Natrag   Forum.hr > Društvo > Povijest > Vojna povijest i tehnologija

Vojna povijest i tehnologija Od praćke do ratova zvijezda.

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 02.10.2012., 14:28   #1
Projekti Ophodnih brodova u HR i škverovi koji ih mogu izgraditi

Kako je ekspresno ugašeno najstarije i brodogradilište koje je izgradilo najsloženije površinske plovne jedinice za JRM i HRM (zbog planova za taj prostor onih koji sad odlučuju) postavlja se pitanje koja su još sposobna izgraditi bar 5,6 projekata ophodnih brodova za Obalnu stražu kai i ako ikad to krene.
pp5d6 is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.10.2012., 15:01   #2
Jedan od kandidata je sigurno Tehnomont.

Nedavno su izgradili jedan policijski ophodni brod (P105 Marino Jakominić) za pomorsku policiju PGŽ, kojeg sam pred 15ak dana imao prilike vidjeti uživo u plovidbi. Mogu reći da je brod stvarno lijep uživo, djeluje uvjerljivo i tih je za razliku od broda kojeg je zamijenio, tj. ex Žalac odnosno kasnije Marino, kojeg se čulo prije nego ga se vidjelo.

http://www.youtube.com/watch?v=gUMq3...ature=youtu.be
many-m is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.10.2012., 16:14   #3
V. Lenac, većina Kraljevice je navodno završila tamo. Iako i oni imaju zgodnu uvalu, pa je pitanje vremena kad će tamo niknuti marina...
jedan2345678910 is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.10.2012., 13:55   #4
Aktualnim DPRom bila je predviđena izgradnja 4 OPV odnosno izvanobalna ophodna proda. Takav brod možemo reći da već spada u ozbiljnije poduhvate vojne brodogradnje. Nekakv idejni projekt IOB napravio je BI i tu je stvar stala i prešlo se na projekt IPV, odnosno obalnog ophodnog broda OOB39, manjeg, jeftinijeg, kojeg mogu napraviti i manja brodogradilišta.

Što se tiče ozbiljnije vojne brodogradnje u Hrvatskoj, mišljenja sam da teško možemo imati 2 velika brodogradilišta koja se bave proizvodnjom vojnih brodova. Kao što znamo Kraljevica je povijest. Ostaje još samo BSO, iako je i njemu sudbina neizvjesna. Ako Brodosplit i BSO prežive, trebati će tamo koncentrirati svu preostalu hrvatsku pamet iz područja vojne brodogradnje da bi se pokrenula neka ozbiljnija vojna brodogradnja, ako će novi vlasnik za to uopće imati interesa. To praktično znači krenuti od 0, jer sav know how koji eventualno imaju je zastario, tako da u smislu pokretanja vojne brodogradnje ni Uljanik Brodotrogir i 3.Maj nisu u puno lošijoj poziciji.

Inače budimo realni, mi vojne brodogradnje zapravo nemamo. Ni BSO ni Kraljevica od kad je Hrvatske države nisu razvijali vlastite projekte vojnih brodova, pa ih nudili na međunarodnim natječajima, kao što to primjerice rade DCNS, Damen i druga brodogradilišta s vojnim programom. Iznimka su manja brodogradilišta kojima je plafon nekakav srednji ophodni brod. Tu je imao Adria Mar uspjeha u Libiji, Tehnomont je napravio nekoliko manjih brodica čini mi se za Rumunjsku pomorsku policiju i to je to što se izvoza brodova "vojne" namjene tiče. Ako netko ima informaciju da je neko od naših većih brodogradilišta nudlio na stranom tržištu neki vojni brod, nek me ispravi.

Zašto je to tako, ne znam, vjerojatno u tim brodogradilištima nije bilo ni vizije ni entuzijazma za tako nešto, a bome ni vlastitih sredstava koja bi mogli uložiti u takav jedan razvoj vojnog programa, jer kao što znamo svi su redom gubitaši. Brodarski institut također ne preuzima nikakvu inicijativu vezano razvoja vojne brodogradnje, projektiranja, eventualno ako država nešto naruči, naprave nekakav projekt, koji onda skuplja prašinu u ladici. Pitam se i čemu Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod služi, vjerojatno je samoj sebi svrha.

Dakle sve skupa jako slabo, jer ovo kad država naruči pa se napravi, ne računam. Tako je i Kraljevica napravila RTOP-12, Greben - Lovac mina LM-51, BSO - dva desantna minopolagača klase Cetina. A što ih nisu izvezli na strana tržišta? Naravno bolje da se radi i na taj način, nego nikako, ali nije TO TO, to nije vojna brodogradnja, to je AD HOC vojna brodogradnja.

Šteta, jer koliko shvaćam i EU nam postavlja ograničenja u brodogradnji u smislu ukupne bruto tonaže koju smijemo proizvesti. Što brodogradnju od teretnih brodova velike istisnine okreće brodovima manje istisnine ali veće vrijednosti. A upravo to su vojni brodovi.

Evo sada Kotromanović na Filipinima, o suradnji na području vojne brodogradnje, ne znam što bi mi to Filipincima ponudili, osim OOB39. Jedino da nam donesu neki vlastiti projekt, pa da se kod nas gradi.

http://www.morh.hr/hr/vijesti-najave...ndustrije.html

P.S.
Kad sam već nabrojao sva brodogradilišta, da nabrojim i remontna: Viktor Lenac, NCP Remontno brodogradilište Šibenik

Zadnje uređivanje many-m : 03.10.2012. at 14:31.
many-m is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor



Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 03:21.