HRM - kako naprijed?

[jedan2345678910]

Zanimljiva stvar , kad su RBSovi 15 i stoka sitnog zuba u pitanju je i da je postojao vrlo velik otpor razvoju i kupnji rbs15 u Švedskoj. Mornarica je nakon iskustava s prethodnim domaćim raketama htjela Harpoon ili Exocet, ali su Švedski političari zaključili kako samo stjecanje tehnologije pri razvoju nove PB rakete opravdava trošak i višestruko se isplati, pa su odriješili kesu, unatoč pričama "ne znamo da li uopće vozi" i slično.

Što se tiče trabunjanja kako više nema stručnjaka koji bi remontirali RBS15mk1, tako nešto se može samo po hrvatskim novinama valjati.
Ako bude ikad želje, može se birati i gdje i tko će ih remontirati...

[alengizdic]

Treba biti posten pa reci da je remont rbs-ova iznimno skup. Pitanje je i svrha tog naoruzanja u arsenalu HRM-a. Protiv koga? Vaznije je imati radarsku sliku Jadrana i vidjeti u pravo vrijeme tko se tu mota. Drugo, brze brodove da brzo mozemo doci do bilo koje tocke RH dijela Jadrana.

[alengizdic]

Hrvatska nema strucnjake za osposobljvananje americkog radara koji ima softverske nedostatke i nedovrsenosti.

[U-boat]

alengizdic kaže:

Kako to da pelegrin radi a prosle godine turski brod bio 8 sati nasukan na otocicu Mrduja ispred Splita. Vidili ga tek ujutro sa prvom trajektom za Hvar? Velis radi Peregrin a proslog ljeta dva i po dana pun brod izbjeglica plutao morem ispred Mljeta? Radari Ministarstva mora su naviagcijski radari.
krnic je dao dijagnozu stanja RBS-ova:
http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrva...0/Default.aspx

Peregrin nije jedini sustav za nadzor mora pri HRM. Tu je i sustav GEM. Radari ministarstva mora su MOTRILAČKI radari kao što su to i radari na postajama HRM.
Svaki radar ne razlikuje nasukani brod od otoka na koji se nasukao ili kopna. Za njega je to sve jedan cilj. Radar ima funkciju "brisanja" nepokretnih ciljeva da bi se pažnja dala na pokretne ali brod ili auto ili kuća na kopnu za radar je jedan cilj i on nema mogućnost razlučivanja metala od kamena.
Postoje drugi sustavi nadzora i kontrole prometa na moru poput sustava AIS ali prije svega svaki brod bi trebao biti opremljen radio vezom i biti sposoban na 16 kanalu bdjenja odaslati poruku MAY DAY sa pozicijom na kojoj se nalazi i razlogom zvanja u pomoć, a postoji cijeli niz subjekata koji će taj poziv zaprimiti od Pomorske policije, lučke kapetanije, dežurnih postaja na kanalu bdjenja (Rijeka radio, Split radio, Dubrovnik radio) do postaja HRM-a. Radar je nemoćan u otkrivanju nasukanih brodova, ali može primjetiti da je neki brod na sudarnom kursu sa drugim brodom ili objektom no obzirom koliko brodova plovi Jadranom navigacija tim brodovima ipak je prepuštena časnicima na istima. Glupo je da neko zove sa kopna brod i viče "skreni desno"
Radar Peregrin je u osnovi namjenjen otkrivanju niskoletećih ciljeva (aviona, raketa na visinama "tik" uz more ali i zadržava sposobnost otkrivanja svih pokretnih ciljeva na površini mora i u zraku te pri tome trebao bi uspješno otklanjati smetnje koje radi more (valovi) ili nepokretni (stalni) odrazi. Ima instaliran moćan sustav protiv ometanja ali ima neke greške koje ne smetaju toliko pri svakodnevnom praćenju objekata, ali onemogućuju korištenje svih mogućnosti tog radara. Ameri su u Švedskoj već obavili uspješno posao modernizacije u biti istog radara tako da se očekuje slična priča i u HRV.

[U-boat]

alengizdic kaže:

Hrvatska nema strucnjake za osposobljvananje americkog radara koji ima softverske nedostatke i nedovrsenosti.

Tko je napravio FOBOS?

[U-boat]

krunch kaže:

Da kolega u Obalnu stražu ulaze brodovi od malih gumenjaka pa do cuttera, ništa to nije sporno. Ali mi pričamo o Ophodnom brodu, koji mora ispunjavati zadaće koje su navedene u nekoliko analiza i specifikacija koje se vrte već 10 godina od kad znamo da postoji potreba za OB i IOB... Albanski damen stan nije "mrak" brod ali spada u klasu ophodnog broda odnosno onoga o čemu prićamo, a Mihovil ne, niti u to spadaju ove slikice što ste priložili....

Ja vjerujem da Pelegrin radi, ali kako radi kad su za otklanjenje problema i uvođenje u punu operativnost predviđena tolika sredstva?! Ako je sve u redu i naši mogu i znaju riješti problem, onda ponovo netko pere pinku...

Ma razumijemo se. Sve stoji. Ono što želim reći da je djelokrug poslova koje obavlja obalna straža različit od onoga koji obavlja Ratna mornarica. OOB39 neće niukojem slučaju povećati razinu sposobnosti RM a obzirom na broj tih brodova koji se planiraju pokazati će se da su nedostatni da bi kvalitetno i kvantitativno ispunjavali sve zadaće obalne straže. 5 brodova premalo je za pokrivanje TMa i ZERPa. Treba nam više manjih i pokretljivijih brodova koji su sposobni u kratko vrijeme doći na bilo koju poziciju unutar ZERPa ili TMa i koji bi bili uvezani sa postajama obalnog motrenja.
Obalna straža trebala bi imati proračun za sebe i u okviru tih sredstava se opremati različitim vrstama plovila. HRM isto tako trebao bi voditi svoju politiku. Ovako HRM se bavi poslovima obalne straže pa niti imaš HRM niti imaš kvalitetnu obalnu stražu. Slična priča kao što se HRZ bavi gašenjem požara sa Kanaderima iz svog proračuna.
Postoji sva sila brodova koji se koriste za poslove obalne straže. Albanski Damen stan je samo jedan od njih i samo jedan od palete brodova u ponudi damen stana.
U stanju smo proizvesti brod za naše potrebe jednakih karakteristika i u tom smislu sam spomenuo Mihovila. Sigurno malo većeg ali ako stakloplastika ne smeta minolovcu nebi smnetala ni takvom brodu iako kombinacija sa aluminijem ili čelikom bi bila najbolja kombinacija.
Brod oballne straže nije ratni brod i namjena mu nije ratovanje na otvorenom moru.
Turska obalna straža:

[Velo C. Raptor]

Minolovac je stakloplastični da ima manji magnetni faktor.

Pa Sv. Mihovil klasu je jedan prošli zapovjednik istog izričito kritizirao zbog stakloplastike i činjenice da ih je to činilo ranjivim, pogotovo na težem moru, u susretima sa talijanskim ribaricama.

[Sd.Kfz.Panther]

alengizdic kaže:

Treba biti posten pa reci da je remont rbs-ova iznimno skup. Pitanje je i svrha tog naoruzanja u arsenalu HRM-a. Protiv koga? Vaznije je imati radarsku sliku Jadrana i vidjeti u pravo vrijeme tko se tu mota. Drugo, brze brodove da brzo mozemo doci do bilo koje tocke RH dijela Jadrana.

Protiv koga ? pa kakvo je to pitanje čovječe ? imamo jednu od nalijepših i najduzih razvedenih obala u Europi, a prvi susjed nam je pomorska velesila Italija koja je već 100 puta u povijesti imala teritorijalne pretenzije prema našem moru - i imat će ih opet kad tad.. Kad je vojska u pitanju, onda nema postavljanja pitanja "šta će nam, protiv koga?" jer zbog takve retorike koju imaju naši političari mi danas jesmo di jesmo, na točki gdje nam vojska postaje lovačko društvo. Ozbiljne države ne pitaju "protiv koga, kad i zbog čega?"

[Velo C. Raptor]

Protiv Italije nemamo što traziti. Tu nema ni približnog pariteta, 50, 100 ili 150 RBSova. Jedino da postanemo Grčka.

[Sd.Kfz.Panther]

Velociraptor kaže:

Protiv Italije nemamo što traziti. Tu nema ni približnog pariteta, 50, 100 ili 150 RBSova. Jedino da postanemo Grčka.

Nije istina, raketa poput RBS MK 2 ILI 3 je sposobna na udaljenosti preko 100 km razoriti i potopiti većinu ratnih brodova. To je kao da kazes "1991-e protiv JNA nismo imali šta tražiti, tu nema ni pribliznog pariteta, jedino da postanemo Albanija u vrijeme Envera Hoxhe".

Ako već ne na brodovima, polovicu od recimo 100 ili 150 rbs-ova MK-2-3 ne moramo nuzno koristit samo na ratnim brodovima, mozemo na jos gorim mjestima po neprijatelja gdje imamo veliku stratešku prednost o cemu mi je pricao casnik HRM-a. To je naša razvedena obala i puno otoka. Postaviti kamione sa RBS-ovima u raketnim silosima po dobrom ukopanim točkama na otocima pa da vidiš znači li 150 RBS-a išta ili nego ništa.

Ne pričaj gluposti ako se ne kuzis u vojnu strategiju i mislis da ako je neko kvantitatno superioran automatski pobjeđuje bez da mu ti mozes zadati ozbiljne udarce. Izracunaj si slobodno koliko kosta bilo koji ratni brod kao sto je recimo krstarica, razarač itd , a koliko jedan RBS mk2 ili mk3 koji bi potopio taj brod. Tu smo mi apsolutno u prednosti.

Dakle RBS-ovi nam trebaju i to upgradeni na veći level u vidu MK2 ili MK3. A Italija ipak nije Amerika ili Rusija pa da je država sa de-fakto neograničenim resursima i parama za dugoročno ratovanje i iscrpljivanje.

[Velo C. Raptor]

Odrasti

[U-boat]

Velociraptor kaže:

Minolovac je stakloplastični da ima manji magnetni faktor.

Pa Sv. Mihovil klasu je jedan prošli zapovjednik istog izričito kritizirao zbog stakloplastike i činjenice da ih je to činilo ranjivim, pogotovo na težem moru, u susretima sa talijanskim ribaricama.

Zadivljuje tvoja upornost sa stakloplastikom. U modernoj brodogradnji ide se sa materijalima koji će smanjivati težinu plovila koliko je god to moguće nebi li se tako dobilo na plovnosti i smanjenju potrebne snage za pokretanje broda pa tako i same težine pogonskog sklopa.
Kombinacija različitih materijala daje najbolje rezultate. Brod od stakloplastike je toliko krhak i zapaljiv koliko je brod od čelika pretežak.
Aluminij i carbonska vlakna preskupa pa ne preostaje drugo nego kombinacija.

[Velo C. Raptor]

U-boat kaže:

Ma razumijemo se. Sve stoji. Ono što želim reći da je djelokrug poslova koje obavlja obalna straža različit od onoga koji obavlja Ratna mornarica. OOB39 neće niukojem slučaju povećati razinu sposobnosti RM a obzirom na broj tih brodova koji se planiraju pokazati će se da su nedostatni da bi kvalitetno i kvantitativno ispunjavali sve zadaće obalne straže. 5 brodova premalo je za pokrivanje TMa i ZERPa. Treba nam više manjih i pokretljivijih brodova koji su sposobni u kratko vrijeme doći na bilo koju poziciju unutar ZERPa ili TMa i koji bi bili uvezani sa postajama obalnog motrenja.
Obalna straža trebala bi imati proračun za sebe i u okviru tih sredstava se opremati različitim vrstama plovila. HRM isto tako trebao bi voditi svoju politiku. Ovako HRM se bavi poslovima obalne straže pa niti imaš HRM niti imaš kvalitetnu obalnu stražu. Slična priča kao što se HRZ bavi gašenjem požara sa Kanaderima iz svog proračuna.
Postoji sva sila brodova koji se koriste za poslove obalne straže. Albanski Damen stan je samo jedan od njih i samo jedan od palete brodova u ponudi damen stana.
U stanju smo proizvesti brod za naše potrebe jednakih karakteristika i u tom smislu sam spomenuo Mihovila. Sigurno malo većeg ali ako stakloplastika ne smeta minolovcu nebi smnetala ni takvom brodu iako kombinacija sa aluminijem ili čelikom bi bila najbolja kombinacija.
Brod oballne straže nije ratni brod i namjena mu nije ratovanje na otvorenom moru.

Treba nam 4 IOBa i 8-10 OOBova. IOB treba napraviti modularnim, da se u budućnosti ako zatreba moze ozbiljnije naoruzati - ili kad financijske prilike dopuste.

IOB bi trebao imati oko 1500 tona i hangar te helo pad.

Da je po mom ja bi dodao još 2 ekspedicijska broda a'la Absalon od 3-4000 tona koji usput mogu zamijeniti Krku i Cetinu te nadopunjivati IOBe u patrolama.

mali brodovi nemaju smisla. Ranjiviji su, lošijih maritimnih svojstava,nema mjesta za ozbiljan upgrade, a nisu značajno jeftiniji od većeg broda(veći dio cijene danas čine senzori i borbeni sustavi).

[jedan2345678910]

Danski patrolni brodovi/topovnjače klase standardflex 300 su od stakloplastike- 54m prilično naoružani i , koliko znam bez problema.. S druge strane brojni su prigovori na zamor materijala i osjetljivost većih plovila od stakloplastike.
Ja bih se držao čelika za topovnjače/ophodnjače

[Velo C. Raptor]

U-boat kaže:

Zadivljuje tvoja upornost sa stakloplastikom. U modernoj brodogradnji ide se sa materijalima koji će smanjivati težinu plovila koliko je god to moguće nebi li se tako dobilo na plovnosti i smanjenju potrebne snage za pokretanje broda pa tako i same težine pogonskog sklopa.
Kombinacija različitih materijala daje najbolje rezultate. Brod od stakloplastike je toliko krhak i zapaljiv koliko je brod od čelika pretežak.
Aluminij i carbonska vlakna preskupa pa ne preostaje drugo nego kombinacija.

ozbiljan radni brod je oduvijek od čelika. Jesi vidio na što lici stakloplastika kad popuca zaštitni sloj? Zbog temperatura koje mogu nastati prilikom požara dosta ih izbjegava aluminij koji se u takvim situacijama krivi i tali(englezi su nakon iskustva na Falklandima opet prešli na celicno nadgradje). Stakloplastika je super materijal za kaic i za charterasku jedrilicu, ali za radni brod ide isključivo celik - čvršći je, lakši za održavati, otporniji na habanje i najvažnije, lako se popravlja. Kod većih brodova motore se nekad mora zamijeniti ili servisirati rezanjem trupa(radi pristupa) što kod stakloplastike nije preporučljivo.

standardflex 300 su od
stakloplastike

S obzirom da im je jedna od primarnih dužnosti razminiranje - razumljivo.

[U-boat]

Velociraptor kaže:

Treba nam 4 IOBa i 8-10 OOBova. IOB treba napraviti modularnim, da se u budućnosti ako zatreba moze ozbiljnije naoruzati - ili kad financijske prilike dopuste.

IOB bi trebao imati oko 1500 tona i hangar te helo pad.

Da je po mom ja bi dodao još 2 ekspedicijska broda a'la Absalon od 3-4000 tona koji usput mogu zamijeniti Krku i Cetinu te nadopunjivati IOBe u patrolama.

mali brodovi nemaju smisla. Ranjiviji su, lošijih maritimnih svojstava,nema mjesta za ozbiljan upgrade, a nisu značajno jeftiniji od većeg broda(veći dio cijene danas čine senzori i borbeni sustavi).

Eto dokle smo stigli. I da nam je još 4 patrolna aviona i 8 helikoptera to bi bilo to! Problem riješen za obalnu stražu. Ali cijelu priču smo pokrenuli zašto se ništa ne poduzima sa brodovima koje već imamo a trule na vezu a sa malo dobre volje i malo više novaca mogli bi ploviti. Možda za 11icu ulaganja su prevelika makar sumnjam da zamjena motora na RTOP11 novima može biti skuplje od nabave novog/rabljenog broda. RTOP12 ima mogućnost ugradnje MTU-a i dobili smo dva MTU-a sa 41 i 42. Da se to uradi tada bi ti brodovi plovili. Ljudi se uvježbavali na njima. Mogli bi sudjelovati na vježbama. Nešto bi se dešavalo. Do nekog sretnog dana u budućnosti kada će Hrv. brodogradnja dati HRM-u koju korvetu po svim standardima takvih plovila. Bezidejnost i nesposobnost se pravda prevelikim troškovima kao da truljenje brodova na vezu nema svoju cijenu.
Obalna straža se jača na račun HRMa koja slabi. To su dvije različite grane.

[U-boat]

Velociraptor kaže:

ozbiljan radni brod je oduvijek od čelika. Jesi vidio na što lici stakloplastika kad popuca zaštitni sloj? Zbog temperatura koje mogu nastati prilikom požara dosta ih izbjegava aluminij koji se u takvim situacijama krivi i tali(englezi su nakon iskustva na Falklandima opet prešli na celicno nadgradje). Stakloplastika je super materijal za kaic i za charterasku jedrilicu, ali za radni brod ide isključivo celik - čvršći je, lakši za održavati, otporniji na habanje i najvažnije, lako se popravlja. Kod većih brodova motore se nekad mora zamijeniti ili servisirati rezanjem trupa(radi pristupa) što kod stakloplastike nije preporučljivo.



S obzirom da im je jedna od primarnih dužnosti razminiranje - razumljivo.

Brodovi obalne straže nisu ratni brodovi!! Pogotovo to nisu brodovi HRV obalne straže? Pa s kim će ratovati? Sa tankerima? Talijanskim ribarima?
Sa kime?

[NMT]

ne trebaju ratovat trebaju kažnjavat ko šta kažnjavaju golfići na cesti

[Velo C. Raptor]

Mihovila su nekoliko puta umalo potopile talijanske ribarice. Imaš opširan intervju sa tadašnjim zapovjednikom Mihovila u starom broju Mora od prije 10ak god u kojem detaljno opisuje Mihovilove mane(loš trup za veće more, manjak pokretljivosti, stakloplasticna gradja).

Brodovi Obalne straže moraju moći izvršavati svoju zadaću i u najtežim uvjetima. Zamisli da se diglo jugo kad su oni imigranti zapeli kod mljeta. I da ih je išao dotegliti plastični brod(umjesto Fausta), šta bi bilo da se slučajno malo kucnu... Garantirano puca zaštitni sloj, voda i zrak ulaze ispod i ciao... Deliminiranje čitavog područja oko oštećenja, opasnost od pucanja trupa jer cijela ta sekcija gubi čvrstoću, pogotovo u uvjetima većeg mora.
Celik se iskrivi i ciao...

[U-boat]

Velociraptor kaže:

Mihovila su nekoliko puta umalo potopile talijanske ribarice. Imaš opširan intervju sa tadašnjim zapovjednikom Mihovila u starom broju Mora od prije 10ak god u kojem detaljno opisuje Mihovilove mane(loš trup za veće more, manjak pokretljivosti, stakloplasticna gradja).

Brodovi Obalne straže moraju moći izvršavati svoju zadaću i u najtežim uvjetima. Zamisli da se diglo jugo kad su oni imigranti zapeli kod mljeta. I da ih je išao dotegliti plastični brod(umjesto Fausta), šta bi bilo da se slučajno malo kucnu... Garantirano puca zaštitni sloj, voda i zrak ulaze ispod i ciao... Deliminiranje čitavog područja oko oštećenja, opasnost od pucanja trupa jer cijela ta sekcija gubi čvrstoću, pogotovo u uvjetima većeg mora.
Celik se iskrivi i ciao...

Sve stoji, ali nije zadaća broda obalne straže tegljenje brodova nego spašavanje putnika na unesrećenom brodu u onom dijelu u kojem obalna straža ima elemente SAR sposobnosti za što će poslužiti gumenjak kojeg ima sa sobom iako niti to nije primarna zadaća obalne straže. Tegljenje brodova preuzima druga služba na račun i trošak vlasnika broda inače može i potonuti. Putnici se spašavaju. Brod je druga priča nažalost.
Postoji nacionalna središnjica za traganje i spašavanje koja koordinira takve slučajeve.
Nisam rekao da je Mihovil izbor za brod obalne straže, ali na tragu njega ipak nešto duži i JAČI bio bi sasvim primjeren za obavljanje zadaća Obalne straže.