, tu će samo dobiti ostali stanari jer će im se za tvoj dio smanjiti iznos obnove fasade a ti ćeš i dalje plaćati fasadu za sve ostale

Mogu uplatiti razliku za pričuvu svoj dio s time da se meni ne podigne pričuva ili nešto slično ?

ne može netko plaćati pričuvu 3kn/m2 a netko 4kn/m2, svi jednako. jedino šta svaki stanar može je da uplati unaprijed nekoliko rata pričuve tako da imate malo više gotovine na računu i samim time bi digli manji kredit i s njime naravno dolazi i manja rata kredita što vuče i manji iznos podizanja pričuve

Inače, nisam budala da plaćam duplu pričuvu ili da dajem novce za proviziju nekome. Molio bih Vas za savjet.

nemaš izbora, treba se poštivati odluka većine i tu jedino ti možeš izgubiti tako da te stanari mogu tužiti ukoliko ne odlučiš plaćati pričuvu. sad zamisli kad bi za sve trebalo potpis svih stanara, pa ne bi se nikad na niti jednoj zgradi išta napravilo, uvijek bi bio jedan koji bi bio protiv nečega

[tomislavwarm]

Može neki zakoni, propisi koji to dokazuju ?

Nigdje ih ne mogu naći.

[svjpromatrac]

tomislavwarm kaže:

Može neki zakoni, propisi koji to dokazuju ?

Nigdje ih ne mogu naći.

http://www.udruga-stanara.hr/hr/upravljanje/126 ovo je najbolja stranica za upravitelje i predstavnike, tu možeš sve info dobit

Povećanje pričuve: zakonita odluka?

http://www.udruga-stanara.hr/hr/pove...dluka/1117/260

[tomislavwarm]

svjpromatrac kaže:

http://www.udruga-stanara.hr/hr/upravljanje/126 ovo je najbolja stranica za upravitelje i predstavnike, tu možeš sve info dobit

Povećanje pričuve: zakonita odluka?

http://www.udruga-stanara.hr/hr/pove...dluka/1117/260

Da. To sam pročitao prije kojih cca pola sata, ali i dalje ne piše koliko je potpisa potrebno.

Negdje sam pročitao da se spominju kvadrati o kojima ovisi i pričuva te jačina potpisa (npr. 2 stana od 30 i 60 kvadrata ovaj od 60 sve odlučuje).

Tražio sam i po bankama za kredit na zgradu i sve zavisi od banke do banke. Npr. zaba traži 80% potpisa dok OTP 60 % potpisa s time da oni koji potpišu su solidarni dužnici (npr. nitko ne uplaćuje pričuvu, njih se ovrši od strane upravitelja, a banka onima koji su dali potpis uzima nekretnine).

I ovo : "(2) Zajedničku pričuvu tvore novčani doprinosi koje su suvlasnici uplatili na temelju odluke donesene većinom suvlasničkih dijelova, odnosno odluke koju je na zahtjev nekoga suvlasnika donio sud s obzirom na predvidive troškove i uzimajući u obzir imovinsko stanje svih suvlasnika."

ovo nema smisla; ja smatram da 100 kn za pričuvu je puno ili da nemam novaca za takve stvari, to znači ako se ne slažeš sa visinom za pričuvu to određuje sud...

[svjpromatrac]

tomislavwarm kaže:

Da. To sam pročitao prije kojih cca pola sata, ali i dalje ne piše koliko je potpisa potrebno.

Negdje sam pročitao da se spominju kvadrati o kojima ovisi i pričuva te jačina potpisa (npr. 2 stana od 30 i 60 kvadrata ovaj od 60 sve odlučuje).

Tražio sam i po bankama za kredit na zgradu i sve zavisi od banke do banke. Npr. zaba traži 80% potpisa dok OTP 60 % potpisa s time da oni koji potpišu su solidarni dužnici (npr. nitko ne uplaćuje pričuvu, njih se ovrši od strane upravitelja, a banka onima koji su dali potpis uzima nekretnine).

I ovo : "(2) Zajedničku pričuvu tvore novčani doprinosi koje su suvlasnici uplatili na temelju odluke donesene većinom suvlasničkih dijelova, odnosno odluke koju je na zahtjev nekoga suvlasnika donio sud s obzirom na predvidive troškove i uzimajući u obzir imovinsko stanje svih suvlasnika."

ovo nema smisla; ja smatram da 100 kn za pričuvu je puno ili da nemam novaca za takve stvari, to znači ako se ne slažeš sa visinom za pričuvu to određuje sud...

da, potpisi se gledaju prema kvadraturi stana, znači ako svi stanovi tvore veličinu od 500m2 onda treba skupiti većinu da pokriva 251m2, i sad nije važno koliko osoba je potpisalo već da se pokrije većina kvadrature, sad to mogu biti 3 stana po 100m2 ili 6 od 50m2

Ja znam za PBZ, ali mislim da je tako u većini banaka, više stanari ne daju osiguranje svoje nekretnine nego račun pričuve, tako da banka može ovršiti samo račun pričuve, nikako nekretninu, prije je bilo da se tražilo osiguranje u vidu nekretnine stanara ali više nije tako kod većine, i sad ako banka ne može naplatiti ratu kredita, jer većina nije uplatila pričuvu, onda upravitelj pokreće tužbu protiv neplatiša, i ako i dalje ne plate onda upravitelj putem odvjetnika može zatražiti ovrhu nad nekretninom da se naplati pričuva, i to bi se onda ovršilo zbog neplaćanja pričuve a ne zbog neplaćanja kredita jer kako sam rekao, banka ovršuje samo račun pričuve stambene zgrade, ja prvi ne bi ništa potpisivao da se traži osiguranje nekretnine za kredit zbog obnove fasade

E sad to traženje putem suda da ti odredi visinu pričuve to se nikad nisam susreo s time i ne znam kako to funkcionira

[tomislavwarm]

Vidi ovo je OTP: (podebljao sam):

Banka odobrava kredite Klijentima – korisnicima kredita, suvlasnicima stambenih zgrada na upravljanju kod
upravitelja registriranog za obavljanje poslova upravljanja nekretninama.
U skladu sa Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, krediti se Klijentima – korisnicima kredita odobravaju
temeljem odluke donesene od strane:
a) svih suvlasnika stambene zgrade za čije se poboljšanje traži kredit. Iznimno, odluku mogu donijeti suvlasnici
koji raspolažu s minimalno 60% (šezdeset posto) ukupne površine svih posebnih dijelova stambene zgrade,
ukoliko se ti troškovi mogu pokriti iz pričuve, ne ugrožavajući time mogućnost da se iz pričuve podmire potrebe
redovitog održavanja te ako poboljšice neće ići suviše na štetu nadglasanih suvlasnika i ukoliko će sami biti
korisnici kredita u OTP banci. U prethodnom slučaju, ukoliko je, sukladno Zakonu o energetskoj učinkovitosti
za neku od mjera energetske učinkovitosti koje se sufinanciraju potrebna suglasnost većeg broja suvlasnika,
Kredit će se odobriti temeljem odluke tog broja suvlasnika.
b) suvlasnika koji raspolažu s minimalno 60% (šezdeset posto) ukupne površine svih posebnih dijelova stambene
zgrade za čije se održavanje traži kredit. Ova odluka obvezuje sve suvlasnike stambene zgrade kao korisnike
kredita.
Klijenta-korisnika kredita u ugovoru o kreditu zastupa predstavnik Klijenta-korisnika kredita temeljem punomoći
date u odluci/suglasnosti/ovlaštenju Klijenta – korisnika kredita.
Svaki od suvlasnika zgrade koji čine Klijenta-korisnika kredita odgovaraju kao solidarni dužnici za sve obveze
Klijenta - Korisnika kredita prema Banci, pod istim uvjetima i bez odstupanja.

[svjpromatrac]

tomislavwarm kaže:

Vidi ovo je OTP: (podebljao sam):

Banka odobrava kredite Klijentima – korisnicima kredita, suvlasnicima stambenih zgrada na upravljanju kod
upravitelja registriranog za obavljanje poslova upravljanja nekretninama.
U skladu sa Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, krediti se Klijentima – korisnicima kredita odobravaju
temeljem odluke donesene od strane:
a) svih suvlasnika stambene zgrade za čije se poboljšanje traži kredit. Iznimno, odluku mogu donijeti suvlasnici
koji raspolažu s minimalno 60% (šezdeset posto) ukupne površine svih posebnih dijelova stambene zgrade,
ukoliko se ti troškovi mogu pokriti iz pričuve, ne ugrožavajući time mogućnost da se iz pričuve podmire potrebe
redovitog održavanja te ako poboljšice neće ići suviše na štetu nadglasanih suvlasnika i ukoliko će sami biti
korisnici kredita u OTP banci. U prethodnom slučaju, ukoliko je, sukladno Zakonu o energetskoj učinkovitosti
za neku od mjera energetske učinkovitosti koje se sufinanciraju potrebna suglasnost većeg broja suvlasnika,
Kredit će se odobriti temeljem odluke tog broja suvlasnika.
b) suvlasnika koji raspolažu s minimalno 60% (šezdeset posto) ukupne površine svih posebnih dijelova stambene
zgrade za čije se održavanje traži kredit. Ova odluka obvezuje sve suvlasnike stambene zgrade kao korisnike
kredita.
Klijenta-korisnika kredita u ugovoru o kreditu zastupa predstavnik Klijenta-korisnika kredita temeljem punomoći
date u odluci/suglasnosti/ovlaštenju Klijenta – korisnika kredita.
Svaki od suvlasnika zgrade koji čine Klijenta-korisnika kredita odgovaraju kao solidarni dužnici za sve obveze
Klijenta - Korisnika kredita prema Banci, pod istim uvjetima i bez odstupanja.

Dobro, to je OTP banka, kod PBZ nije tako, osiguranje kredita je račun pričuve stambene zgrade, odgovaraju svi jednako, oni koji su potpisali za kredit i oni koji nisu

[neuspješan]

Je li obavezno da na pečatu ovlaštenog predstavnika stanara piše i ime tog predstavnika?
Ili samo Ulica ta i ta, grad taj i taj?

Hvala.

[svjpromatrac]

neuspješan kaže:

Je li obavezno da na pečatu ovlaštenog predstavnika stanara piše i ime tog predstavnika?
Ili samo Ulica ta i ta, grad taj i taj?

Hvala.

na pečatu piše samo 'stambena zgrada i adresa iste'

[tomislavwarm]

Pričao sam s jednim kolegom koji je išao na EU fondove.

Kaže da mu je pričuva skočila sa 3kn/m2 na 30 kn/m2. Interesiram me sljedeća situacija:

Ja mogu plaćati ratu, ali drugi ne mogu. Banka ovrši pričuvu ili vlasnike stanova i u kojim omjerima ?

Recimo ja na banci ima 100000 kn, a netko 1 kn. Je li meni iako redovito otplaćujem ratu pričuve (kredit) banka uzima mojih 100000 kn za nekog ili se gleda je li redovito plaćaš ratu pa nisi dužnik ili smo svi u istoj gabuli iako nisam potpisao ?

[svjpromatrac]

tomislavwarm kaže:

Ja mogu plaćati ratu, ali drugi ne mogu. Banka ovrši pričuvu ili vlasnike stanova i u kojim omjerima ?

Recimo ja na banci ima 100000 kn, a netko 1 kn. Je li meni iako redovito otplaćujem ratu pričuve (kredit) banka uzima mojih 100000 kn za nekog ili se gleda je li redovito plaćaš ratu pa nisi dužnik ili smo svi u istoj gabuli iako nisam potpisao ?

Banka blokira račun pričuve i čeka naplatu dok ne sjednu prve pare s kojima se može naplatit, ne može ići na privatne račune stanara niti ovršavati njihove nekretnine

ako se nema dovoljno novaca na računu onda znači da netko ne plaća redovno pričuvu i upravitelj treba onda pokrenuti tužbu protiv tog stanara da se naplati njegov dug, i samim time može pokrenuti ovrhu nad stanom zbog duga, ali to radi upravitelj zbog duga za pričuvu a ne banka zbog duga rate kredita

[rhodium11]

svjpromatrac kaže:

na pečatu piše samo 'stambena zgrada i adresa iste'

Kod GSKG-u Zagrebu piše i ime i prezime predstavnika.

[rhodium11]

svjpromatrac kaže:

Banka blokira račun pričuve i čeka naplatu dok ne sjednu prve pare s kojima se može naplatit, ne može ići na privatne račune stanara niti ovršavati njihove nekretnine

ako se nema dovoljno novaca na računu onda znači da netko ne plaća redovno pričuvu i upravitelj treba onda pokrenuti tužbu protiv tog stanara da se naplati njegov dug, i samim time može pokrenuti ovrhu nad stanom zbog duga, ali to radi upravitelj zbog duga za pričuvu a ne banka zbog duga rate kredita

Svjpromatrac ti je sve lijepo objasnio. Stambena zgrada može dobiti kredit kod banke samo ako ima upravitelja koji skuplja pričuvu.

Skupljena pričuva je zajednički novac suvlasnika i ne pripada upravitelju već suvlasnicima. Ako se kredit ne plaća, banka ovršuje pričuvu. A upravitelj onda ovršuje onog suvlasnika koji ne plaća pričuvu. Dakle, banka ne može ovršiti direktno tvoju imovinu zbog duga drugog suvlasnika.

U slučaju kredita stambenoj zgradi, ne upisuje se hipoteka ni na koji posebni dio nekretnine. Osiguranje otplate su upravo sredstva pričuve.

Za bilo kakve odluke (dizanje kredita, povećanje pričuve) dovoljno je 50 % vlasnika ukupne površine posebnih dijelova. Dakle, ako je većina izglasala kredit i povećanje pričuve, nemaš se kome žaliti, već samo platiti. Ili će te upravitelj ovršiti zbog neplaćanja pričuve.

100 % suvlasnika je potrebno samo ako se zgrada nadograđuje ili širi.

Isto tako ne možeš ti obnoviti svojih 30 m2 fasade jer se ne zna koji su to tvoji kvadrati fasade. Fasada je i kod etažiranih zgrada u zajedničkom vlasništvu svih suvlasnika (isto kao i stepenice, hodnici i sl.).

Ono što možeš napraviti je naći jeftiniju i pogodniju ponudu za obnovu fasade te uvjeriti druge suvlasnike da im je ta ponuda isplativija od ove koja se tebi ne sviđa. U tome te ne može spriječiti ni upravitelj ni predstavnik suvlasnika (ako ikoji od njih navija za neke svoje izvođače). Konačnu odluku donosi većina suvlasnika prema suvlasničkom udjelu u zgradi. Na tebi je da ih uvjeriš. Ako je većini svejedno, onda više plaćaju za ono što je moglo biti jeftinije.

Sve ovo ti piše u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

https://www.zakon.hr/z/241/Zakon-o-v...varnim-pravima

[Beboje]

Koja je razlika između ugovora o davanju imovine u posjed na godinu dana i ugovora o davanju te iste imovine u najam na godinu dana? Predstavnik stanara s ugostiteljem/suvlasnik je potpisao ugovor o davanju posjeda u posjed, iako su prikupljeni potpisi za davanje te imovine u najam.
1. Da li time ovaj ugovor postaje ništetan?
2. Postoji li razlika u težini između ove dvije vrste ugovora u smislu možebitnih negativnih posljedica za ostale suvlasnike?
Nigdje ne nalazim na ugovorni odnos kojim se neka imovina daje u posjed?!

[thortwins]

Beboje kaže:

Koja je razlika između ugovora o davanju imovine u posjed na godinu dana i ugovora o davanju te iste imovine u najam na godinu dana?

Jednostavno objašnjenje : najam je davanje imovine u posjed uz naknadu.

Predstavnik stanara s ugostiteljem/suvlasnik je potpisao ugovor o davanju posjeda u posjed, iako su prikupljeni potpisi za davanje te imovine u najam.

Predstavnik stanara se po svoj prilici dogovorio sa ugostiteljem da 'naknada' ide u njegov džep.

1. Da li time ovaj ugovor postaje ništetan?

Teško je dati pravno mišljenje bez uvida kakvu su suglasnost suvlasnici potpisali, kakav je ugovor predstavnik sklopio, je li i taj ugostitelj jedan od suvlasnika, itd...

Suvlasnici imaju opciju da predstavnika smjene, da na ODO dostave optužni prijedlog (kaznena prijava za djela za koja je u KZ zapriječena manja kazna) zbog zlouporabe položaja i ovlasti, te da orivatnom tužbom od predstavnika potražuju štetu koja je nastala zato jer nije ugovoren najam za koji su suvlasnici dali suglasnost.

2. Postoji li razlika u težini između ove dvije vrste ugovora u smislu možebitnih negativnih posljedica za ostale suvlasnike?

Osim činjenice da ne dobivaju najamninu, ne.
Ali uz opasku da treba vidjeti ugovor.

Nigdje ne nalazim na ugovorni odnos kojim se neka imovina daje u posjed?!

Ugovor o ustupanju/davanju na korištenje/ u posjed bez naknade.

[Beboje]

thortwins kaže:

Jednostavno objašnjenje : najam je davanje imovine u posjed uz naknadu.





Predstavnik stanara se po svoj prilici dogovorio sa ugostiteljem da 'naknada' ide u njegov džep.




Teško je dati pravno mišljenje bez uvida kakvu su suglasnost suvlasnici potpisali, kakav je ugovor predstavnik sklopio, je li i taj ugostitelj jedan od suvlasnika, itd...

Suvlasnici imaju opciju da predstavnika smjene, da na ODO dostave optužni prijedlog (kaznena prijava za djela za koja je u KZ zapriječena manja kazna) zbog zlouporabe položaja i ovlasti, te da orivatnom tužbom od predstavnika potražuju štetu koja je nastala zato jer nije ugovoren najam za koji su suvlasnici dali suglasnost.




Osim činjenice da ne dobivaju najamninu, ne.
Ali uz opasku da treba vidjeti ugovor.



Ugovor o ustupanju/davanju na korištenje/ u posjed bez naknade.

Da pojasnim, suglasnost je dala većina suvlasnika - da vlasnici poslovnih prostora na dvorištu (zajedničko vlasništvo svih suvlasnika) mogu taj prostor koristiti za terase uz uvjet da plaćaju povećanu pričuvu od xy po kvadratu. Vlasnik koji želi služnost po tom odobrenju mora s jednim od prestavnika stanara sklopiti ugovor o najmu. No, potpisali su ugovore o davanju u posjed. Oni su na rok od max godinu dana i specificiraju obvezu plaćanja povećane pričuve. Uvjeti štimaju.

Vidljivo je da se sredstva uplaćuju na račun pričuve i to nam odgovara jer se nećemo klati kad bude potrebno popravljati krov ili financirati neke veće zajedničke izdatke.

Ono što mene brine je pravni institut davanja u posjed u odnosu na davanje u najam. Nisam pravnik, no znam da u pravu presuđuju finese.

Obrazloženje sklapanja ugovora o davanju u posjed jest - jedino tako možemo osigurati uplatu povećane pričuve. Ugovor o davanju u najam znači plaćanje najma, prihoda koji podliježe oporezivanju. Zvuči logično.

No, kad su se potpisi prikupljali, na dokumentu jasno stoji da će se potpisivati ugovori o davanju u najam, a ne ugovori o davanju u posjed. Pa se postavlja pitanje da li su uopće imali suglasnost za ovu drugu vrstu ugovora? Osobno preferiram da se ponovo skupe potpisi uz jasnu naznaku vrste ugovora koji se sklapa, pa da cijela priča nema rupa.

[thortwins]

Beboje kaže:

Ono što mene brine je pravni institut davanja u posjed u odnosu na davanje u najam. Nisam pravnik, no znam da u pravu presuđuju finese.

Obrazloženje sklapanja ugovora o davanju u posjed jest - jedino tako možemo osigurati uplatu povećane pričuve. Ugovor o davanju u najam znači plaćanje najma, prihoda koji podliježe oporezivanju. Zvuči logično.

No, kad su se potpisi prikupljali, na dokumentu jasno stoji da će se potpisivati ugovori o davanju u najam, a ne ugovori o davanju u posjed. Pa se postavlja pitanje da li su uopće imali suglasnost za ovu drugu vrstu ugovora? Osobno preferiram da se ponovo skupe potpisi uz jasnu naznaku vrste ugovora koji se sklapa, pa da cijela priča nema rupa.

Sad ste tek objasnili o čemu se zapravo radi.

Svi vam ti ugovori prvno ne vrijede ništa.
Zar niste mogli konzultirati nekog dobro upućenog u problematiku stvarnog prava?

Sukladno Zakonu o vlasništvu svi suvlasnici nekretnine su suvlasnici i građevine i pripadajućeg joj zemljišta. Suvlasnici su istovremeno (taj dualitet vlasništva u slučaju etažiranja) isključivi vlasnici i posjednici etažiranih djelova, ali na zemljištu se ne može uspostaviti podjela etažiranjem.
Svi ste suposjednici zemljišta.
Vi ne možete drugom suvlasniku i suposjedniku 'dati posjed' nad zemljištem kad ga on već po zakonu ima. Bilo tko od suvlasnika vam može osporiti takav ugovor o posjedu.

Nad zemljištem se jedino može dogovoriti pravo isključivog korištenja djelova zemljišta na način da se to definira međuvlasničkim ugovorom. Ali međuvlasnički ugovor moraju potpisati svi suvlasnici.

Dakle, u međuvlasničkom ugovoru biste trebali definirati između ostalih odnosa u zgradi i da lokali u prizemlju imaju isključivo pravo korištenja definiranih djelova čestice (napravi se nacrt/skica) i da su ti suvlasnici obvezni za to uplaćivati veći iznos pričuve.

[Beboje]

thortwins kaže:

Sad ste tek objasnili o čemu se zapravo radi.

Svi vam ti ugovori prvno ne vrijede ništa.
Zar niste mogli konzultirati nekog dobro upućenog u problematiku stvarnog prava?

Sukladno Zakonu o vlasništvu svi suvlasnici nekretnine su suvlasnici i građevine i pripadajućeg joj zemljišta. Suvlasnici su istovremeno (taj dualitet vlasništva u slučaju etažiranja) isključivi vlasnici i posjednici etažiranih djelova, ali na zemljištu se ne može uspostaviti podjela etažiranjem.
Svi ste suposjednici zemljišta.
Vi ne možete drugom suvlasniku i suposjedniku 'dati posjed' nad zemljištem kad ga on već po zakonu ima. Bilo tko od suvlasnika vam može osporiti takav ugovor o posjedu.

Nad zemljištem se jedino može dogovoriti pravo isključivog korištenja djelova zemljišta na način da se to definira međuvlasničkim ugovorom. Ali međuvlasnički ugovor moraju potpisati svi suvlasnici.

Dakle, u međuvlasničkom ugovoru biste trebali definirati između ostalih odnosa u zgradi i da lokali u prizemlju imaju isključivo pravo korištenja definiranih djelova čestice (napravi se nacrt/skica) i da su ti suvlasnici obvezni za to uplaćivati veći iznos pričuve.

Nas nekoliko suvlasnika ovu priču tek je nedavno otkrilo jer smo počeli postavljati pitanja oko buke i nereda. Zgrada ima više ulaza i svaki ulaz ima svog predstavnika i oni su međusobno dogovorili da u ime svih nas jedan od njih sklapa takve ugovore. Mog potpisa na tome nema, a kad pitam za međuvlasnički ugovor mog ulaza blijedo me se gleda i krene mucanje, pa ga sada tražim od GSKG-a. Ne želim ni spominjati kako nas se doživljava jer postavljamo pitanja. Kao da želimo sve sabotirati i ostaviti sve suvlasnike bez prihoda. A na pitanje kome da se obratim jer se terasa ne zatvara prema ugovoru, odgovor je bio policiji. Nama je to bilo dovoljno da sad sve istražimo do kraja jer ne mogu se štititi interesi samo dijela suvlasnika.

Sad čitam da je pričuvu dužan plaćati vlasnik, no o može i najmoprimac ako se tako dogovori s vlasnikom, pa prema tome nema razloga da se s vlasnicima ugostiteljskih objekata ne dogovori tako ugovorom o najmu.

[GrayWolf]

Pozdrav!
Što učiniti kada suvlasnik ne plaća pričuvu? Naime isti nije upisao vlasništvo u gruntovnici pa Upravitelj nemože postaviti zabilježbu. Na "gazdu" ništa ne glasi, stan je na ženu koja valjda nema nikakvih prihoda. Drugi slučaj, stan je u gruntovni upisan, ali glasi na prethodnog vlasnika. Ovaj trenutni ne plaća ništa, ima čak i nagodba na sudu da će platiti, ali ne plaća ništa. Dug je u prvom slučaju nekih 12000, a u drugom 40000 kn. Prvi novaca sigurno ima (neznam otkud) za drugog neznam, ali vidim da za kavu ima.