Voluharice

[ivanka.b]

Mogu ,mogu vjerovat više mi štete nanesu nego slon u staklani, slona bi bar nekako otjerala a voluharice su pobijedile ja više ideja nemam.

[branko2]

Alenko V6 kaže:

lišće bazge, cvjetovi, i nema ih više

Šališ se ili....?

[Haludovo]

Voluharice se mogu trovati onim mamcima što dobivate od sanitaraca koji vam to dijele u jesen. Ta crvena-zatrovana pšenica ili mali briketi su otrovni samo za glodavce. Ptice od njih nemaju problema osim što ih uklone.
Zec bi mogao da strada. Znači samo oni što ih zovemo glodavci.
Voluharice prave hodnike "sto puta" sporije od krtica i uglavnom koriste krtičine rovove.
Voluhar uvijek zatrpa otvor rupe ako je u blizini i ako je koristi.
Ako mu odtrpate (očistite od zemlje) rupu tako da osjeti propuh obično se zbog toga probudi iz spavanja i dođe da je zatrpa.
Nekad sam sjedio na maloj stolici i čekao ga sa motikom. On izviri a ja motikom iza i izbacim ga sa zemljom.
Mnogo je inertniji od krtice i slabije bježi na opasnost. Nekad ga i obična voda natjera da izađe van onako pospan.
Presjek rova kanala od voluhara je drugačiji od presjeka rova krtice.
Jedan je okrugao a drugi je malo elipsast.
Postoji više vrsta voluhara.
Najgore štete prave mladim voćkama koje su cijepljene na vegetativnoj podlozi. Podloge sijanca manje napada ili skoro nikako. Kad ga primijetite oko voćke najbolji način da ga potjerate je da natopite vodom kanale oko stabla i ugazite sve u blato. Time mu onemogućite boravak u tom blatu za duže vrijeme i odseli se drugamo.
Tamane ga podlasice, zmije, sljepići, hermelini, noćne ptice gravljivice i dr.

[ivanka.b]

Bog! Ja se nisam usudila ni pšenicu staviti zbog peseka pa tako ni mamce a štetu mi prave u povrtnjaku veliku.Jedino kad pretjeraju zna suprug sa motikom stražarit dok mu ne dosadi.

[Haludovo]

ivanka.b kaže:

Bog! Ja se nisam usudila ni pšenicu staviti zbog peseka pa tako ni mamce a štetu mi prave u povrtnjaku veliku.Jedino kad pretjeraju zna suprug sa motikom stražarit dok mu ne dosadi.

Ja, ove jeseni, primijetio da već danima nema ptica oko moga grunta, pa digao uzbunu, da su izgleda potrovane od podijeljenih mamaca.
Susjed mi se žalio kako je vrećicu sa otrovom privremeno ostavio na hrpu drva. Došao gore pijetao i sve razbucao pa ostale koke pojele skupa s njim.
Kazao je. Kakav je to otrov kad ništa nije uginulo već izgleda čilo i zdravo.
Prošle godine, ja sakrio otrovnu pšenicu ispod plastične gajbe u vrtu iznad rupa voluhara, tako da ptice ne mogu unutra ali su izgleda ipak "ušli vrapci" i sve pojeli.
Sve se to odjednom u meni pobunilo i ja nazovem šeficu za deratizaciju u Međimurju i jadnu ženu isprepadao. Ona jadnica uzela na znanje!.
Onda nazovem Zagreb i tamo me jedan stari stručnjak upoznao sa djelovanjem otrova. Čak mi je rekao da jedna prepelica treba da pojede sedam kilograma toga otrovnog mamca da ugine, ili tako nešto.
Smirio sam nakon toga isprepadanu šeficu objašnjenjem, koje jadna nije ni ona znala već radila po propisu samo, i izvinuo joj se.
Ptice su nakon dan dva ponovo došle. Valjda se par jastrebova premjestio dalje.

[gven_s]

Postoje parafinski blokovi koji služe za trovanje voluharice i u ovim vremenskim uvjetima gdje je prisutna visoka vlaga zbog velike količine oborina, ja bi njih primjenila u borbi protiv voluharica.

Osim toga daju se ubaciti u hodnike koje voluharice rade,pa je za druge životinje rizik od trovanja još dodatno smanjen.

[Haludovo]

Voluharica.

Voluharica

Kažu da voluharicu možemo uloviti ovako!
Na trasi njegovog tunela iskopamo jamu u koju položimo prikladnu posudu, tako da tunel vodi točno u posudu sa obje strane. U posudu stavimo komadić jabuke ili mrkve pa cijeli otvor odozgo pokrijemo sa hrpicom slame ili suhe trave da ne bude propuha.
Kad proždrljivac dođe u posudu onda ne može van i to je to.

Tunel od voluharice je blago elipsast, širi nego viši. Gladak je, bez ijednog korijena trave, jer je voluharica sve usput pojela.
Tunel krtice je okrugao sa vidljivim dijelovima korijena trave jer je krtica mesožder.

[Vodenna]

meni je cijelo dvorište prepuno tunela i izgleda da mi je otišao cedar....a možda i lovor višnja ove zime...izgleda da su napravile takve rupe u kojima se zadržavala voda pa je naštetilo korijenju....
morati ću ponovno sve isfrezati...

[Exper]

waterlily kaže:

meni je cijelo dvorište prepuno tunela i izgleda da mi je otišao cedar....a možda i lovor višnja ove zime...izgleda da su napravile takve rupe u kojima se zadržavala voda pa je naštetilo korijenju....
morati ću ponovno sve isfrezati...

Staklo nalupaj sitno staklo i razbacaj usput i gnoiš jer je silici potreban bilju.

[Haludovo]

Slijedi intervencija vodom i nogama.

Sl.1) Sl.2)

Sl.1): Crijevo sa vodom je dovučeno do voćke i ugurano u jedan od voluharovih kanala. Voda ulazi unutra i gubi se u mreži kanala.
Ako imate previše vode iz nekog izvora, kao što je vrtna pumpa, onda je pustite neka curi, ali ako je voda iz vodovoda koju plaćate, onda nastojite što prije napipati nogama odvodne kanale od voćke.
Dok gazite okolo voćke, probajte gledati u nivo vode, u ulaznoj rupi. Ako se on počne njihati, onda ste na odvodnom kanalu. Tada petom jako udarite u zemlju, da ga presiječete.
Kada tako zaustavite otjecanje vode, onda ona počinje plaviti podzemne prostorije voluhara i izlaziti na površinu.

Sl.2) Vidi se otisak pete, radi presijecanja odvodnog kanala. Preblizu je voćki ali za početak je i to dobro.
Voda se akumulira i počinje poplava voluharovih odaja ispod voćke.


Sl.3) Sl.4)

Sl.3): Nastalo je blato oko korijena. Gaženjem (vidi se noga i čizma) se nastoje uništiti prostorije ispod korijena i oko njega, gdje se voluhar svakodnevno hrani korjenovim izdancima.
Oštećeni korijen uvijek iznova pušta nove izbojke, a voluhar se poslužuje kao u restoranu i grize ih.
Ako je previše gladnih usta a malo korijena, onda znaju cijeli korijen tako izgristi, da voćku zašilje pod zemljom poput olovke. Tako voćku obore (često sama padne) poput dabra.

Sl.4): Crijevo je sada premješteno na drugi položaj. Opet se vidi otisak pete od presijecanja odvodnog kanala, radi uštede vode i bržeg završetka posla. Isti posao je napravljen kao na sl.3.


Sl.5) Sl.6)

Sl.5): Prigodnom zašiljenom letvom je napipan prazan prostor ispod korijena. Tu je zabijena letva, da bi se izvlačenjem iste napravio otvor za crijevo sa vodom.

Sl.6): Crijevo sa vodom je ugurano duboko ispod vrata korijena. Sada treba nekako, gaženjem zemlje, zatrpati tu podzemnu prostoriju jer kad voda ode i sve se osuši, eto njega opet na staro mjesto.


Sl.7) Sl.8)

Sl.7.): Nakon završenog gaženja, cijeli ugaženi teren se poravna i izgladi. Time se lakše prati dalji razvoj situacije jer se lakše primijeti eventualan povratak voluhara. Naročito je uporan ako je dolje imao fino gnijezdo.

Sl.8): Susjedna voćka (omotana žičanom mrežom protiv zečeva) je isto obrađena vodom jer je i ona malo oštećena. Klima se na povlačenje.
Voćka sa zdravim i cijelim korijenom se na povlačenje ne klima, nego se savija pod silom povlačenja, dok se oštećena klima bez savijanja, kao zabijeni kolac u blato.

Ovako natopljena zemlja okolo voćke i pretvorena u blato, je nepristupačna za bivanje voluhara i krtice, pa iste zaobilaze tu voćku neko vrijeme. Ponekad je brzo i zaborave ali ponekad isti postupak treba ponoviti i više puta.

Nakon nekoliko mjeseci ili godine dana, voćka pusti novo korijenje i ne klima se više. Spašena je od ranije propasti.

Sve je to na neki način težak i naporan posao. Ako imate sjemenjaka za podlogu onda njega voluhar slabije napada.
Kada voćka dovoljno odraste i korijen odeblja, onda ga voluhar ne dira i zadovoljava se udaljenim dijelovima korijena, a to voćki ne smeta puno.

Na deblu voćke vidi se velika stara rana. Ova voćka je prije nekoliko godina oštećena od mužjaka srne (srndaća) koji je tu "oštrio rogove" i time bilježio svoju teritoriju.
Namotao sam špage okolo na jednu letvu nebi li ga nekako odvratio od toga.

[dyskolia]

meni je jos nekako najlogicnije ukopavanje preforiranog ili obicnog lima u zemlju. iskopaju se sto uzi kanali oko vrta te se lim obaci i zatrpa. slozi se jedan uz drugoga,a zatim se izvrsi deratizacije. to je metoda iz helicikulture gdje se svim stetocinama ispode zemlje onemogucava dolazak na povrsinu gdje obitavaju puzevi. moze se primjeniti na manjim vrtovima jer lim nije besplatan i najbolji je pocincani. dubina ukopavanja je od 30-40cm jer na toj dubini ne zivi vise nitko. eto jedan primjer. pozz

[drayh]

Pozz zanima me dali je tko probao zemlju sa mrvljenim staklom? To navodno drži 3 godine?

[SAS]

drayh kaže:

Pozz zanima me dali je tko probao zemlju sa mrvljenim staklom? To navodno drži 3 godine?

A koja će životinja kopati po zdrobljenom staklu ?

Kod svake voćne sadnice gdje sam pobacao stakla iznad korijena odvojeno zemljom voćkica je čitava i lijepo raste, a kod drugih starijih vokica gdje nisam uvalio stakla rastu kilavo i tri puta sporije jer znaju imati rupe koje su pored voćkice i kanali su usmjereni prema njoj, i zato sam ih trovao.
Imao sam jabuku Merlose i onda je stradala od voluharica jer nije uopće bila zaštićena od stakla.

Susjed je ostao bez svoje trogodišnje sadnice bresvke koju je sam precijepio naravno nije uvalio stakla. Jednostavno je vidio da sadnica nagnuta u stranu i pleše na dodir i onda ju je ispuknuo i vidio da nema uopće korijena !

Rezultat je jasan ko dan.


Samo pripazi, kada uzmeš npr. neku staklenu flašu ili neko drugo staklo uvali u neku vreću kak je ona od pamuka i onda zatuci čekićem ili tupim dijelom sjekire da dobro umrviš i onda samo posipaš okolo debla iznad korijena, ali ostavi slobodan razmak od debla. Po vrtu baš i nepreporučujem jer je problem kopati prstima po zemlji.

[drayh]

To već ima navodno za kupiti gotovo. Zemlja sa sitno mljevenim staklom. Treba se navodno ufrezati u vrt. Samo pitam prije nego bacim lovu.

[Wedding]

SAS kaže:

A koja će životinja kopati po zdrobljenom staklu ?

Kod svake voćne sadnice gdje sam pobacao stakla iznad korijena odvojeno zemljom voćkica je čitava i lijepo raste, a kod drugih starijih vokica gdje nisam uvalio stakla rastu kilavo i tri puta sporije jer znaju imati rupe koje su pored voćkice i kanali su usmjereni prema njoj, i zato sam ih trovao.
Imao sam jabuku Merlose i onda je stradala od voluharica jer nije uopće bila zaštićena od stakla.

Susjed je ostao bez svoje trogodišnje sadnice bresvke koju je sam precijepio naravno nije uvalio stakla. Jednostavno je vidio da sadnica nagnuta u stranu i pleše na dodir i onda ju je ispuknuo i vidio da nema uopće korijena !

Rezultat je jasan ko dan.


Samo pripazi, kada uzmeš npr. neku staklenu flašu ili neko drugo staklo uvali u neku vreću kak je ona od pamuka i onda zatuci čekićem ili tupim dijelom sjekire da dobro umrviš i onda samo posipaš okolo debla iznad korijena, ali ostavi slobodan razmak od debla. Po vrtu baš i nepreporučujem jer je problem kopati prstima po zemlji.

mi smo zbog ovih stetocina ostali od jeseni do dans bez tri vocke (nektarine, hrust tresnje i ananas marelice)

[SAS]

drayh kaže:

To već ima navodno za kupiti gotovo. Zemlja sa sitno mljevenim staklom. Treba se navodno ufrezati u vrt. Samo pitam prije nego bacim lovu.

To ti nije neka lova, samo potraži već razbijene flaše, razno raznog prozorskog stakla i koje čega što ima veze sa staklom i zatim to dobro podrobi da bude usitnjeno i onda jednostavno pobacaš. Znači zdrobljeno staklo mora biti oštro, a ne tupo ko da se radi o nekom kamenčiću jer onda nema nikakvog efekta !
Kada voluharica ide prema cilju onda mora naletijeti na oštro staklo, a ne tupo jer će ga jednostavno iskopati i baciti u stranu, al ako je staklo oštro onda će se lakše porezati i vrlo brzo odustati !

Wedding kaže:

mi smo zbog ovih stetocina ostali od jeseni do dans bez tri vocke (nektarine, hrust tresnje i ananas marelice)

Nema ti druge znaš što ti je činiti, nabavi zdrobljenog stakla i onda iskopaj zemlju kod postojećih voćkica kakvih 5-10cm u dubinu u polumjer oko pola metra od stabljike i na to nazad nasipaj zemlju. Nitko se neće porezati tako da nemaš brige.


Zaboravio sam napomenuti da mi i krtice rade cirkus u voćnjaku, zatim kod trsja i po vrtu. Prošli mjesec sam bio gnojio i onda kako sam kopao tako sam naletio na tunele pored voćkica, i pored trsja, a kod nekih trsja čak doslovno ispod trsja tako da je korijen ostao u zraku, a ja se čudio zakaj mi par trsja koji su stari rastu kilavo !

Evo primjer kod trogodišnje voćkice Vilijamovke bez zaštite s staklom, ona mi od prvog dana uopće ne napreduje. Ima par kratkih grana kakvih 5-10cm od debla i to je to, i zatim svako ljeto kada dođe suša lišće je bilo žuto !
I kada sam išao kopati da pognojim tada mi je bilo sve jasno !
Ja po ljeti zaljevam ko budala sa 40 litara vode svakih 4-5 dana, a voćkica uopće nenapreduje jer je voda prošla kroz kanale prije korijena !

Evo fotke, tu je velika rupa mi se čini promjera 6-7cm i to niti 5cm od stabla !

http://upload.slike.com/slike/2014/0...px-krtica1.jpg

Morat ću i ja nabacati stakla tamo gdje nisam kod starijih voćkica da odvratim napad krtica i voluharica. Jer mi ovako inače nema smisla da ja idem saditi voćkice bez ikakve zaštite kada mi voluharice i krtice isto to uništavaju.
Šta ću saditi ko budala nešto za što znam unaprijed da će propasti ?
Koliko god koštala sadnica pa i nekih 30kn, meni je i to puno ako od nje neće biti ništa !

Pametnije mi je onda sve povaditi van, i uvalim na tu lokaciju bilo montažni ili iskopani bazen pa neću imati nikakvih briga !

[zribaric]

Ljudi moji stvar je sasvim jednostavna.
Treba mlade voćkice okopavati, ali stvarno okopavati, ne okopati dva puta godišnje, nego barem jednom mjesečno u veggetaciji, pa pred zimu i odmah u rano prolječe. Voluhar ne podnosi ako ga uznemiravaš. Tako radim več godinama i nikakvog problema sa voluharom. Inače je stalno prisutan u voćnjaku i vinoradu, ponekad su takvi kanali da si nogu slomiš ali mlade voćkice i trseve ne dira.

Ima jedna kombinacija supstrata za sađenje "Rasti substrat Voluhar stop" + "Novovit fruta" koja provjereno i isprobano tjera voluharice. Prilikom sadnje se stavlja na i okolo korjena i time ne samo da djeluje protiv voluharica 5 godina, nego i služi za zadržavanje vlage pa nema potrebe za zalivanjem mladih voćkica u ljetnom periodu.

[Wedding]

zribaric kaže:

Ljudi moji stvar je sasvim jednostavna.
Treba mlade voćkice okopavati, ali stvarno okopavati, ne okopati dva puta godišnje, nego barem jednom mjesečno u veggetaciji, pa pred zimu i odmah u rano prolječe. Voluhar ne podnosi ako ga uznemiravaš. Tako radim več godinama i nikakvog problema sa voluharom. Inače je stalno prisutan u voćnjaku i vinoradu, ponekad su takvi kanali da si nogu slomiš ali mlade voćkice i trseve ne dira.

Ima jedna kombinacija supstrata za sađenje "Rasti substrat Voluhar stop" + "Novovit fruta" koja provjereno i isprobano tjera voluharice. Prilikom sadnje se stavlja na i okolo korjena i time ne samo da djeluje protiv voluharica 5 godina, nego i služi za zadržavanje vlage pa nema potrebe za zalivanjem mladih voćkica u ljetnom periodu.

voluharica dođe do tvog vocnajka i do zeljene vocke u tili cas tako da ovo sa okopavanjem bas i nema neke veze - tebi se to slucajno poklopilo.
Ja satlno obrađujem zemlju oko vocaka u 1 m promjera i evo ipak mi gamad izjede vocke u najboljoj rodnosti

[zribaric]

@ Wedding
Neču reči da nije moguče da zaluta u red sa voćkama, ali je ta mogučnost okopavanjem znatno smanjena. Događalo se je i meni nekada, da mi je voluharica sredila i po 4 jabuke odjednom. Imam posađenih oko 80 voćaka i od toga je više od polovice na srednje i slabo bujnim podlogama (mm106, m9, gisele5, ma), koje uzgajam u obliku uskog vretena, vretenastog grma i palmete na razmaku od 1,5 do 2,5 m u redu, starih od jedne do osamnajst godina i redovito ih okopavamo po cijeloj dužini i 50 cm široko, ponekad i po tri puta mjesečno. Ove ostale imam posađene u drugom voćnjaku i sve je koštičavo voće na sijancu i vegetativnim bujnim podlogama, te ih okopavamo kao ti u radijusu jednog metra tamo negdje do šeste godine.
Okolo vrta gdje uzgajamo povrče imamo posađeno razno cviječe i začinsko bilje. Tu smo uvijek imali problema, jer su nam voluharice redovito uništavale tulipane. Problem smo riješili tako da smo u glavne rovove stavljali granuliran karbid i od tada ih više nema.

U registracijskom postupku je novi mamac za voluharice. Na bazi mrkve i još jednog sastojka (zaboravio sam kojeg), koji djeluje tako da kada ga voluharica pojede, prelazi u plinasto stanje i voluharicu usmrti. Jedino je potreban oprez, da ga ne pojedu domače životinje, ali kada se jednom plin aktivira u voluharici ona više nije opasna ako ju pojede na primjer mačka.

Probaj oko voćaka na tom radijusu od jednog metra posaditi narcise i bob.

[casio]

Susjedu voluharice uredno unište korijenje u voćnjaku.

Uveo je novi način sadnje voćki. prilikom zatrpavanja voćki u zemlju dodaje usitnjeno staklo. Učinkovito je.