Razlike između hrvatskoga i srpskoga jezika

[goldentip]

sunshinestar kaže:

Anglizam, real life.

kao što je formular srbizam.

Strana riječ. Nju govore samo posrbljeni Hrvati.

Pravi Hrvati govore isključivo obrazac.

Real life - hvala. Tako je. I naputak i izvješće i uporaba. I mast mi zvuči srpski, ja bi govorio maščoba - po slovenski.
I ne znam što hrvatski misli da je čuvatelj ijekavice, kad pola stanovništa je ikavsko-ekavsko. Srbi u Bosni i Hrvatskoj su čisti ijekavci, i Crnogorci.

Ali eto, i ne znam zašto srpski ima uticaj,, a mi utjecaj, onda imaju zaliv, a mi zaljev. Po tome oni podržavaju i ikavicu, a mi samo ijekavicu.

[Liudewitus]

goldentip kaže:

Ja kad čitam baš upravo sad prijevod na hrvatski iz 1980. i neke - Južnoamerička mitologija. To je toliko puno srbizama, da ne razumijem ništa i gadi mi se, i boli me u srcu kako nam je jezik bio srbiziran. U tekstu non stop ćebe, bure, vazduh, pa onda toliko dakanja, da infinitiva nema uopće nigdje. A tek turcizama - svugdje avlija, i slično. Pa onda srpski oblici glagola - kao definisati - definišem.
Vidi se da je hrvatski bio teško opterećen srpskim utjecajem, pardon uticajem - po srpski.
Šalu na stranu, prijevod izgleda isto kao današnji hrvatski, nema ničega od ovog što sam gore karikirao. ONO što se uočava da su svi prijevodi iz doba SR Hrvatske, nekako bolji i bliži duhu jezika.
Jesu li onda prevodili bolji prevoditelji, koji su znali dobro oba jezika, i strani i materinji. Ne znam.
Današnji prijevodi - mnogi su loši. Niti su u duha jezika, niti im je pomoglo šta nema srbizama, nešto se izgubilo u prijevodu.

Bojim se da opet imaš problema s kronologijom, naime 1980. godine u Hrvatskoj je u službenoj upotrebi hrvatski književni jezik. Trebao bi potražiti tekstove iz predesetih i šezdesetih godina pa usporediti jezik s onim iz osamdesetih. Razlike su očite. Ali opet naglašavam, manje je bitno koja je riječ standardna, a koja nije, to je stvar dogovora i jezičnih pravila, bitno je da se o tome odlučije unutar hrvatskog korpusa, a ne negdje izvan njega, nevažno gdje. To bi bila poanta moga pisanja, tako da su rasprave u smislu koja rječ je srbizam i koliko ih ima - deplasirane..

[sunshinestar]

T98 ni ne rauzmiješ što znači standard.
O standardu nema ni odluka ni dogovora.
STandard je ono što je uobičajeno.
Ono što govornici tog standarda koriste.
ne ono o čemu odlučuju neki knjiški moljci.

naziv jezika se mijenja, no to ne znači da se definicija mijenja. Naziv nije suština.

osim toga, promijene u snadardu ne čine taj standard "samostalnim" jezikom.

[goldentip]

Liudewitus kaže:

Bojim se da opet imaš problema s kronologijom, naime 1980. godine u Hrvatskoj je u službenoj upotrebi hrvatski književni jezik. Trebao bi potražiti tekstove iz predesetih i šezdesetih godina pa usporediti jezik s onim iz osamdesetih. Razlike su očite. Ali opet naglašavam, manje je bitno koja je riječ standardna, a koja nije, to je stvar dogovora i jezičnih pravila, bitno je da se o tome odlučije unutar hrvatskog korpusa, a ne negdje izvan njega, nevažno gdje. To bi bila poanta moga pisanja, tako da su rasprave u smislu koja rječ je srbizam i koliko ih ima - deplasirane..

Nisam pogriješio kronologiju - zvao se hrvatski književni jezik u Hrvatskoj od 1945., u Bosni su koristili naziv srpskohrvatski, u Crnoj Gori isto. A zatim se koristio i naziv hrvatski ili srpski jezik. Pedesetih i šezdesetih se isto pisalo u knjigama - ni definisati, ni afirmisati.
Pa odlučivali su u Hrvatskoj što će se koristiti, a ne u Srbiji.
Naslov podforuma je razlike između hrv. i srp. jezika. Tu spadaju i srbizimi. Meni su srbizimi kao takvi uopće deplasirani jer ih i nije bilo u hrvatskom.

[goldentip]

sunshinestar kaže:

T98 ni ne rauzmiješ što znači standard.
O standardu nema ni odluka ni dogovora.
STandard je ono što je uobičajeno.
Ono što govornici tog standarda koriste.
ne ono o čemu odlučuju neki knjiški moljci.

naziv jezika se mijenja, no to ne znači da se definicija mijenja. Naziv nije suština.

osim toga, promijene u snadardu ne čine taj standard "samostalnim" jezikom.

U pravu si, ali oprosti moram te ispraviti poradi jezične čistoće. Ovo suština nisam siguran da je hrvatski, nisu se još složili svi jezikoslovci je li to srbizam ili nije. Hrvatski je sto posto bit, a suština je 50-50%.

[sunshinestar]

Pa kad postoje sinonimi, oni jednog odaberu da bude srbizam, samo kako bi mogli dodati još jedan plusić u broju različitih riječi između hravtskog i srpskog standarda.

zato kažu da je npr formular srbizam.


Ztao mnoge riječi iz hrvatskih govora i dijalekta nazivajus rbizmina, poput (h)iljada, uvo, paradajz.

Onda čak idu i izmišljati nekakve prijevode iz anglizama kako bi anglizme proglasili srbizmima, poput kompijutera.

Ili izmišljaju prijevode raznih latinizama da bi latinizme proglasili srbizmima.

Već smo vidjeli da sve turcizma nazivaju srbizmima.

[sunshinestar]

goldentip kaže:

U pravu si, ali oprosti moram te ispraviti poradi jezične čistoće. Ovo suština nisam siguran da je hrvatski, nisu se još složili svi jezikoslovci je li to srbizam ili nije. Hrvatski je sto posto bit, a suština je 50-50%.

Imaju li naši jezikoslovci pametnijeg posla osim da svaku riječ analiziraju da li je srbizam ili nije?

A AHjde, nek država osnoje novi Zavod za promiociju hravtskog jezika , ili kako god, koja bi zaposlila jezikoslovce i njihove članve obitelji , pa nek proučavaju cijeli život srbizme.

[goldentip]

sunshinestar kaže:

Imaju li naši jezikoslovci pametnijeg posla osim da svaku riječ analiziraju da li je srbizam ili nije?

A AHjde, nek država osnoje novi Zavod za promiociju hravtskog jezika , ili kako god, koja bi zaposlila jezikoslovce i njihove članve obitelji , pa nek proučavaju cijeli život srbizme.

Projekt čišćenja je uspio, ali još traje. Bilo je neko istraživanje generacije rođene nakon 1985. koji su krenuli u školu nakon kraja Jugoslavije.
Svi se slažu da je dobar tek i oprosti hrvatski, a prijatno i izvini srpski.
Jedini problem su im pertle i kičma - većina i dalje koristi te "srpske" riječi umjesto hrvatskih vezica i kralježnice.

[sunshinestar]

I svi od njih redovito koriste riječ pare i muzika.

Muzika kao latinizam je naravno srbizam, a pare čak ni ne postoje u srpskom standardu nego je srpski slang.

Naravno, tim mladima je bliži srpski slang, nego hravtski jezik

I svi oni kafenišu, a ne kaviraju

A poneki osim što puše i duvaju

[goldentip]

sunshinestar kaže:

I svi od njih redovito koriste riječ pare i muzika.

Muzika kao latinizam je naravno srbizam, a pare čak ni ne postoje u srpskom standardu nego je srpski slang.

Naravno, tim mladima je bliži srpski slang, nego hravtski jezik

I svi oni kafenišu, a ne kaviraju

A poneki osim što puše i duvaju

Moras priznati da se ipak tolerira Mozart pa se poznata kompozicija i dalje zove Mala nocna muzika, a ne glazba. e da rekli su da ne razumiju rijec duvati u smislu puhati, ali koriste duvanje u smislu pusenja necega.

[goldentip]

Nažalost i muzika je proskribirana, pa evo sad nalazim koncerti po Hrvatskoj, pa se navodi Mala noćna glazba. Ajme bože, ali ostala je Muzička akademija u Zagrebu. Zašto nije promijenjeno u Glazbena akademija?
Apeliram na sve puriste za inicijativu promjene naziva Muzičke akademije u Glazbenu akademiju.
Pa naši studenti tamo svaki dan odlaze muzicirati i kažu idem na muzičku?? a ne glazbenu akademiju! To je nečuveno, razdire samo tkivo hrvatskog jezika i kulture i takvo je ime ostalo samo zbog jugofila i to će se promijeniti za par godina.

[Liudewitus]

goldentip kaže:

Nisam pogriješio kronologiju - zvao se hrvatski književni jezik u Hrvatskoj od 1945., u Bosni su koristili naziv srpskohrvatski, u Crnoj Gori isto. A zatim se koristio i naziv hrvatski ili srpski jezik. Pedesetih i šezdesetih se isto pisalo u knjigama - ni definisati, ni afirmisati.

U vezi Novosadskog dogovora:

Na temelju tih zaključaka izrađen je zajednički pravopis koji je 1960. Matica hrvatska izdala ijekavski i latinicom pod naslovom Pravopis hrvatskosrpskog književnog jezika s pravopisnim rječnikom, a Matica srpska ekavski i ćirilicom pod naslovom Pravopis srpskohrvatskog književnog jezika sa pravopisnim rečnikom.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Novosadski_dogovor

To nije bio hrvatski književni jezik već srpskohrvatski/hrvatskosrpski. Ime je nebitno, bitan je sadržaj.

goldentip kaže:

Pa odlučivali su u Hrvatskoj što će se koristiti, a ne u Srbiji.
Naslov podforuma je razlike između hrv. i srp. jezika. Tu spadaju i srbizimi. Meni su srbizimi kao takvi uopće deplasirani jer ih i nije bilo u hrvatskom.

"Dogovor" je postignut pod režimskim pritiskom.

1. srpnja 1971. Društvo hrvatskih književnika odreklo se je ovog dogovora.[4] Nešto prije Novosadski je dogovor odbacila i Matica hrvatska

Zbog čega bi Matica Hrvatska odbacila dogovor ako ne zbog zaštite integriteta hrvatskog jezika?

[sunshinestar]

goldentip kaže:

Nažalost i muzika je proskribirana, pa evo sad nalazim koncerti po Hrvatskoj, pa se navodi Mala noćna glazba. Ajme bože, ali ostala je Muzička akademija u Zagrebu. Zašto nije promijenjeno u Glazbena akademija?
Apeliram na sve puriste za inicijativu promjene naziva Muzičke akademije u Glazbenu akademiju.
Pa naši studenti tamo svaki dan odlaze muzicirati i kažu idem na muzičku?? a ne glazbenu akademiju! To je nečuveno, razdire samo tkivo hrvatskog jezika i kulture i takvo je ime ostalo samo zbog jugofila i to će se promijeniti za par godina.

Jel su mladi slave 1. maj?
Ili samo Srbi i posrbljeni Hrvati slave 1. maj?

A 8. mart samo Srpkinje i posrbljene Hrvatice?

Baš me zanima koje je to istraživanje mladih provedeno, i koja je metoda korištena?

Jesu to oni mladi koji misle da se na hrvatski kaže mama i tata, a na srpski ćale i keva?

[Maloumni]

sunshinestar kaže:

kao što je formular srbizam.

Strana riječ. Nju govore samo posrbljeni Hrvati.

Pravi Hrvati govore isključivo obrazac.

HJP se ne slaže s tobom: http://hjp.znanje.hr/index.php?show=...yword=formular
Nikako nije navedeno da je ta riječ obilježena na bilo kakav način.

[sunshinestar]

Maloumni kaže:

HJP se ne slaže s tobom: http://hjp.znanje.hr/index.php?show=...yword=formular
Nikako nije navedeno da je ta riječ obilježena na bilo kakav način.

Ima u razlikovnom riječniku.

https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j...g-IioRBcZneOZA

Ima još nekih od srbizama, poput šef.

Hrvatski je pročelnik.

dakle, mladi danas prevode "Do it like a boss" sa "Učini to kao pročelnik" :klap:

[sunshinestar]

balvan, bandera, bojim se, bokal, bunar, čamac, centar, centarfor, češalj, četka, četkica za zube, cifra, čuvstvo, emocija; cvrčak,
čvrsto (agregatno ili fizičko) stanje, datum, obdan, danju (hrvatski je danomice), datum, decidirano, eksplicitno, delfin, depozit, detaljno, iscrpno, daske,dopunjavati (hrvatsjki dopunjivati), dostava, dostignuće
dostignuće
dovoljan
doživotan
doznaka
dozvola
dozvoliti
drama
drška
drugačije
dubiti; izdubiti: Dubiti drvo…
dugme, dugmad (zbirna imenica), garsonjera, gledati na nešto s visine
filijala, ispostava, predstavništvo, firma, gaće, glancati, gurman, hladno
hladovina, hvatati, indeks , indirektno, posredno,
iznad
izraz
opravdanje, izgovor
indirektno, posredno
izrazjasno, plastično, očigledno

narvno, nisam pročitao ni prenio sve te nebulozne navodne srbizme.

netko je rekao da su danas mladi izbacili srbizme.
APslutno sve navedene navodne srbizme danas mladi koriste.
ISpada da 99% srbizama u hrvatskom i dalje se koristi u hravtskom kod svih generacija, a za neke navodne hrvatske riječi nikad ljudi nisu ni čuli.
Očito su i mladi rođeni nakon 90. krcati srbizama i gotovo niti jedan nije izbačen, odnosno i mladi rođeni u neovisnoj Hrvatskoj, su očito po ovoj teoriji i dalje ispranih mozgzgova srbizmima i srpskim jezikom.

AKo je sve ovo točno, onda zapravo u Hrvatskoj nikoko, ili skoro niko ne govori hrvatskim jezikom, već svi govore srpski.

[Wikiceha]

sunshinestar kaže:

T98 ni ne rauzmiješ što znači standard.
O standardu nema ni odluka ni dogovora.
STandard je ono što je uobičajeno.
Ono što govornici tog standarda koriste.
ne ono o čemu odlučuju neki knjiški moljci.
naziv jezika se mijenja, no to ne znači da se definicija mijenja. Naziv nije suština.
osim toga, promijene u snadardu ne čine taj standard "samostalnim" jezikom.

Netočno.
O standardu odlučuje akademska zajednica.
Da odlučuje "plebs", onda npr. ne bi već davno imali č i ć (od đ i dž da ni ne pričam)...
S time se bave ljudi koji bi trebali biti profesionalci.
Sad, njihov posao je i da usklade standard s govornim jezikom.
To ti se dobro vidi u izgovoru jata.
U HR se dugi jat izgovara kao [je] a ne kao [i-e] ili [ije]....
Iako se piše kao -ije.

[sunshinestar]

Pa već odavno nemamo č i ć kod izvornih govornika hrvatskog jezika.
Bar ne kod većine.
Vjeorjatno nikad nismo ni imali.
Isto vrijedi i za ije i je.

[sunshinestar]

Dok god naši kvazilingvisti budu imali ovakav pristup prema jeziku, ispast će da 99% izvornih govornika hrvatskog ne zna hrvatski.

I dok god buu inzostirali da su hrvatski i srpski različiti jezici koji se razlikuju po leksiku i onda pisali razlikovne riječnike ispast će da su svi Hrvati govornici srpskog jezika, a hrvatski jezik je zapravo mrtav jezik , odnosno nikad nije ni postojao.

[Wikiceha]

sunshinestar kaže:

Pa već odavno nemamo č i ć kod izvornih govornika hrvatskog jezika.
Bar ne kod većine.
Vjeorjatno nikad nismo ni imali.
Isto vrijedi i za ije i je.

Č i ć postoji u standardu.
Miješaš standard i govorni jezik, nije isto.
Inače, ć je nastalo od općeslavenskog t', što je glas koji je očuvan u većini čakavskih govora (a i u ruskom, Put'in ).
Č je nastavak općeslavenskog č, to se nije previše mjenjalo.
Većina govornika hrvatskog upotrebljava međuglas, č' koji je po svojim vrijednostima negdje između č i ć.
No opet, u Splitu je govorna vrijednost međuglasa bliža ć, a u Zagrebu i Rijeci č.

Razlikovanje č i ć u govoru je ostavština štokavskih sela, s time da isto ne svih (nedostaje u dobrom djelu novoštokavske ikavice, kao i slavonskih).
Staro gradsko stanovništvo (samo tada su gradovi bili puno manji) je tu odliku davno izgubilo (obično su gravitirali prema neslavenskim središtima koji ta dva glasa ne razlikuju).

No imaš tvorbenu razliku i neku povijest, npr. ć nastaje jotacijom t, a č palatalizacijom k.
http://pravopis.hr/pravilo/glas-c/2/
http://pravopis.hr/pravilo/glas-c/1/