Ekavica u istočnoj Slavoniji

[Hroboatos]

dementiapraecox kaže:

Procstieh. Mozhebitno i kod/kakono Gradiscyanski Hrvati.

Oni teško mogu biti njeki kriterij (kao ni Krašovani ili Galipoljski Srbi). No, prjedpostavka stoji. Ne možemo načiniti prijeslik, no, nije nikakva povijesna nužnost to što nam je ovakova štokavština ispala temelj standardu. Po meni, nije njeko veliko pitanje oblika štokavštine (ona je, više-manje ista 1450., a nekmoli 1500. kao i danas- kvragu i bezvezna novonovo Brozovića, Kačić i Turci): vidimo da je jezik Šiško-Džore praktički ovaj naš:
http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/html/Mencetic.htm
http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/html/DrzicDj.htm

Bez Turkov bi vsi juzhnoslavesnki jezici inacse izgledali, ukljucsno s' slovenskime. Kda bi imjeli tocsnu jezicsnu sliku onodobnih Hrvatov, vidjeli bismo inacsnu govornu razpodjelu. Mozhebitno bismo bili cstokavci, slicsniji danashnjim csakavcom i kajkavcom. Mozhebitno bismo bili jekavsko-ikavskoga ili jekavsko-ekavskoga odraza.

Točno. Ali samo zbog relativno uravnoteženije raspodjele među narječjima. Od 14. stoljeća nadalje počinje s čakavštine vidnije razlikovati od zapadne štokavštine.

Mozhebitno bismo se s' Slovaci i Poljaci jednostavnije pominjali. No, vse su to prjedpostavke, jere bo poviest je jednosmjernoga protjeka. Stanovito bismo zvucsali inacse inim slavenskim govornikom. Csudesa su uzmozhna, navlastito unutar jezicsnih mjen. Dobra nepotvorna slovnica, pako je staza skoroda utepana. Upravo chu proucsavati obstoj i medupliv inorodnih jezikov na uzkomu podrucsju Papue. Za ljeto dni, vse che biti jasnije. Dovidova i srjetno.

Hja... rekao bih da je u području ostvarivoga, ili zamislivo ostvarivoga sada, glede jezičnoga planiranja, sljedeće:

+max devokalizacija (misal, čital, radilnica)

+čtokavština (dobro nam došal, cksl.)

+arhaizacije (dobri stari jur i comp.)

Nemoguć je, ponavljam, nemoguć povratak na nesinkretizirane padeže u množini.

To je potencijalno moguće. A realno: već rekoh:

+jezično čistunstvo & novotvorba

+povratak odpisanih riječi i gramatičkih značajki (glagolski pridjev)

+njeke pravopisne preinake koje ne će odstupati previše (npr. iako bih emocionalno htio prjepisati, prjebirati, prjenostiti,..- ne ide to, ljudi ne će, pokušali bi izgovarai i lomiti jezik. Iako mislim da bi prijedsjednik i prijedpostvaka prošli- zašto da prijedlog bude jadan usamljenik ?)

Lenjin je rekao. " Socijalizam je elektrifikacija plus industrijalizacija".

Ja kažem: "Rekroatizacija je (i)jekavizacija plus logokreacija."

[Jatagan]

Pozdrav svima!

Imao bih jedno pitanje za Srbe koji žive ili su živeli ili su poreklom iz Slavonije: Da li su Srbi u Slavoniji govorili ikavicom, ekavicom ili (i)jekavicom?

Hvala svima unapred na odgovorima!

P.S.

Ako je tema na pogrešnom podforumu, molim moderatore da je pomere na odgovarajući podforum.

[Ista dy Ajelo]

Nije podforum ni tako loše odabran, ali nema previše posjetitelja. Mogao bi se načekati dok ne dobiješ odgovor.

[JakšaŠparemblek]

Ja znam jednoga iz Pakraca,ali je on otišao u Kanadu prije dvije godine.

[Wikiceha]

Mislim da su ti po dijalektalnim kartama manje-više pričali novoštokavskom jekavicom. U Podunavlju su pričali novoštokavskom ekavicom (vojvođanskim), a Srba ikavaca baš i nema.
Nisam Srbin, al da dobiješ bar nekakav odgovor

[Shain]

schwaler kaže:

Imam poznanika u Mirkovcima (pravoslavno selo blizu Vinkovaca) koji govori ekavicom. On meni tvrdi da je to jedino selo u vinkovačkom kraju u kojemu se govori ekavicom, ali da se ekavicom govori u Vukovaru i cijelom vukovarskom okrugu.

Dok u Mirkovcima ekavicu koristi isključivo srpski puk, u vukovarskom kraju ekavicu koriste i Hrvati i Srbi.

To je priča toga mog poznanika iz Mirkovaca (on je Srbin po nacionalnosti).

Interesira me koliko je točna njegova priča?

Za vinkovački kraj znam da ijekavskih naselja s većinskim srpskim narodom ima već u neposrednoj blizini Vinkovaca: Mirkovci, Laze, Orolik, Ostrovo, Gaboš, Markušica.

Ekavski govor tog Mirkovčanina vjerojatno je individualan, jer je selo ijekavsko.

[upomoc21]

Jagatan, evo ti jednoga.

Rodom sam iz zapadne Slavonije, živim u Osijeku stjecajem okolnosti.
U zapadnoj Slavoniji je situacija veoma komplicirana.
Uzmi si ovo za primjer. Imaš potez od Virovitice do Okučana.

Od Daruvara do Okučana je čista ijekavica i u Srba i u Hrvata, nema razlike nikakve. Tko kaže drugačije - laže.
Od Daruvara prema Virovitici je nekakva mješavina ekavice i ijekavice.
Riječi koje sadrže kombinacije "r+jat" ili "v+jat" izgovaraju se EKAVSKI.
Tako će ti već u Daruvaru biti vreme, sreda, dve, breg, pregorelo, pogrešila, itd.. ali lijepo, bijelo, mlijeko, djevojka (đevojka čak po selima) i slično.
Zamjenica "gdje" je u cijelom ovom prostoru "ĐE", jednako kod Srba i Hrvata.
Glas "h" ne postoji, kao ni "f".
Naglasni sustav je četveroakcenatski. Od Daruvara prema Virovitici manje, od Daruvara prema Okučanima dosljedan do zadnje točke (zvuči bosanski što bi narod rekao )

Eh, a oko Osijeka je situacija još zanimljivija.
Podunavlje je čisto ekavsko, isto kao i u Vojvodini se govori s jedinom razlikom što se završno "i" u infinitivu NE izgovara pa imamo "radit', divanit, gledit" i slično.

Zaključak - kako govore Srbi u Slavoniji?
Krajnji zapad - ili čista ijekavica ili miješano.
Krajnji istok - više ekavski govorimo po selima, dok u gradovima govorimo kao i Hrvati. Dakle, u suštini ijekavicu ali s primjerima poput "doneo, odneo, izgoreo" (kako i oni govore, Šokačka zaoštavtina), blabla...

Evo, detaljnije ne mogu i ne znam. Nadam se da sam pomogao

Edit: i daj nemojte pisati takve gluposti tipa "govorili su". Pa nismo u zemlju propali, tu smo mi. Kome pravo, kome krivo Malo da se našalimo

[Wikiceha]

To je ono što sam rekao.
Svi Srbi u RH su novoštokavski govornici.
Skoro svi su jekavci, osim onih u enklavama u Podunavlju, jer se tamo ekavica percipira kao srpski govor (druga strana granice).
Zato se tu stvara razlika između Hrvata i Srba, Srbi više forsiraju ekavicu.
U Podravini i Posavini nisu novoštokavski, već starošćakavski ili neka mješavnina, a i tamo (u načelu) nikad nije ni bilo previše Srba...

[upomoc21]

Wikiceha kaže:

To je ono što sam rekao.
Svi Srbi u RH su novoštokavski govornici.
Skoro svi su jekavci, osim onih u enklavama u Podunavlju, jer se tamo ekavica percipira kao srpski govor (druga strana granice).
Zato se tu stvara razlika između Hrvata i Srba, Srbi više forsiraju ekavicu.
U Podravini i Posavini nisu novoštokavski, već starošćakavski ili neka mješavnina, a i tamo (u načelu) nikad nije ni bilo previše Srba...

Pojednostavljeno - to je to.
80% Srba u Hrvatskoj su ČISTI ijekavci i govor im je najsličniji onome Bosanske Krajine. Znači, ono što čujete na RTRS-u (Banjalučka televizija). Ne znam kako drugačije da dočaram, nije to ona verzija bosanskog s "bolan, ba" na koju vas moj upis asocira, već govorim o fonetici, fonologiji i akcentuaciji.

U zapadnoj Slavoniji su Srbi u 16. stoljeću doseljeni iz Stare Hercegovine, to bi ti bile današnje Užice u Srbiji otprilike... Tamo narod govori kao i moji u ZS, što me šokiralo kad sam čuo. Isti ritam, isto pobrkana ijekavica-ekavica, samo što je kod nas redukcija samoglasnika manje izražena. U gradu nitko neće reći "e, ja naprav'jo, ja kup'la" no odite u prvo selo do i iskrvarite na uši

Malo bih te ispravio za krajnji istok. Šokci su u ovom podravskom dijelu uvijek bili EKAVCI. I događa se jedan veoma zanimljiv trend, a to je ponovno okretanje ekavici. Hrvatskoj, naravno, da me netko krivo ne shvati. Kao da je narod doživio nekakav živčani slom. Koliko sam puta pričao s legama iz Valpova i okolice. Lijepo kažu, mogu purgeri govoriti "Kaj", možemo i mi govoriti kako se oduvijek govorilo. Skidam im kapu za to.

Osijek je ipak velik grad, tu ima svega.
"Šecujem" da je 90% ijekavica uz veoma primjetne ekavske elemente (napisah već; odneo, doneo, truć-bla...).

Osijek je u zadnje vrijeme veoma povezan s Novim Sadom, kroz kulturne i prijateljske veze. Kako su ponovo krenule međusobne posjete, festivali, druženje mladih i slično, primjetan je utjecaj jednih na druge.

Tako su Novosađani odlučili da se vrate svojem "Di?" umjesto "Gde?", kao što su i Osječani malo preterali s "dadakanjem". Znači, normalan standardni hrvatski, ali čuješ da se sintaksa sve više pomiče ka direktnom govoru, tj. dadakanju.

To su realne činjenice na terenu i govorimo o mladim ljudima, kojima (većini) da sad to krenemo objašnjavati, ne bi bili ni svjesni kako govore.
Jbg, gleda se srpska TV, od ZG smo odsječeni, izlazi se u NS većinom, manje u BG... Sve to čini svoje. Tako i u NS sve češće čujem "kava" umjesto "kafe". Geografska blizina i povijesne kulturne veze, nema tu mjesta politici. NADAM SE

[upomoc21]

Edit: Ono što je svakako primjetno, oduvijek, jest činjenica da su fonologija i fonetika (ne i akcentuacija!) prosječnog govornika nekakvog "urbanog slavonskog govora" mnogo bliži onima u Vojvodini (ne Srbiji, Vojvodini!), nego ostatku Hrvatske. Nemojte sad protumačiti što sam Srbin, pa pričam o tome da su svi oni Srbi, ma gluposti... Govorim o onome što čujem. Tu rijetko tko ne razlikuje č i ć, "i" se izgovara kao PREDNJE "i", razlikuje se "Aaatvoreni" i "ZAtvOOreni" parovi, dok zanimljivo, razlika između "dž" i "đ" skoro da i ne postoji. Veoma zanimljivo razlikovanje minimalnih parova, č i ć bez problema, jasno i čujno, ali dž i đ nula bodova. Valjda jer je "dž" utjecaj turskoga jezika, tko će ga više znati... Samo nemojte politiku, preklinjem vas

[Dilberth]

upomoc21 kaže:

Edit: Ono što je svakako primjetno, oduvijek, jest činjenica da su fonologija i fonetika (ne i akcentuacija!) prosječnog govornika nekakvog "urbanog slavonskog govora" mnogo bliži onima u Vojvodini (ne Srbiji, Vojvodini!), nego ostatku Hrvatske. Nemojte sad protumačiti što sam Srbin, pa pričam o tome da su svi oni Srbi, ma gluposti... Govorim o onome što čujem. Tu rijetko tko ne razlikuje č i ć, "i" se izgovara kao PREDNJE "i", razlikuje se "Aaatvoreni" i "ZAtvOOreni" parovi, dok zanimljivo, razlika između "dž" i "đ" skoro da i ne postoji. Veoma zanimljivo razlikovanje minimalnih parova, č i ć bez problema, jasno i čujno, ali dž i đ nula bodova. Valjda jer je "dž" utjecaj turskoga jezika, tko će ga više znati... Samo nemojte politiku, preklinjem vas

I ja bih rekao da je to utjecaj turskog jezika. Što me najviše užasava kad vidim srpsko fonetsko pisanje engleskih imena, Džordž, Džo, Džon, itd. Otkud im to "dž"? Nitko živ u Europi ga ne izgovara, osim nas i možda Bugara. To je čisti turcizam. Ako baš hoćemo pisati fonetski, taj Džordž je Đorđ, itd.

[dk1]

upomoc21 kaže:

Tako i u NS sve češće čujem "kava" umjesto "kafe". Geografska blizina i povijesne kulturne veze, nema tu mjesta politici. NADAM SE

dragan jove torbica

[Wikiceha]

Stara Hercegovina je oko Nikšića u CG, Uzice su isto doseljene od tamo.
Zapadnoslavonski novostokavci su doseljeni iz SZ Bosne, od kuda su došli iz istočne Hercegovine (širi pojam koji uključuje i Staru Hercegovinu).
Općenito, jekavski dijalekti su vezani za Duklju, istok Huma i Bosne, ili humsko-dukljansko područje (s time da je zapadni Hum ikavski, a ostatak ikavsko-jekavski, no samo je on novoštokavski, ostali su staroštokavski, odnosno staroštAkavski i staroŠĆakavski).
Ekavski (odnosno zatvorenoekavski) slavonski/šokački je podravski poddijalekt slavonskog. Riječ je o starošćakavskom govoru i nije previše povezan s novostokavskom ekavicom.
Transregionalno povezivanje, sve pet.
Za Dž, meni to isto sablasan glas...

[upomoc21]

dk1 kaže:

dragan jove torbica

Aludiraš li na izbjeglice? Nemoj politiku, počinit ću samoubojstvo
Činjenica jest, da su im došljaci donekle izmijenili govor, ali zajebane su Lale.
I treba da budu.
Da ne prođu kao Slavonci (nebitno koje vjere), da nam se tragovi identiteta na prste prebroje.
Ja koji imam 24 godine, da pitam neko dijete ovdje u gradu šta je "hoklica" kontam da bih dobio upitnik iznad glave.
Tužno je to, ali me veseli da se kod ljudi događa nekakav bunt i da NAMJERNO neće DA PRIČAJU kako im se servira.
Jer, eto, nekome ne zvuči dovoljno hrvatski.
Zanimljiva priča, pomalo off topic.
Došla legica iz ZG kod mog poznatog.
Traži ona njega ručnik, ovaj joj da ono malo za brisati ruke.
Ova zamračila, a on 'ladno "Pa šta nis' tražila PEŠKIR!?"
Hrvat inače, ako je to nekom bitno.

[ramiro]

Wikiceha kaže:

(...)
Za Dž, meni to isto sablasan glas...

Osvjedoćeno svjedođbom! I uruđbirati to ako treba!

[Wikiceha]

ramiro kaže:

Osvjedoćeno svjedođbom! I uruđbirati to ako treba!

A gle, u zg-u je neki međuglas.
Kad netko počne pričati o uruDŽbiranju svjedoDŽbi to ispada nekako pretvrdo, jbg.

[Thresholder]

Dilberth kaže:

I ja bih rekao da je to utjecaj turskog jezika. Što me najviše užasava kad vidim srpsko fonetsko pisanje engleskih imena, Džordž, Džo, Džon, itd. Otkud im to "dž"? Nitko živ u Europi ga ne izgovara, osim nas i možda Bugara. To je čisti turcizam. Ako baš hoćemo pisati fonetski, taj Džordž je Đorđ, itd.

Nije to bas tako.

I Litavci te Latvijci pisu takodjer Džordž (npr. za Georgea Busha).

A u Ceskoj imas grad Nový Bydžov, a jedan kvart u Pragu zove se Džbán. (Džbán inace na ceskom znaci vrč.) I taj dž Cesi izgovaraju isto kao i mi.

[Wikiceha]

Dž kao glas postoji u dosta srednjeeuropskih jezika.
Česi ga obično pišu kao č, jedino kao dž na početku riječi (valjda i Slovaci tako).
Mađari kao dzs (zs izgovaraju kao ž).
Poljaci kao dż (ż izgovaraju kao ž).
Litvanci imaju dž.
Latvijci isto.
Bugari, Ukrajinci i ostali istočni slavnei imaju ćirilicu, a rumunji su romani (njima je to g).
Samo to je dosta rijedak glas u svim jezicima.
Litvanski i latvijski su baltski koji su dosta arhaični, Česi i Slovaci ga koriste kako je gore napisano, u Mađarskom je dosta arhaičan, jedino za poljski nisam siguran.
Tako da
A fonetsko pisanje je horor za sebe

[ramiro]

Wikiceha kaže:

A gle, u zg-u je neki međuglas.
Kad netko počne pričati o uruDŽbiranju svjedoDŽbi to ispada nekako pretvrdo, jbg.

Reci čb, čb, čb, čb, čb...

[Wikiceha]

ramiro kaže:

Reci čb, čb, čb, čb, čb...

S obzirom da mi je i č međuglas, ispada isto kao što sam i rekao
Zanimljivo je kaj ljudi koji u govoru razlikuju č i ć (te dž i đ) obično ne kuže međuglase...