Natrag   Forum.hr > Društvo > Povijest

Povijest Politička, društvena, kulturna, univerzalna povijest.
Podforumi: Vojna povijest i tehnologija, Domovinski rat

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 30.08.2013., 11:24   #1
Stari Slaveni: pitomi, pasivni, nedržavotvorni… - ili veliki osvajači?

Tacit se čudi njihovom načinu života. Govori o tome da Slaveni još nemaju vlasti. To govori da je to još rodovsko-plemensko uređenje. Govori i o gospodarstvu i zemljoradnji. I govori da se Slaveni stalno sele. Nalazimo ih na tri-četiri lokacije. Tacit ih ne ubraja među nomade zato što grade kuće. Oni se sele, ali si svaki put naprave kuće. Slaveni nisu živjeli na istim prostorima i ljeti i zimi. Stari Slaveni su se znali zaštititi od zime. Gradili su kuće u zemlji – zemunice. Zemunice nema što ohladiti jer u zemlji nema vjetra. Cijelo naselje zemunica pod zemljom bilo je povezano hodnicima. U zemunicama se živi dok je hladno, a čim zatopli onda se cijela zajednica seli u sojenice. Sojenice su se gradile od drveta, a iznutra su bile obložene glinom.

Slaveni su dugo živjeli u rodovsko-plemenskom društvu. Birali su starješine rodova, starješina bratstava i starješine plemena. Starješine nisu imali nasljednu vlast.
Tacita čudi što među Slavenima nema robova. Slaveni najčešće za zarobljavanje traže otkupnine. Ako nakon nekog vremena ne dođe otkupnina, onda puste zarobljenike pa mogu se vratiti u svoj narod ili ako im je dobro tu mogu ostati među Slavenima.

Slaveni su živjeli na području gdje živi obilje životinja. Cijelo područje je bogato ne samo šumama nego i podnim tlom. Slavenima je glavna djelatnost zemljoradnja. Slaveni koriste ralu za oranje zemlje. Glavni materijal za izradu oruđa i oružja je željezo. Slaveni siju žitarice, a najviše proso.Slaveni ne znaju gnojit zemlju.
Slaveni poznaju sve domaće životinje, a u tom dijelu bili su poznati po jednoj vrsti stočarstva – pčelarstvo. Počeli su namjenski proizvoditi med za kolače i za medovinu. Med je izuzetno vrijedna namirnica jer je posve prirodan proizvod. U njegovu sastavu su prirodni šećeri i antibiotici.
Uz stočarstvo se, naravno, razvija i obrt. Slaveni su poznati po proizvodnji oružja i oruđa, a posebno su bili poznati po izradi krzna. Proizvodili su kožuhe – kaputiće s dva lica. S jedne strane je krzno, a s druge glatka koža. Polako se razvijala i razmjena i trgovina.

U rat idu pješke na neprijatelja i u velikom broju. Nemaju oklope, samo štit i koplje. Neki nisu imali ni košulje nego samo gaće. Slaveni ne vole biti zarobljavani. Vole se boriti u gustišima. Služe se često podvalama, preprekama i zamkama. U prelaženju rijeke vještiji su od ljudi. Odlično izdrže u vodi, imaju šuplju trsku i dišu s njom i po nekoliko sati pod vodom. Svaki Slaven kad ide u rat ima dva koplja i luk s malim strelicama natopljenim otrovom. Ni kad idu u rat nema nekog poretka. Kad se dogodi da izađu na bojno polje zajedno snažno zaurlaju na neprijatelja i onda napadaju svom žestinom
Ber is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.08.2013., 13:59   #2
Slavene i Ante spominju tek bizantski izvori sa početka 6. st. tako da stvarno ne znam što Tacit kojega spominješ ima sa njima...
IuliusCaesar is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.08.2013., 14:14   #3
Quote:
IuliusCaesar kaže: Pogledaj post
Slavene i Ante spominju tek bizantski izvori sa početka 6. st. tako da stvarno ne znam što Tacit kojega spominješ ima sa njima...
Plinije, Tacit i Ptolemej jesu jedina tri pisca, koji su u svojim djelima njekoliko mrvica ostavili o starijem Slavenima, svojim suvremenicima.
Mladji suvremenik Plinijev bio je Kornelije Tacit, koji je rodjen oko god. 54. poslije Hrista, a umro je oko god. 119. Tacit je napisao njekoliko djela, od kojih su najzreliji i najznatniji plod njegova uma: Annales. Za našu svrhu nema ovo znamenito djelo interesa kao ni druga Tacitova djela izuzevši djelo Germania, u kojem ima vele dragocjenijeh bilježaka za germansku zemlju i germanske narode onoga vremena, a s njekoliko se riječi sjetio pisac i starijeh Slavena.

http://hr.wikisource.org/wiki/Slaven...ni/Poglavlje_1
Ber is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.08.2013., 14:18   #4
Ne čudi da Rimljani imaju vrlo malo zapisano o slavenima.
Jednostavno ih malo vide.

Ima zapis o jednoj bitci.

Rimljani su krenuli na Slavene.
Izviđači su im primjetili da su se slaveni na mjestu gdje su se ulogorili veselo napili.
Naravno da su rimljani pričekali noć, uletili im u ratni logor i totalno ih sasjekli.
Ber is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.08.2013., 15:09   #5
Stari Slaveni bili su politeisti, vjerovali u više božanstava. Slaveni su vjerovali kako dobre stvari kao što su sunce, dan, blaga kiša, proljeće, drveće, plodovi prirode, zdravlje i dr. potječu od Bijel-boga, a zle poput noći, hladnoće, oluje, munje, groma, bolesti, smrti i dr. od Crnog-boga.

Veoma širok raspon božanstava bio je štovan među slavenskim narodima, na širokom geografskom području od obala Baltika do obala Crnog mora, u vremenskom rasponu od preko 600 godina. Povijesni izvori također pokazuju da je svako slavensko pleme štovalo vlastite bogove, te je kao takvo imalo vlastiti panteon. U cjelini, staroslavenske religije čine se prilično lokalne i kultne po naravi, te su se bogovi i uvjerenja razlikovali od plemena do plemena.

Bjelobog, rekonstruirani svijetli bog, upitnog postojanjaČernobog (Crnobog), bog tame, zla i nesrećeDabog (Daždbog, Daba), bog sunca, kišeDanica, personifikacija istoimene zvijezdeDavor (Rugovit), sedmoglavi bog rataDrinus, bog rijeke DrineDzidzilelya, poljska boginja djeceHors, bog suncaJarilo, bog proljećaJarovit (Gerovit), bog rataKupalo, boginja uroda, obilja i veseljaLada, boginja ljubavi, ljepote i proljeća, usporedi: AfroditaMorana, boginja smrti i zimeNia-Nya, poljska boginja smrtiPagod, bog lijepog vremenaPerun, bog gromovnik i zaštitnik pravde, vladar neba, usporedi: ZeusPerunika (Perperuna, Dodola), braniteljica pravednosti u brakuPikutik, bog mrtvihRadogost, bog gostoprimstvaSemenik (Karas), bog jela i pićaSlava, boginja časti, junaštva, slave i pobjede, usporedi: NikaStribog (Stribor), bog vjetra i šumeSvarog (Svarun), stvoritelj svijeta, prvi bog suncaSvarožić, bog svjetlosti, sunca i toplineSvantevid (Svetovid), četveroglavi bog rata i proricanjaTriglav, troglavi bogVeles (Volos, Voloh), bog zemlje, ratarstva, zaštitnik pastira, ali također i voda i podzemlja, prijevare, Perunov protivnik, ratnički bog (općenito štovano božanstvo)Vesna, boginja mladosti, proljetne radosti i bujnostiVida, zaštitnica bračne sloge, usporedi: HeraVodan (Vodna), bog voda, rijeka i mora, usporedi: PosejdonVoloska, zaštitnica kućnog ognjišta i domaZermagla, boginja zimeZimstrla, boginja protivnica zime, družica PagodaZora, personifikacija zore.Živa i Žibog, božanstva života i plodnosti

http://vijestigorila.jutarnji.hr/gor...avenski_bogovi
Ber is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.08.2013., 15:16   #6
Moglo bi se reći da su u 1. i 2. stoljeću poslje krista Germani i Slaveni otprilike na istoj razini društvenog razvoja.

Ipak, Germani su daleko ratoborniji i skloniji trgovini i pljački , dok su Slaveni mirniji, i skloniji zemljoradnji.
Pretpostavljam da je ključ razumijevanja toga u prirodnim resursima kojima su okruženi.
Dok Germani žive na sjeveru gdje je hladnije i oskudni su prirodni izvori hrane, Slaveni nastanjuju ogromna prostranstva ipak umjerenije klime i šuma.
Oskudni resursi tjeraju germane da razvijaju brodove, putovanja i dodatne izvore prihoda, trgovinu i pljačku.
A Slaveni nemaju potrebe za velikim pomicanjima jer im okoliš daje dovoljno za osnovni život.
Slavenima je dovoljno da se pomaknu par kilometara i zamjene polja na kojima sade, jer ne poznaju gnojidbu.
Ber is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.08.2013., 15:26   #7
Quote:
Ber kaže: Pogledaj post
Plinije, Tacit i Ptolemej jesu jedina tri pisca, koji su u svojim djelima njekoliko mrvica ostavili o starijem Slavenima, svojim suvremenicima.
Mladji suvremenik Plinijev bio je Kornelije Tacit, koji je rodjen oko god. 54. poslije Hrista, a umro je oko god. 119. Tacit je napisao njekoliko djela, od kojih su najzreliji i najznatniji plod njegova uma: Annales. Za našu svrhu nema ovo znamenito djelo interesa kao ni druga Tacitova djela izuzevši djelo Germania, u kojem ima vele dragocjenijeh bilježaka za germansku zemlju i germanske narode onoga vremena, a s njekoliko se riječi sjetio pisac i starijeh Slavena.

http://hr.wikisource.org/wiki/Slaven...ni/Poglavlje_1
"Slaveni u davnini" je djelo napisano 1889. godine i vrvi krivim podacima. Npr., Tacitovi Veneti nisu Slaveni kako je to zaključio Šafarik. Slavena nema u izvorima prije Bizanta.
IuliusCaesar is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.08.2013., 15:42   #8
Quote:
IuliusCaesar kaže: Pogledaj post
"Slaveni u davnini" je djelo napisano 1889. godine i vrvi krivim podacima. Npr., Tacitovi Veneti nisu Slaveni kako je to zaključio Šafarik. Slavena nema u izvorima prije Bizanta.
Nije mi jasno kako je Tacit mogao o Venetima kojih u njegovo vrijeme više ni nema.
Sveukupno, baš da je i o njima, priča o rodovskoj plemenskoj zajednici je uvijek ista.

Znaš ti da ovi o kojima piše Tacit, kao da su prepisani o američkim indijancima iz 18. stoljeća.
Sve je to vrlo slično.
Ber is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.08.2013., 16:45   #9
Quote:
Ber kaže: Pogledaj post
Plinije, Tacit i Ptolemej jesu jedina tri pisca, koji su u svojim djelima njekoliko mrvica ostavili o starijem Slavenima, svojim suvremenicima.
Mladji suvremenik Plinijev bio je Kornelije Tacit, koji je rodjen oko god. 54. poslije Hrista, a umro je oko god. 119. Tacit je napisao njekoliko djela, od kojih su najzreliji i najznatniji plod njegova uma: Annales. Za našu svrhu nema ovo znamenito djelo interesa kao ni druga Tacitova djela izuzevši djelo Germania, u kojem ima vele dragocjenijeh bilježaka za germansku zemlju i germanske narode onoga vremena, a s njekoliko se riječi sjetio pisac i starijeh Slavena.

http://hr.wikisource.org/wiki/Slaven...ni/Poglavlje_1
Da, zanimljivo je da je Maretic primjetio kako Grci imaju obicaj nazivati barbare.
Quote:
Osim Skita i Sarmata bilo je i drugijeh naroda u zemljama iznad Crnoga mora. Herodot poimence nabraja ove: Agatirsi — življeli su njegdje u Erdelju i bili su po svoj prilici Tračani; — Melanhleni — sjedili su njegdje oko središta današnje evropske Rusije i pripadali su valjada finskomu plemenu; — Androfazi — prebivali su njegdje u černigovskoj i mohiljevskoj guberniji, a bili su po svoj prilici takodjer Fini, premda ih njeki naučnjaci novijega vremena računaju medju Slavene. Nije moguće, da se ovaj narod sam zvao »Androfazi,« jer je to grčka riječ i znači »ljudožderi,« nego su ih tako Grci prozvali; isto je tako i »Melanhleni« grčka riječ i znači ljude, koji nose crne haljine. — Geloni su bili povarvareni Grci i življeli su u zemlji budinskoga plemena, o kojem ćemo kasnije govoriti (br. 6). — Tauri su življeli u južno-istočnom dijelu krimskoga poluostrva. Oni su bili po svoj prilici okrnjak kimerskoga naroda, koji je prije Skita stajao u južnoj Rusiji, pak su se od Skita razbježali. — Kalipid takodjer je grčko ime i znači ljude, koji imaju lijepe konje; življeli su njegdje u hersonskoj guberniji, a ne može se ništa reći, koje su narodnosti bili. Oni su bili sitno pleme kao i Alazoni, koji su prebivali njima na sjeveru.
Znaci, ljudozderi, oni koji nose crne haljine, i tko zna sto jos. Izgleda da mu se "Tauri" promaklo, jer taurus (ταύρος) na grckom znaci "bik". Dakle ljudi bikovi.

Ne tako davno vidio sam nesto ocigledno glede naroda kojeg su Grci nazivali Sauromatai (Σαυρομάται). Na grckom saura (σαύρα) znaci guster, dakle ljudi-gusteri. Ocito je da se ovdje takodjer radi o grckoj zahebanciji, isto kao i u ljudi-bikovi, ljudozderi, itd.

Gledajuci crteze oklopa sto su ratnici tog naroda nosili, nema nikakve sumnje od kud je taj nadimak "ljudi-gusteri". http://www.mondimedievali.net/barbar.../sarmati11.jpg

Naravno da Sauromatai, ili kako su ih kasnije Rimljani nazivali Sarmati (jer u latinskom ne postoje dvoglasi kao "au" i "ai"), ne zovu sebe gusteri, nego imaju svoje ime.
Zapis imena Haurvati ili Hourvati iz istog vremena i teritorija, meni je vise nego ocigledana slicnost imenom koje je slavenizirano kasnije postalo ime Horvati". Bijeli Hrvati je dio istog naroda koji se je povukao dalje na zapad u Karpatske planine pred najezdom Gota i Huna.

Srbi koji su nekako u tim stvarima uvijek brzi ispred Hrvata, vec imaju svoje teorije.
A i ovo.

Buduci da postoje mnoge legende o slavi i ratnickom umijecu Saurmata, Amazonke i sl., svaka asocijacija danasnjih Hrvata sa Sarmatima je naravno verboten.

Nije li nam jos Heraklije naredio da ne mrdamo iz Sibensko-kninske zupanije?
Dilberth is offline  
Odgovori s citatom Received Infraction
Old 30.08.2013., 18:14   #10
Quote:
Dilberth kaže: Pogledaj post
Srbi koji su nekako u tim stvarima uvijek brzi ispred Hrvata, vec imaju svoje teorije.
A i ovo.
Tipične masovne srpske WEB nebuloze koje onda svako malo netko dođe prodavati ovdje pred činjenice.

Ovo je tema o starim slavenima. Pješacima, poljoprivrednicima.

A novi slaveni koji dolaze na balkan jesu vrlo vjerojatno pod jakim utjecajem potomaka Sarmata i Skita.
A koliko velikom, samo su špekulacije.
Ber is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.08.2013., 19:15   #11
Quote:
Dilberth kaže: Pogledaj post

Srbi koji su nekako u tim stvarima uvijek brzi ispred Hrvata, vec imaju svoje teorije.
A i ovo.
Ah. Nalaze oni svoje prapovjesne Srbistane po bespućima Azije na temelju novovjekih naziva gradova, sela i zaselaka.

mozak_free is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.08.2013., 19:17   #12
Dosta sam proučavao staroslavensku religiju i mitove. Nekih konkretnih izvora i opisa nema, tek kod nekolicine autora spomen pokojeg božanstva ili svetišta. Religiju se može poprilično dobro rekonstruirati iz mitova, bajki, usmene predaje, toponima...ovaj Tacitov opis po mnogočemu odgovara onome što se pretpostavlja da su rani Slaveni doista bili, jedino je priča o otrovnim strelicama vjerojatno mit s obzirom da u Europi nema otrova koji ima tako brzo djelovanje da bi stvorio nekakav relevantan efekt u borbama kasne antike i ranog srednjeg vijeka. Također i ime koje Tacit spominje je neobično, očigledno egzonim, moja je pretpostavka da se radi o nazivu koji koriste susjedna gotska plemena.

Iz religije se svakako može iščitati i dobar dio povijesti na temelju utjecaja koje pronalazimo u običajima. Staroslavensku religiju bi se prije moglo nazvati henoteističkom nego politeističkom. Politeizam je doslovno obožavanje više božanstava, dok je henoteizam vjerovanje u jednog boga koji je iznad svih, no prihvaćanje i drugih nižih božanstava. Primjerice, tipična politeistička religija bi bila grčka, dok bi već rimska mogla ući pod henoteističku s obzirom na posebno izraženo štovanje Jupitra, ali i kult Nepobjedivog Sunca (Sol Invictus). No, da se vratim na Slavene...ono što nam je bez ikakvih sumnji poznato jest da su se štovali Svarog, Perun, Svantevid, Veles, Jarilo, Hors i Mokoš, dok su ostali povijesno sumnjivi no teološki prilično izvjesni. Vidljiv je izrazit vedski utjecaj, i to posebno najstarijih vedskih spisa kao što je Rg-veda. Uglavnom, pretpostavlja se da je postojalo vrhovno božanstvo imenom Rod, Bog koji je Sve, a koji je toliko apstraktan, dalek i nepojmljiv za obične smrtnike da nam se prikazuje u svojim različitim emanacijama. Jedna druga teorija kao vrhovno božanstvo navodi Svaroga, treća Peruna, četvrta Svantevida, no moje je mišljenje, baš kao i nekih drugih teologa da se ne radi o vrhovnim božanstvima, nego prije o lokalnom štovanju pojedinog božanstva. Struktura slavenskog panteona je također slična vedskom, štuju se nebeska božanstva, prirodne pojave, a sve je isprepleteno mnogim mitskim bićima. Također, postoje i, da tako kažem, moralne sile poput Črnboga i Bjeloboga, koji i nisu prava božanstva. Postoje i fuzije božanstava poput Jarovit (Jarilo+Svantevid), Porevit (Perun+Svantevit), Svarun (Svarog+Perun) to su ili fuzije ili je pisac nešto pobrkao. Te fuzije nisu ništa neobično, ima toga dosta posebno u religiji drevnog Egipta, iako nije baš poznato u indoeuropskim religijama.
Postoje i moderni neopogani, rodnovjerci, kojima možemo zahvaliti za velik broj kvalitetno obrađenih informacija, no postoje neke njihove grupe koje su vrlo ksenofobične i antisemitski nastrojene, posebno u Rusiji i Srbiji. Kao svetu knjigu koriste Velesovu knjigu, za koju tvrde da je pisana pismom koje je Ćiril upotrijebio pri stvaranju ćirilice, što je notorna glupost. Najvjerojatnije ju je napisao Jurij Petrovič Miroljubov. No, bez obzira na to, u njoj su navedena solidna objašnjenja staroslavenskih božanstava, te se može stvoriti slika njihove simbolike, duhovnosti i običaja ranih Slavena. Zanimljivo je da se od postojećih slavenskih naroda u Velesovoj knjizi navode jedino Rusi i Hrvati.
hexenkind is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.08.2013., 20:06   #13
ništa od ovoga nije točno toliko od mene
__________________
Πόλεμος πάντων μὲν πατήρ ἐστι πάντων δὲ βασιλεύς, καὶ τοὺς μὲν θεοὺς ἔδειξε τοὺς δὲ ἀνθρώπους, τοὺς μὲν δούλους ἐποίησε τοὺς δὲ ἐλευθέρους
von_ungern is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.08.2013., 20:37   #14
Taj Tacit je živio u vrijeme stvarnih Slavena,kada su doista Slaveni došli na jugoistok Europe ili je sve i prije Slavena nazivao Slavenima?
Visjeći Pablo is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.08.2013., 11:33   #15
Slaveni su nekada došli i do današnje istočne Njemačke i čak do Peloponeza.

Ali me uvijek zanimalo koliko su bili ambiciozni na sjeveru i zaista je ipak pokazatelj njihove slabosti što su vrlo brzo potisnuti na istok od Germana, a njihova ozbiljnija država od Češke do Slavonije, je uništena od Mađara.

Inače neki Slaveni su završili i u današnjoj Turskoj, kada ih je Bizant pokušao pod Justinijanom drugim koristiti kao neku vojnu krajinu, ali to nije upalilo i masa ih je prebjegla Arapima, što mira da je bilo fora, plavokosi i plavooki muslimani u Arapskim zemljama
__________________
.
Michael Collins is online now  
Odgovori s citatom
Old 31.08.2013., 15:30   #16
Quote:
Michael Collins kaže: Pogledaj post
Inače neki Slaveni su završili i u današnjoj Turskoj, kada ih je Bizant pokušao pod Justinijanom drugim koristiti kao neku vojnu krajinu, ali to nije upalilo i masa ih je prebjegla Arapima, što mira da je bilo fora, plavokosi i plavooki muslimani u Arapskim zemljama
Muslimanski svijet, pogotovo istocno od Iraka(Indo-Arijci) te Zapadno od Egipta(masivna "zetva" lokalnih cura nakon germanske invazije Vandala u Sj. Afriku) je solidno popunjen ljudima sa zelenim i plavim ocima te tamne puti tako da i nisu bili bas toliko usamljeni
Rocketman is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.08.2013., 15:45   #17
Quote:
hexenkind kaže: Pogledaj post


Jedna druga teorija kao vrhovno božanstvo navodi Svaroga, treća Peruna, četvrta Svantevida, no moje je mišljenje, baš kao i nekih drugih teologa da se ne radi o vrhovnim božanstvima, nego prije o lokalnom štovanju pojedinog božanstva.
Tvoje mišljenje i nekih drugih teologa!

Kad se teolozi bave poviješću, to zna biti vrlo statično, metafizički.
Shain is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.08.2013., 16:40   #18
http://gen.lib.rus.ec/book/index.php...574570D4713AAE

http://gen.lib.rus.ec/book/index.php...2F5C8F7A4D8A9B

http://gen.lib.rus.ec/book/index.php...454ACE91716506
__________________
Za trolove: http://www.youtube.com/watch?v=3O1_3zBUKM8
kasiodor is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.08.2013., 18:07   #19
Quote:
Michael Collins kaže: Pogledaj post
Slaveni su nekada došli i do današnje istočne Njemačke i čak do Peloponeza.
Istočna Njemačka je bivše slavensko područje. Ako pogledaš telefonski imenik Berlina, vidjet ćeš da je pola prezimena slavenskog porijekla.
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.08.2013., 18:15   #20
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Istočna Njemačka je bivše slavensko područje. Ako pogledaš telefonski imenik Berlina, vidjet ćeš da je pola prezimena slavenskog porijekla.
Pretjeruješ, osim toga, pa nekada je 1/3 Berlina bila francuska (HUGUENOTI, to su ti francuski protestanti pobjegli u Prusiju), a opet nema toliko prezimena anas, a ne da bi slavensko skoro tisuću godina ranije
__________________
.
Michael Collins is online now  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 19:12.