Luk i strijele

[JoZ@]

mariobab kaže:

Došlo je do malog nesporazuma,nisam mislio tetivu kao uzicu koja prenosi energiju na strijelu,već na tetivu kao tkivo.Za lukove se uglavnom uzima sa zadnjih nogu srneće i jelenske divljači.

pa kad dodem do tog da cu ga ic radit
bice to od bar tri sloja drveta
jako takno odrezanog
samo neznam scim da ga ljepim
klasicnim drvofixom i slicnim ljepilima kao pattex

[mariobab]

JoZ@ kaže:

pa kad dodem do tog da cu ga ic radit
bice to od bar tri sloja drveta
jako takno odrezanog
samo neznam scim da ga ljepim
klasicnim drvofixom i slicnim ljepilima kao pattex

Nisam radio,ali literatura preporuča tutkalo(kožno,riblje ili zečje).Ja sam za backing koristio za ljepljene crijeva na jednom i rafije na drugom,kožno,i na drugomstolarsko.Stolarsko mi se pokazalo daleko lošije.Također sam za jedan popravak koristio brzi epoksi.Isto dobro.

[Iron_Fist]

Tisa i jasen su definitivno najbolja drva za napraviti luk.
Mongoli su radili lukove također od tisovine ali su na njih lijepili rogove, životinjske tetive itd. pa su imali istu snagu kao "longbow" a bili su 4 puta kraći.
Drvo za luk treba posijeći dok je ono još "zelno" tj. u proljeće i onda ga sušiti na vatri da se izravna i stvrdne i onda se tek stavlja tetiva. I tetiva mora biti u mogućnosti da se ukloni s luka tj. da se ne zaveže i ne namotava oko luka nego da se može skinuti. Siječate se kad je Odisej jedini mogao napedti svoj luk da zapne tetivu na njega.
Inače, tetiva se skida da se drvo (koje treba biti ravno) nebi savilo u luk nego da se stalno ostaje elastično.

Za šiljak su najbolje obićne brokve, možda malo bolje naoštrene/izbrušene radi balansa ravnoteže.
U nas, u Dalmatinskoj zagori, ima drvo koje mi zovemo Drinovina (u vas vjerojatno Dren/Drijen) od koje se isto može raditi luk ali nije ni približne kvalitete kao onaj od jasena. Tise ovdje i nema

[mariobab]

Nema tise u cijeloj Hrvatskoj,ali to nije bitno.uz malu promjenu dizajna svako drvo dati će dobar luk.Drijen je odlično drvo,osim što se hoće raskoliti kada se suši.

[porga]

mariobab kaže:

Nema tise u cijeloj Hrvatskoj

Ima tise u Sisku.

[JoZ@]

kad se vec prica o mongolskim lukovima
negdje sam davno cito il gledo da se taj luk ustvari radi 15g.
pocinje se radit kad se rodi musko djete u obitelji i radi se do njegove pnoljetnosti a to je kod njih bar onda bilo 15g.
ustvari kad je to djete/covjek spreman da ide u rat

[mariobab]

porga kaže:

Ima tise u Sisku.

OK ispravljam se,nema tise u količinama da bi je bilo koji razuman čovjek išao rušiti.To je toliko rijetko drvo u RH i tako sporog rasta da bi je bio zločin sječi.U svakom smislu,moralnom i pravnom,obzirom da je tisa u RH vrsta zaštićena zakonom.Mlečići nam sve posjekli.

[mariobab]

JoZ@ kaže:

kad se vec prica o mongolskim lukovima
negdje sam davno cito il gledo da se taj luk ustvari radi 15g.
pocinje se radit kad se rodi musko djete u obitelji i radi se do njegove pnoljetnosti a to je kod njih bar onda bilo 15g.
ustvari kad je to djete/covjek spreman da ide u rat

Veći dio toga je otpadao na uzgoj drveta,inače tradicionalna izrada može potrajati nekoliko mjeseci.

[mazgov]

vidim da je ekipa zainteresorana za izradu lukova i opreme za isti , imam neka saznanja pa dosta mogu pomoći
dosta se može naučiti prelistavajući stranice yubita s temama archery , gdje je dosta dobro prikazana izrada tradicionalnih lukova
nadalje kao najn drvo za izradu luka je naranča , zanimljivo ali ipak je , te za strijele cer
mnogo sam naučio prelistavajući stranice e-beja , pod tražilicom , za raznu archery opremu
ako nekoga zanima možemo razmjeniti iskustva

[doomo94]

mene zanima

[mariobab]

mazgov kaže:

vidim da je ekipa zainteresorana za izradu lukova i opreme za isti , imam neka saznanja pa dosta mogu pomoći
dosta se može naučiti prelistavajući stranice yubita s temama archery , gdje je dosta dobro prikazana izrada tradicionalnih lukova
nadalje kao najn drvo za izradu luka je naranča , zanimljivo ali ipak je , te za strijele cer
mnogo sam naučio prelistavajući stranice e-beja , pod tražilicom , za raznu archery opremu
ako nekoga zanima možemo razmjeniti iskustva

Ne bi bila baš naranča,već Osage orange,(Maclura pomifera),daleki srodnik duda,por. Moraceae.
Ovdje je Tim Baker stavio popis drveća sa specifičnom težinom i kratkim opisom,slično kao što je napisao i u TBB IV.

[mazgov]

mariobab kaže:

Ne bi bila baš naranča,već Osage orange,(Maclura pomifera),daleki srodnik duda,por. Moraceae.
Ovdje je Tim Baker stavio popis drveća sa specifičnom težinom i kratkim opisom,slično kao što je napisao i u TBB IV.

vidiš ko bi reći,a cijelo vrijeme kao naj materijal za izradu luka spominju orange, čaki i prodaju drvnu sirovinu , a ono ustvari dud
a, jeli bar ono što tvrde za naj matreijal za izradu tradicionalnih strijela cedar ili je i to našto drugo

[mariobab]

mazgov kaže:

vidiš ko bi reći,a cijelo vrijeme kao naj materijal za izradu luka spominju orange, čaki i prodaju drvnu sirovinu , a ono ustvari dud
a, jeli bar ono što tvrde za naj matreijal za izradu tradicionalnih strijela cedar ili je i to našto drugo

Ne dud,iz iste porodice .Osage orange dobilo ime po plemenu Osage,plod podsjeća na naranču,pa zato...Inače se smatra vrhunskim drvetom za lukove.I po svoj prilici je tako,ali pokazalo se da uz pravi dizajn gotovo svako drvo može dati luk jednakih performansi.

Cedar je cedar i dobro je drvo,lako se obrađuje,ravno,može se dobiti više strijela iiz jednog komada.Tvornički se rade tijela od cedra i nekih vrsta jela .Tradicionalno su se radile od svega i svačega,MR strijele su bile od topole,Indijanci su,kako gdje,preferirali lijesku,drijenak,svib,neke vrste trske,
Egipćani trsku,na istoku bambus i trsku...Nekome je najbolja breza,nekome divlja ruža.

[Anton]

mazgov kaže:

vidiš ko bi reći,a cijelo vrijeme kao naj materijal za izradu luka spominju orange, čaki i prodaju drvnu sirovinu , a ono ustvari dud
a, jeli bar ono što tvrde za naj matreijal za izradu tradicionalnih strijela cedar ili je i to našto drugo

Pazi, cedar na engleskom nije onaj cedar ( odnosno cedrovi ) na koje mi Hrvati mislimo, iz roda Cedrus, u biti je, ali Amerikanci često tako i nazivaju drveće iz roda Juniperus, evo vidi primjera:

http://www.trees-online.com/types_of...ar_trees.shtml

Na to ti misli onaj autor teksta.

[mariobab]

Anton kaže:

Pazi, cedar na engleskom nije onaj cedar ( odnosno cedrovi ) na koje mi Hrvati mislimo, iz roda Cedrus, u biti je, ali Amerikanci često tako i nazivaju drveće iz roda Juniperus, evo vidi primjera:

http://www.trees-online.com/types_of...ar_trees.shtml

Na to ti misli onaj autor teksta.

Nazivaju i neke tuje i čemprese cedrom.Juniperus je bilo drvo koje je Ishi koristio za lukove,iako je imao i tise,a mogao je doći i do maklure,jednostavno je smatrao da je to najbolje drvo.

[Anton]

mariobab kaže:

Nazivaju i neke tuje i čemprese cedrom.

Istina, nazivaju, ali vidim da ovaj čovjek Tim Baker je spominjao rod Juniperus, pa sam se samo na njih osvrnuo...

Juniperus je bilo drvo koje je Ishi koristio za lukove,iako je imao i tise,a mogao je doći i do maklure,jednostavno je smatrao da je to najbolje drvo.

S tim da treba naglasiti da američka tisa nije jednaka europskoj, što po vanjskom izgledu, što po kvaliteti drveta ( lošije je).

[mariobab]

Anton kaže:

Istina, nazivaju, ali vidim da ovaj čovjek Tim Baker je spominjao rod Juniperus, pa sam se samo na njih osvrnuo...
S tim da treba naglasiti da američka tisa nije jednaka europskoj, što po vanjskom izgledu, što po kvaliteti drveta ( lošije je).

Naravno,zato je i korištena u daleko manjoj mjeri nego maklura ili juniperus.Razlika je velika ne samo unutar vrste,već se drvo može razlikovati i po mjestu rasta.Npr.nekoliko se puta ovdje spomenuo jasen.Jasen kao jasen ne znači ništa,rod obuhvaća drva razne kvalitete.Fraxinus nigra ionako nije naša vrsta a i loš je,nešto malo bolji od johe,odličan američki bijeli jasen(Fraxinus americana),kako mu i ime kaže nije naša vrsta,a najboljim se smatra obični ili bijeli jasen(Fraxinus excelsior),a između postoji još mnoštvo podvrsta jasena.Primjetio sam i da mi jasen jako varira od jedinke do jedinke,dok bagrem nema tih problema,uvijek znam što ću dobiti.

A opet nepravedno je zapostavljen naš grab-imao sam odličan luk od njega,pravi Cherokee ratni,negdje 75-80#(vaga mi ide do 55-dalje kalkuliram),uništio sam ga kada sam popuštao jer mi je bio prejak.Tu ne mislim na Carpinus caroliana niti na Američki crni grab na koje se obično misli kada se spomene hornbeam (Grab) ili hophornbeam (crni grab),već na naš obični domaći široko rasprostranjeni Carpinus betulus.Jedina mu je mana što često raste uvijeno.

[mariobab]

Što se tiče cedra,malo sam pogledao literaturu o strijelama.Ono što Amerikanci prodaju kao cedrove strijele je sve i svašta.Najviše je pačempresa(Chamaecyparis lawsoniana),zatim tuje(Thuja plicata),borovice(Juniperus virginiana),nešto tamariska(Tamarix-razne vrste),i još neke peruanske vrste.Amerikanci izgleda sve što se zeleni zovu cedrom(kao i mi borom,uostalom).Nikad nisam koristio kupovna tijela,pa je ovo zaista zgodno znati.Iako ono što sam ti napisao za cedar koji je cedar stoji.Lako se i ravno cijepa,dosta je vodootporan...

Ali zašto kupovati,kada imaš lijesku(Corylus avellana),svib(Cornus sanguinea i drijen(Cornus mas).Latinski nazivi da ne dođe do zabune.

[mazgov]

vidim da ste i praktični znalci , i sam ,sam shvatio da ista vrsta biljke ima bitno drugačije osobine ovisno o podneblju , čak i iz istog podneblja postoje razlike ovisno o položaju i lokalnim uvjetima
zanimljivo mi je bilo vidjeti kako se u japanu na tradicionalan način izrađuju strijele od trske , od onako u početku kvrgave i neravne biljke , pa do savršeno ravne i uravnotežene strijele
postoji drvo " kostela " u dalmaciji je nazivaju "fafarikula" daje vrlo kompaktan dojam i vrlo žilavu strukturu , pa neznam , a mislim da bi se s istom moglo dosta dobro raditi - iskustva
nadalje , čempres i to ona "ravnija" vrsta dali bi mogla zamjeniti cedar

[mariobab]

Koprivić,(Celtis australis),ili kako ga ti zoveš fafarikula,daje lukove,pa zašto ne bi i strijele.Inače,praktično od svega možeš napraviti strijelu,Englezi su preferirali tvrdo i teško drvo,hrast,bukvu,jasen.također su radili i od lijeske i topole(MR strijele).Lakša strijela ima veći domet,ali teška ima veću penetraciju.

Za stari velški luk(brijest) se govorilo da može probiti strijelu kroz vrata dvorca.Dizajn toga luka se izgubio u povijesti,ali testiranja na ELB su pokazala da može protjerati strijelu kroz 3,5"(9cm) suhe hrastovine na kratke udaljenosti.i 1"(2,5cm)sa 200 jardi(182 m).Turci su koristili uglavnom borove strijele,ali oni su imali drugi koncept ratovanja,i njima su odgovarale lagane strijele velikog dometa.Tvrdi se da je sultan Selim III,postigao najveći domet do sada oko 950 m.Naravno te strijele imaju i drugačiji dizajn nego ratne i lovne strijele.

Japanci su također radili raznolike strijele,ali uglavnom od nekih vrsta bambusa i trske.Ravnanje drveta grijanjem i savijanjem,brušenje nodija,strijela napravljena iz više komada lijepljenih zajedno,sve su to neki od stvari koje će dovesti do savršeno ravne strijele.