Stvaranje vrta usred grada - pomoć, savjeti, pitanja, ideje

[Biljka]

Snijeg neće naštetiti sjemenu koje si posijao ali mogla bi naštetiti niska temperatura koja će ovih dana biti do -10° C (kako gdje). Ako ništa ne iznikne ponovi sjetvu.

Niske temperature rahle zemlju ako je u jesen prekopana.

Biljka koju krtice izbjegavaju je jedna vrsta mlječike. Ne pomažu baš...nema načina da se riješiš krtica.

[koka36]

zdenkoooo kaže:

Vrt je od prekjučer pokriven sa par cm snijega. Nadam se da to neće škoditi svježe posijanim rotkvicama, peršinu, raznom cvijeću, te posađenom luku i jagodama?

I da li je istina da temperature ispod nule dodatno rahle zemlju?

Sadnice rajčice i paprike su na sigurnom, a za papriku sam rezervirao cca 2.5x4 metra zemlje prekrivene slamom. Pa da i to isprobamo.

Nabavio sam i sjeme neke biljke koju navodno krtice izbjegavaju.. Nemam pojma kako se zove, trebala bi izrasti u grm..

Komar, lijep dajz

Katjes, namjeravao sam prebaciti red kroz prozor, pa šta bude.

Krtice su ko prvo vrlo korisne, ne jedu povrče ni korjenje a tamane gliste i druge kukce u zemlji a i rahle i prozračuju zemlju.

[kukuriza]

zdenkoooo kaže:

Nabavio sam i sjeme neke biljke koju navodno krtice izbjegavaju.. Nemam pojma kako se zove, trebala bi izrasti u grm..

Ako ćeš imati problema sa krticama, nabavi dlaku nekog polarnog psa (haski, malamut) pa natrpaj sa time rupe.

[Biljka]

kukuriza kaže:

Ako ćeš imati problema sa krticama, nabavi dlaku nekog polarnog psa (haski, malamut) pa natrpaj sa time rupe.

mora da se šališ. čuo sam za svakakve metode ali ovo...no, bez obzira na sve krtice je nemoguće posve otjerati.

[kukuriza]

Kolega je imao problem sa krticama na dvorištu. Puno se trudio oko travnjaka, ali 3,4 godina su ga krtice opsjedale bez obzira koja sredstva i metode koristio za tjeranje. Onda je čuo za ovu metodu, i nakon toga kaže da nema problema sa krticama.

[komar]

Biljka112 kaže:

mora da se šališ. čuo sam za svakakve metode ali ovo...no, bez obzira na sve krtice je nemoguće posve otjerati.

sjedim tako u frizeraju i veli mi frizerka: "ona žena me je prošli tjedan tražila da joj dam kosu šišanih i friziranih"

iiiiiiiiiii zašto joj treba? - pitah

"da stavi u voćnjak jer ljudska kosa tjera srne!" - veli ova. Nisam se od čuda usudila više pitati dal joj je dala. Moj susjed za krtice namače krpice u benzin i na špagu stavlja u rupe od krtica pa isto tako kad nanjuše odu dalje.

[Biljka]

Komar, kad se već toliko trudiš na zdrav način uzgojiti svoje povrće onda sigurno nećeš u zemlju gurati krpice namočene u benzin. Ja to nikada nebi radio. Da, krtici benzin smrdi i preseliti će se u drugi dio vrta a kada benzin ishlapi evo nje opet na staro mjesto.

[komar]

Biljka112 kaže:

Komar, kad se već toliko trudiš na zdrav način uzgojiti svoje povrće onda sigurno nećeš u zemlju gurati krpice namočene u benzin. Ja to nikada nebi radio. Da, krtici benzin smrdi i preseliti će se u drugi dio vrta a kada benzin ishlapi evo nje opet na staro mjesto.

Ja se nikako ne borim protiv krtica - već sam rekla kako moj susjed radi - ima malo okučnice i onda na špagu - kad ishlapi namoči ponovo. Bolje i to nego kao prije - svako malo ih je petardama tjerao

Prošlu jesen sam na mjesta gdje hodam po voćnjaku (do kokošinjca) stavila na otvore krticama plastične boce sa laganim aluminijskim privjescima i kad vjetar puše to lupa po bocama. Tako mi ne kopaju po putu gdje hodam. Ja ih u dvorištu kraj kuće nemam, a za ostalo - kad sunce svane MM uzme željezne grablje, razvuče zemlju od krtičnjaka i to je to!

A, kad smo kod stvaranja vrta u gradu - čudo jedno što sve mašta može. Oni koji rade u Ledu ili na građevini i imaju one velike kante škart.... milina http://www.youtube.com/watch?v=zdjUZnGkm60

[katjes]

molila bih vas pomoć, pojašnjenje.

koja je razlika između ovog i
ovog pokrivača ?

prvi je sa rupicama a drugi nije. za što i kad se koristi jedan a kad drugi?

čitala sam o ranom sijanju direktno u zemlju (npr rajčice) pa poslije prorijeđivanje. pa su spominjali da se prekrije tlo nekom folijom na kojoj napravimo (sami) rupice. to je valdja ova druga. i onda kad iznikne i kad se pojave prvi listići, makne se folija. je li to oke postupak?

i još jedno pitanje; dobit ćemo sadnice kupina, kakva potpora njima treba? koliko čvrsta? bi li ovo bilo dovoljno? a za maline?

[d@d@]

Prvo je perforirana folija za toplije doba godine, ne za ljeto ali ne štiti ni od mraza u stvari nemam pojma što bi sa tim osim možda za flance cvijeća.

Drugi tip je agrotekstil on se isto prodaje u dvije varijante po gustoći tkanja ljetni i zimski. Ovo je meni bolja varijanta, zimski tekstil je za jesensku sjetvu salate, matovilca, zaštitu peršina, mrkve, kelja od snijega ali ne ga položit na zemlju nego se razapne preko lukova od lijeske, plastike savinutih cijevi i radi tunel visine do koljena. Ljetni je za sjetvu u 7-8 mjesecu kad biljku štitiš od sunca i isušivanja (jesenska sjetva, druga sjetva mrkve, mahuna, zimske salate, matovilac za jesensku potrošnju, kasna cikla i sl.).

Meni zimski tekstil traje do 3 godine, ljetni i 4-5 godina jer ga ranije skidaš 10 m je cca 30-40 kn.

Ovi potpornji su ti kilavi za kupine, kupina ima izboje širine 2-3 cm i dužine do 3-4 m. Treba napravit brajdu kao za lozu sa cijevima i žicom. Maline su nešto krhkije ali ovo na slici svejedno izgleda nestabilno, prevalit će se od težine kad bude blata.

[katjes]

hvala dada.

bili smo u bauhausu i gledali potpornje, ali nema ništa povoljno i čvrsto. ima li negdje kupiti gotovo rješenje ili ćemo morati improvizirati?

nego, imam par pitanja vezana uz gnojidbu. kupili smo kokošje brikete. piše kako se dozira ovisno o kulturi, površini..to ćemo lako uz malo matematike... nego, ne znam uopće koji je postupak gnojidbe:

1. koliko dana prije same sadnje/sijanja treba pognojiti?
2. gnoji li se cijela površina zemlje ili samo ona brazda/žlijeb ('bemu, ne znam ni kako se zove onaj utor koji se napravi za posaditi nešto )? znači, gnojim li i mjesto di će biti stazice između redova za paradajze ili samo redove?
3. gnoji se prije sadnje/sijanja, a onda i poslije nekad, jelda? čitajući to sve o uzgoju što sam do sad pročitala, nisam naišla na podatak kad idu sljedeće gnojidbe (ili jesam pa se ne sjećam) .. il se višekratno gnojenje ne prakticira kod ovih kratkih parmjesečnih kultura?

[Biljka]

1. zemlju pognojiš nekih tjedan dana prije sjetve/sadnje
2. gnoji se cijela gredica
3. gnojenje u vegetaciji naziva se prihrana. prihranjuju se nekoliko puta u vegetaciji, početkom cvatnje, početkom formiranja plodova

ove brikete može se namočiti u vodu pa kad se rastope, tom vodom zalijevati biljke. samo oprezno jer ovo gnojivo je jako.

[diabolica]

Najbolje ti je sve razbacati po zemlji koju misliš obrađivati, pa onda sve preštihati, jer onda rasporediš gnoj po cijelom tlu, nakon toga isfrezati, a kako vidim nemaš frezu, onda sa motikom kad se malo zemlja rasuši da se u ruci izmrvi, sve ručno usitniš. Tako ćeš unijeti gnojivo što bliže budućem korijenu biljaka, a nešto će ti se fino razgraditi za drugu godinu.
Na kraju će ispasti da je bolje proizvoditi gnoj u vrećama za gradske vrtlare, nego uzgajati povrće za njih.

[komar]

katjes kaže:

kupili smo kokošje brikete. piše kako se dozira ovisno o kulturi, površini..to ćemo lako uz malo matematike... nego, ne znam uopće koji je postupak gnojidbe:

E da nema peletiranog gnoja neznam kako bi ja gnojila. Opće mi je nezamislivo kak bi običan stajski gnoj ukopala i rukama čeprkala samo tako po zemlji. a ešerihija koli s ovim gnojem ne postoji. Peletirani gnoj dok je u otvorenoj vreči mora se obavezno dobro zatvarati jer od vlage odma oslobađa neke tvari dok se gnoj pretvara u drugu fazu neku ljepljivu masu.

Podijelim količine sa m2 i dobijem koliko moram stavljati gnoja po metru i onda metar po metar posipavam i štiham. Ako taj gnoj ostaje na zemlji vani na zraku gubi svoju snagu i dobra svojstva za rast. (Ovo vam piše o poljoprivredi svojevrsni informatičar - pa ne zgleda naročito pametno!)

Tak ja radim - što opće ne znači da je ispravno i dobro iz nekog drugog ugla, al meni povrće raste. Štiham/štihamo (ako to radi MM) obično popodne da nam podnevno sunce ne osuši odma zemlju. Nakon toga zemlju prekopavam i usitnjavam željeznim zubljama. Kad je zemlja tako lijepo sitna uzmem dasku - veličine gredice. Uz dasku za liniju iskopam jarak u koji sam prošle godine stavljala glistal ili komposta što sam imala (kao što se gnoji i sadi vočka) i lagano navučem zemlju i onda sjeme - pa opet zemlja.

Ove godine imam svog komposta dosta pa neću više kupovati glistal. Kad povrće krene iz zemlje prakticiram raditi "biljne juhe" i to mi je daljnje gnojenje u toku rasta i razvoja povrća.

Koliko uspijem, na jesen (još mi se nije dogodilo da cijelu zemlju obradim) - peletom pognojim, izštiham i onda prekrijem sve što imam okolo: sa lišćem i travom, a čitam da je dobro i zemlju prekrivati sa nezrelim kompostom pa do proljeća se sve rasipa. A onda u proljeće cijeli vrt pozubljam da maknem lišće i sve grubosti sa površine. Prekopam(o), usitnim i opet jarke ili grabice u koje stavljam kompost, zemlju i sjeme. Nakon višegodišnje obrade zemlje uglavnom koristim samo vile za štihanje i zublje - tako da štihača i motika stoje u pričuvi a preko godine hodam po vrtu sa onom malom motičicom kao dječjom.

Ako ne želiš biti stalni gubitnik, izigran i prevaren lik - sadi povrće. Garant će nešto rasti i cvjetati, a ubiranje plodova rada je moguće!

[katjes]

e a sad nova dilema. kad pobogu je pravi moment za zapiknuti te flance (rajčica) u zemlju i posijati drugo povrće vani u zemlju?? kalendarski, već je vrijeme. al stanje na terenu je jako jako mokro, ljepljivo blatno. preorano je pa je sve grudavo.
treba čekati da se grude posuše toliko da ih se može razbijati motikom i poravnati, jelda? ne može se ništa tu napraviti, samo čekati?

[diabolica]

Tu je biljka najjači, ali u svakom slučaju u vlažnoj i hladnoj zemlji sjeme i flanci neće uspjeti. Pričekaj da se zemlja zagrije, a i da nešto od drveća prolista, zasada sve stoji.
Biti će bolesti ove godine.
Vlaga i vrućina= bolest

[Biljka]

katjes, čekaj i ništa ne sadi jer nema koristi zbog vremena. najbolje je da flance, ako imaš mogućnosti, držiš na svijetlom i toplom mjestu u kući. Zemlja je previše vlažna i temperatura je preniska da bi rajčica normalno mogla rast.

diabolica, ne copraj s bolestima...

[diabolica]

Slično je bilo 2010., ja u vinogradu -40%

[komar]

katjes kaže:

ne može se ništa tu napraviti, samo čekati?

Nauliča sam da u vrijeme velike vlage, biljke koje su bile gušće sađene su brže oboljevale i bile lošije od biljaka posađenih na veći razmak! Još je vrijeme za odmor svih i svega. Priroda će sama pokazati kad se kreće u akciju

[katjes]

priroda mi je rekla da danas krenem u akciju
otpala mi leđa od kopanja. ali rezultat je tu.
grude su se usitnile i nastale su konture gredica...

e da, jendo pitanje. budući imam iskustva samo sa nekom drugom (dalmatinskom) zemljom koja je sva sipka i tamno smeđa, suha nikakav nije je problem usitniti jer i sama ima tendenciju da se sitni, čim se suši. ova zemlja je ljepljiva, grudasta, tek uz puuno kuckanja motičicom ne bi li se grude raspale dobila sam nešto nalik normalnom stanju.. i dalje je gruba .. je li to prepreka uspješnom sijanju i sađenju. hoće se biljke snaći i sa takvom zemljom ili mora biti ono baš ko bebina kašica

i još jedno pitanje.. posijala sam štošta u čašice jogurta i posude za cvijeće. zemlja pola kupovna a pola iz vrta. i ponegdje mi se pojavila plijesan. prvo sam mislila da čašica jogurta nije dobro oprana ali plijesni ima i u posudama za cvijeće. otkud plijesan? oće li to onda što valjati? mislim, oće biljka niknuti ?