Natrag   Forum.hr > Društvo > Svijet oko nas > Poljoprivreda

Poljoprivreda Kako privređivati plodovima zemlje

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 25.05.2010., 15:07   #1
pH zemlje

Davanjem zemlje na analizu na agronomskim fakultetima u RH dobiju se dvije pH vrijednosti prema dvije relevantne metode utvrđivanja pH vrijednosti, rezultati kojih se razlikuju unutar 0.5 - 1 stupnja.

U literaturi se nikad ne navodi na koju se metodu referira, odnosno ako piše "za uzgoj biljke XY potreban je pH od 4.5", ne definira se kojom je metodom potrebno utvrditi pH a da bi navedena vrijednost bila referentna.

Postoji li u literaturi neki konsenzus, ili..?
TurbulentFluid is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.05.2010., 12:41   #2
kažu da je za zemljišta kod nas pouzdanija ocjena reakcije u NKCL-u nego u vodi...

daj otkrij koja je to biljka koja zahtjeva PH 4,5?
__________________
sitna duša, sitno zadovoljstvo
brzi is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.05.2010., 14:45   #3
Quote:
brzi kaže: Pogledaj post
kažu da je za zemljišta kod nas pouzdanija ocjena reakcije u NKCL-u nego u vodi...

daj otkrij koja je to biljka koja zahtjeva PH 4,5?
u vodi određujemo aktivnu kiselost, a u KCl-u potencijalnu. kalij iz KCl-a "izbacuje" vodikove ione koji su nositelji kiselosti i zato je potencijalna kiselost uvijek veća od aktivne, uvjetuju je ioni vezani za adsorpcijski kompleks.
što se tiče aktivne kiselosti ona je promjenjiva. ako imamo više vode u tlu normalno je da će ona biti manja (primjer cedevite: u čašu možete staviti žličicu cedevite i što više vode dodajete ona će biti manje kisela/slatka)

borovnica može podnijeti pH od 4,3
ananas traži još niži pH
zoran_12 is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.05.2010., 15:38   #4
za objašnjenje


a čuj, razne biljke mogu podnijeti kiselost, mislim da to nije poanta...
__________________
sitna duša, sitno zadovoljstvo
brzi is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.05.2010., 00:11   #5
Quote:
brzi kaže: Pogledaj post
za objašnjenje


a čuj, razne biljke mogu podnijeti kiselost, mislim da to nije poanta...
mislio sam da zahtjeva kiselo tlo. 4.5 je za nju odlično
zoran_12 is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.05.2010., 09:41   #6
Hvala puno na objašnjenju!!

I da, riječ je o borovnicama i još ponekoj sličnoj biljci.
TurbulentFluid is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.05.2010., 11:22   #7
Ph je užasno bitan. Moje borovnice su pocrvenile kad sam ih presadila u zemlju višeg ph, pa sam ih morala dva puta presađivati. S druge strane, moj tata je pokupio zemlju za borovnice i u nju posadio šljivu. Naravno, šljiva se osušila.
__________________
https://www.youtube.com/watch?v=bMdeg-WKt1U
soks is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.05.2010., 12:41   #8
Quote:
zoran_12 kaže: Pogledaj post
4.5 je za nju odlično
fakat nisam znao za borovnice.... 4,5


da stavim orahe u takvu zemlju vjerojatno bi rodili, kaj si ono rekao, ananasi
__________________
sitna duša, sitno zadovoljstvo
brzi is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.05.2010., 14:03   #9
http://www.borovnicaunas.hr/index.ph...d=274&Itemid=2

Osim toga je potrebno uzeti u obzir i zahtjeve biljaka za optimalnim pH u kojem određene kulture uspijevaju:
pH 6,5 -7,5 – uspijevaju cikla, brokula, kupus, cvjetača, celer, poriluk, salata, dinja, luk, pastrnjak, špinat, šparoga.
pH 5,5 - 6,5 – uspijevaju grah, grašak, rajčica, tikvice, mrkva, krastavac, češnjak, paprika, češnjak,patlidžan,, krumpir, bundeve, postrna repa
pH 4,5 – 5,5 – podnose endivija, komorač, rabarbara, kiselica

http://www.humus-trbuscic.com/kalcizacija.php
__________________
Demokracija je kad poštuješ Zakone iako se sa njima ne slažeš.

Zadnje uređivanje sivkić : 28.05.2010. at 14:17.
sivkić is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.06.2010., 01:20   #10
Quote:
soks kaže: Pogledaj post
Ph je užasno bitan. Moje borovnice su pocrvenile kad sam ih presadila u zemlju višeg ph, pa sam ih morala dva puta presađivati. S druge strane, moj tata je pokupio zemlju za borovnice i u nju posadio šljivu. Naravno, šljiva se osušila.
To ti je jednostavno i jeftino riješit ako ti je tlo ilovasto-glina
treba ti 100 grama sumpora m2 za spustit 1 poen
pjeskovita tla 50 grama m2
more is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.06.2010., 16:54   #11
Quote:
more kaže: Pogledaj post
To ti je jednostavno i jeftino riješit ako ti je tlo ilovasto-glina
treba ti 100 grama sumpora m2 za spustit 1 poen
pjeskovita tla 50 grama m2
ovo je grijeh. pedocid. pH snizuj kiselim tresetom jer da sumpor nije otrov ne bi se koristio u zaštiti bilja
zoran_12 is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.06.2010., 19:08   #12
Quote:
zoran_12 kaže: Pogledaj post
ovo je grijeh. pedocid. pH snizuj kiselim tresetom jer da sumpor nije otrov ne bi se koristio u zaštiti bilja
I ti bi hektare zemljišta snizio tresetom bravo +5 sjedni
1 kg sumpora 20 kn dovoljno za 10 m2 tla vijek trajanja 2-5 godina
bala treseta 300 lit 90 kn 5 m2 vijek trajanja 6 mjeseci

Prvo sumpor je čisti prirodni element totalno ekološki prihvatljiv i tla tretirana sumporom dobivaju organski uzgojne certifikate.Sumpor je rasprostranjen elemenat u prirodi. U tlu potječe iz matičnih stijena gdje se nalazi najviše u obliku sulfida i prilikom njihovog raspadanja oslobađa se i brzo oksidira.Isto tako tla tretirane kalcijevim spojevima(Natural pH amendments include lime and sulfur, but in the U.S. some synthetically compounds such as iron sulfate, aluminum sulfate, magnesium sulfate, and soluble boron products are allowed in organic farming)

Ako si Magistar poljoprivrede biljna proizvodnja tada možemo dalje pričat ovako nema smisla
Pročitaj jedan rad pa se vrati www.pfos.hr/~vladimir/IB/18_Sumpor.ppt

Dodavanje sumpora u tlu se vrši u hrvatskoj večinom nasumično kroz umjetna gnjojiva superfosfati ili NPK sa velikim postocima sumpora SO3 i dušičnim kompleksnim gnjojivima koji sadrže amonijak-N
more is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.06.2010., 20:39   #13
Quote:
more kaže: Pogledaj post
I ti bi hektare zemljišta snizio tresetom bravo +5 sjedni
1 kg sumpora 20 kn dovoljno za 10 m2 tla vijek trajanja 2-5 godina
bala treseta 300 lit 90 kn 5 m2 vijek trajanja 6 mjeseci

Prvo sumpor je čisti prirodni element totalno ekološki prihvatljiv i tla tretirana sumporom dobivaju organski uzgojne certifikate.Sumpor je rasprostranjen elemenat u prirodi. U tlu potječe iz matičnih stijena gdje se nalazi najviše u obliku sulfida i prilikom njihovog raspadanja oslobađa se i brzo oksidira.Isto tako tla tretirane kalcijevim spojevima(Natural pH amendments include lime and sulfur, but in the U.S. some synthetically compounds such as iron sulfate, aluminum sulfate, magnesium sulfate, and soluble boron products are allowed in organic farming)

Ako si Magistar poljoprivrede biljna proizvodnja tada možemo dalje pričat ovako nema smisla
Pročitaj jedan rad pa se vrati www.pfos.hr/~vladimir/IB/18_Sumpor.ppt

Dodavanje sumpora u tlu se vrši u hrvatskoj večinom nasumično kroz umjetna gnjojiva superfosfati ili NPK sa velikim postocima sumpora SO3 i dušičnim kompleksnim gnjojivima koji sadrže amonijak-N
čovječe šta se pališ?
ovdje nitko nije pitao za stotine hektara nego za malo svoje proizvodnje za par borovnica. ja znam da se sumpor koristi u eko poljoprivredi ali u vinarstvu ljudi imaju grde probleme zbog sumpora jer vino može smrdjeti po pokvarenim jajima. i čisto sumnjam da netko želi kroz 2 borovnice koje drži za vlastite potrebe u tijelo unositi sumpor koji mu ne fali.
nitko normalan neće započinjati proizvodnju acidofilnih biljaka na velikim kompleksima ako tlo nije kiselo to ti valjda treba biti jasno. dalje - u hrvatskoj je veći dio tala kiseo. a da nije "otrovan" ne bi se s njim pepelnica suzbijala

nisam magistar biljne proizvodnje a biti ću ako Bog da zdravlja ali ne mislim da će me magisterij pretvoriti u stručnjaka (opće ne patim od titule, na magisterij idem samo da proširim svoje znanje) nego praksa kad jednog dana budem radio u struci ali i zdrav razum koji mi kaže da se velike površine ne isplati zakiseljavati (pogotovo u državi u kojoj je previše kiselih tala) i koji mi kaže da ne treba unositi sumpor u organizam i preko voća koje proizvodim za svoju obitelj jer sumpora u "svakodnevnoj hrani" ima dovoljno.
zoran_12 is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.06.2010., 09:36   #14
Quote:
zoran_12 kaže: Pogledaj post
nitko normalan neće započinjati proizvodnju acidofilnih biljaka na velikim kompleksima ako tlo nije kiselo to ti valjda treba biti jasno. dalje - u hrvatskoj je veći dio tala kiseo. a da nije "otrovan" ne bi se s njim pepelnica suzbijala

nisam magistar biljne proizvodnje a biti ću ako Bog da zdravlja ali ne mislim da će me magisterij pretvoriti u stručnjaka (opće ne patim od titule, na magisterij idem samo da proširim svoje znanje) nego praksa kad jednog dana budem radio u struci ali i zdrav razum koji mi kaže da se velike površine ne isplati zakiseljavati (pogotovo u državi u kojoj je previše kiselih tala) i koji mi kaže da ne treba unositi sumpor u organizam i preko voća koje proizvodim za svoju obitelj jer sumpora u "svakodnevnoj hrani" ima dovoljno.
Velike površine(Farme 500-2000 hektara)se isplati manipulirat PH i to kroz program prehrane bilja to jest pravilnim izborom umjetnog gnjojiva.U intezivnoj proizvodnji se PH u tlu mjenja svakodnevno to jest pri svakoj prehrani,zaljevanju,kiši U prašumama bez ljudskog utjecaja isto tako dolazi do gibanja sumpora u tlu raspadanjem biljnih ostataka potpomognutim gljivicama i bakterijama.Ispiranjem kiša u dublje slojeve ali isto tako kiše mogu donjeti sumpor SO2 u tlo koji su izbacili vulkani Ovaj Islandski vulkan izbacia je čudo od brojke sumpora 120 milijona tona
Sumpor je naučno dokazano u tisuče objavljenih radova i odobrenja,dozvola,pravilnika itd od svjetskih vlada nisko toksičan,ima mali utjecaja na zdravlje ljudi i životinja.

Također, nije bilo smrtnih slučajeva kod štakora hranjenih 98% sumpora u jednokratnoj dozi od 5.000 mg / kg . Intravenski hranjeni štakori . Najmanja dozi koja uzrokuje smrt u krvi je 8 mg / kg . Dermalno LD50 za štakore bila veća od 5.000 mg / kg. Akutne inhalacije LC50 za 98% sumpora u štakora veća od 2,56 mg / l, a veća od 5,74 mg / l za 80% sumpora.
To vam ljudi znači nemojte pojest više od 0,5 kg sumpora odjenom(dobičete proljev i povračanje) i nemojte si intervenski davat više od 1 grama sumpora jer čete umrjeti.
more is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.06.2010., 10:07   #15
Quote:
more kaže: Pogledaj post
Velike površine(Farme 500-2000 hektara)se isplati manipulirat PH i to kroz program prehrane bilja to jest pravilnim izborom umjetnog gnjojiva.U intezivnoj proizvodnji se PH u tlu mjenja svakodnevno to jest pri svakoj prehrani,zaljevanju,kiši U prašumama bez ljudskog utjecaja isto tako dolazi do gibanja sumpora u tlu raspadanjem biljnih ostataka potpomognutim gljivicama i bakterijama.Ispiranjem kiša u dublje slojeve ali isto tako kiše mogu donjeti sumpor SO2 u tlo koji su izbacili vulkani Ovaj Islandski vulkan izbacia je čudo od brojke sumpora 120 milijona tona
najviše se isplati odabrati proizvodno područje na kojemu je tlo povoljnog pH za ciljanu kulturu, a pH se u 90% slučajeva (kod nas) manipulira tako da se radi kalcizacija što jasno potvrđuje da mi nemamo problema s alkalnošću nego s kiselošću.

što se tiče letalnih doza. ne umire se ni od cigarete odmah
zoran_12 is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.06.2010., 11:58   #16
Meni je jedna žena rekla da mogu skuhati zeleni ili crni čaj i proliti po boronicama i tako ih zakiseliti. Što mislite o tom načinu?
__________________
https://www.youtube.com/watch?v=bMdeg-WKt1U
soks is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.06.2010., 13:59   #17
Quote:
soks kaže: Pogledaj post
Meni je jedna žena rekla da mogu skuhati zeleni ili crni čaj i proliti po boronicama i tako ih zakiseliti. Što mislite o tom načinu?
Predlažem intenzivno malčiranje smrekinim/jelinim iglicama...
TurbulentFluid is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.06.2010., 00:37   #18
Quote:
zoran_12 kaže: Pogledaj post
najviše se isplati odabrati proizvodno područje na kojemu je tlo povoljnog pH za ciljanu kulturu, a pH se u 90% slučajeva (kod nas) manipulira tako da se radi kalcizacija što jasno potvrđuje da mi nemamo problema s alkalnošću nego s kiselošću.

što se tiče letalnih doza. ne umire se ni od cigarete odmah
Kako će ti tlo biti povoljno kad se PH konstatno mjenja u zavisnosti od okoline,meteroloških prilika,uzgojnih kultura.
Kod nas u Slavoniji su tla blago,puno kisela zbog toga šta je intezivna ratarska proizvodnja bez menagmenta prehrane.Ja sam u području gdje nema tla ispod PH 8 Jedno polje PH 11 Voda zaljevanja je konstatna na 7,3 PH Konstatno moram ubrizgavat Dušičnu ili fosfornu kiselinu pri zaljevanju.
Naši poljoprivrednici (slavonci)bi pri prehrani NPK morali izbjegavat veliki postotak amonijaka u prehrani i izbacit Ureu 1-2 godine i tlo bi se balansiralo,ali to je dosta skupo i neisplativo za ratarske kulture.

Evo još jedne male-velike tajne nabavite papke,rogove(nokte goveda)iz klaonica grubo ih sameljite i super plitko istanjurajte u zemlju i dobičete gnjojivo visoko bogato dušikom i fosforom kroz 12 mjeseci
Koštano brašno agroproteinke za koje agroproteinka če morat čak plačat
suspaljivanje je izvrstan izvor kalcija i fosfora i dušika .
more is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.06.2010., 00:45   #19
Quote:
soks kaže: Pogledaj post
Meni je jedna žena rekla da mogu skuhati zeleni ili crni čaj i proliti po boronicama i tako ih zakiseliti. Što mislite o tom načinu?
Svako zakiseljavanje tla bilo kakvim kiselinama je nevjerovatno kratkotrajno 1-7 dana kada se tlo opet vrača u balans samo dodavanjem sumpora u večim količinama nego ga biljke apsorbiraju iz tla trajnije riješavaju problem.I normalno prečesto i predugo 20-30 godina intezivne ratarske proizvodnje i gnjojidba amonijačnim-sumpornim gnjojivima remete prirodni balans i dugotrajno snižavaju PH tla
more is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.06.2010., 10:24   #20
Quote:
more kaže: Pogledaj post
Kako će ti tlo biti povoljno kad se PH konstatno mjenja u zavisnosti od okoline,meteroloških prilika,uzgojnih kultura.
Kod nas u Slavoniji su tla blago,puno kisela zbog toga šta je intezivna ratarska proizvodnja bez menagmenta prehrane.Ja sam u području gdje nema tla ispod PH 8 Jedno polje PH 11 Voda zaljevanja je konstatna na 7,3 PH Konstatno moram ubrizgavat Dušičnu ili fosfornu kiselinu pri zaljevanju.
Naši poljoprivrednici (slavonci)bi pri prehrani NPK morali izbjegavat veliki postotak amonijaka u prehrani i izbacit Ureu 1-2 godine i tlo bi se balansiralo,ali to je dosta skupo i neisplativo za ratarske kulture.

Evo još jedne male-velike tajne nabavite papke,rogove(nokte goveda)iz klaonica grubo ih sameljite i super plitko istanjurajte u zemlju i dobičete gnjojivo visoko bogato dušikom i fosforom kroz 12 mjeseci
Koštano brašno agroproteinke za koje agroproteinka če morat čak plačat
suspaljivanje je izvrstan izvor kalcija i fosfora i dušika .
gdje je u slavoniji pH tako visok...mogu ti reći da mi je ovo bio hladan tuš jer nam na faksu konstantno tupe da su tla kisela. naprosto ne znam kom sad vjerovat tebi koji si na terenu i imaš prave probleme ili njima koji su u uredima i nazivaju se znanstvenicima (iako znam da u slavoniji ima nešto zaslanjenih tala)
s tim pH očito je da ti je tlo slano pa možda i ova nesretna kiša napravi nešto dobro i ispere dio soli (koje su jako mobilne u tlu) i odnese ih u crno more

ne kužim šta podrazumjevaš pod suspaljivanje možda paljenje žetvenih ostataka????
zoran_12 is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 08:20.