Etimologija/porijeklo i značenje riječi - zbirna tema

[Wikiceha]

Unknown Archont kaže:

Rijetko ko u svijetu govori kravata ili ima rijec izvedenu od kravata.

Od kuda ti to?
https://translate.google.hr/m/transl...#hr/fr/kravata
https://translate.google.hr/m/transl...#hr/pl/kravata

[Unknown Archont]

Wikiceha kaže:

Od kuda ti to?
https://translate.google.hr/m/transl...#hr/fr/kravata
https://translate.google.hr/m/transl...#hr/pl/kravata

A covijeka Napise "Od kuda ti to" i da mi dvije zemlje.
Je*em mu sunce Wikiceha, pitao sam za svijet. Nisam pitao za Francusku, Poljsku, Rumuniju, Albaniju i Srbiju.
Od 50 zemalja u Europi ni 10 ne koristi rijec kravata, a kamo l isvijet.

[Wikiceha]

Unknown Archont kaže:

A covijeka Napise "Od kuda ti to" i da mi dvije zemlje.
Je*em mu sunce Wikiceha, pitao sam za svijet. Nisam pitao za Francusku, Poljsku, Rumuniju, Albaniju i Srbiju.
Od 50 zemalja u Europi ni 10 ne koristi rijec kravata, a kamo l isvijet.

Stavio sam francuski jer je svjetski jezik, to ti je pola Afrike
Što se 10 zemalja tiče;
Francuska, Monaco, Andora, Belgija, Luxemburg bi bilo 5 frankofonih.
https://translate.google.hr/m/transl...#hr/it/kravata
Ti su još 3.
https://translate.google.hr/m/transl...#hr/ro/kravata
Tu su još Rumunji (i Moldavci), pa je to 10.
Bugari ne koriste;
https://translate.google.hr/m/transl...#hr/bg/kravata
Ni Makedonci ni Slovenci,
Dakle tu su RH, BiH, CG i Srbija, s Poljacima je to 15.
Koriste i Grci;
https://translate.google.hr/m/transl...#hr/el/kravata

Dalo bi se natuć oko trećine, možda i oko polovice.
Čim je dio francuskog, onda je svjetska riječ, jbg.

[Rakkatakka]

I u engleskom postoji riječ "cravat", no ne odnosi se na kravatu kakvu danas poznajemo (tie) nego nešto što vjerojatno više sliči originalu.

[slika]

[Ariana B.]

Jel ovo tema na kojoj mogu pitati iz kojeg jezika dolazi riječ oborina?

[teo1]

Ne razumijem pitanje. Zašto misliš da to nije hrvatska riječ (od "boriti se")?

[Ariana B.]

znam da je hrvatska riječ... pitam se da li ima poveznicu s nekim drugim jezikom. ruskim, turskim, nekim trećim?
a iskreno, vezu između oboriti i boriti se, baš i ne vidim.

[Coco_Nut]

Ariana B. kaže:

znam da je hrvatska riječ... pitam se da li ima poveznicu s nekim drugim jezikom. ruskim, turskim, nekim trećim?
a iskreno, vezu između oboriti i boriti se, baš i ne vidim.

Amatersko nagađanje: kada se s nekim boriš pa ga srušiš, prevališ... oboriš (oboriti - učiniti da padne po dužini ono što je čvrsto u jednoj točki ili u podnožju). Pa onda preneseno na stvari koje padaju, idu dolje, ruše se... koristi se obarati (na ispitu, cijenu, vlast). A kako i kiša i snijeg padaju, nastale su oborine

oboriti

A za etimologiju "boriti se" piše:
✧ prasl. *boriti (sę) (rus. borót': prisiliti, polj. bróć się) ← ie. *bherH-: raniti (lit. barti, lat. ferire)

[judolino]

Coco_Nut kaže:

Amatersko nagađanje: kada se s nekim boriš pa ga srušiš, prevališ... oboriš (oboriti - učiniti da padne po dužini ono što je čvrsto u jednoj točki ili u podnožju). Pa onda preneseno na stvari koje padaju, idu dolje, ruše se... koristi se obarati (na ispitu, cijenu, vlast). A kako i kiša i snijeg padaju, nastale su oborine

oboriti

A za etimologiju "boriti se" piše:
✧ prasl. *boriti (sę) (rus. borót': prisiliti, polj. bróć się) ← ie. *bherH-: raniti (lit. barti, lat. ferire)

Izvrsno.

Aj mi sad objasni kaj je to oboreno u oboru?

[Shain]

Ariana B. kaže:

Jel ovo tema na kojoj mogu pitati iz kojeg jezika dolazi riječ oborina?

Oborina je kalk prema njemačkoj riječi Niederschlag (ono što je palo, što je srušeno; talog).

Izvedena je od oboriti, a to od ob + oriti. "Oriti" je naš stari glagol sa značenjem rušiti, obarati, padati:

ob + oriti = ob + rušiti
raz + oriti = raz + rušiti
s + oriti = s + rušiti.

[Ariana B.]

super, hvala na pomoći!

[Maloumni]

Zašto je u hrvatskom jeziku prihvaćen studeni kao naziv 11. mjeseca godine? Mislim da se taj naziv definitivno kosi s hrvatskom klimom.

[Hekatonhir]

Kosi se sada, kad su jeseni i zime neusporedivo toplije nego prije.

[Maloumni]

Po meni naziv nije dobar čak i ako zanemaimo promjene klime koje su se doogdile u 20. st. jer je studeni znatno topliji od najhladnijeg mjeseca u godini - siječanj ili veljača ovisno o lokaciji.

[Hekatonhir]

Imena su iz praslavenskog, s tim da u jezicima naroda koji žive sjevernije od nas imaš pomak od mjesec dana zbog oštrije, hladnije klime.

[bema]

Kolozub?

Može li pomoć, prijatelju arheologu bi bila bitna za tumačenje oronima koji se javlja na jednom mjestu i negdje drugdje.

Razmišlja o zubu divlje svinje i o nazubljenom krugu, a od razumijevanja etimologije ovisi tumačenje lokaliteta.

Našao je da na češkom neko objašnjenje, još čekamo prijevod, odnosno, to da je kolozub staroslavenska riječ za zub divlje svinje, ali nisam sigurna da je ta složenica iz nekog "sloja" koji bi bio općeslavenski i da se može tim tumačenjem iz češkoga jezika potvrditi da je u tom značenju korištena i na jsl prostoru?

Svaka pomoć je dobrodošla.

[teo1]

Gle, jedino što mi pada na pamet je praindoeuropska riječ *kwol, koja je, između ostalog, značila "vrat". Manja brda se često metaforički nazivaju "glava" ili nešto slično. Nastavak "-zub" je malo teži za objasniti. Riječ *sab (okusiti) se u nekim branšama indoeuropskog koristila za izvođenje imena alkoholnih pića, ali mislim da to bez nastavka gramatički ne bi išlo.

[Shain]

To je vjerojatno pučka etimologija prema Koložun (brdo blizu Budve).

Postalo od *calatione (usporedi talijanski calare: spuštati, silaziti), a to od grčkoga χαλάω.

Prvo mu je značenje po svoj prilici bilo padina, obronak.

[Dilberth]

teo1 kaže:

Gle, jedino što mi pada na pamet je praindoeuropska riječ *kwol, koja je, između ostalog, značila "vrat". Manja brda se često metaforički nazivaju "glava" ili nešto slično. Nastavak "-zub" je malo teži za objasniti. Riječ *sab (okusiti) se u nekim branšama indoeuropskog koristila za izvođenje imena alkoholnih pića, ali mislim da to bez nastavka gramatički ne bi išlo.

Hmm... ovo je zanimljivo. Nije li "volja" i "guša" u hrvatsko nešto kao vrat i grkljan? Doduše nisam davno čuo tu riječ, zanima me da li se još uvijek rabi?

[teo1]

Otuda je latinski "collum" (vrat), tako da se ista riječ koristi u romanskim jezicima. Također je otuda litvanski "kaklas" (vrat).